Pa da je se slušalo Rohatinskog zadnjih 10 godina ne bi bili u ovolikoj pedali.
http://www.seebiz.eu/hr/fondovi/suker-s-bankama-dogovara-kamate-za-tvrtke-od-7%25,65710.html
Lijepo je vidit suradnju i dobru volju.
Mislim da nije posao vlade da se pogađa oko kamatnih stopa i da izdaje garancije za privatna ulaganja. Kratrkorocne intervencije vlade nece privuci ozbiljne i dugorocne ulagace, nego spekulante. Ako zeli ozbiljno privlaciti investitore vlada mora poceti sa ozbiljnim reformama. Te reforme trebaju pomoci da se omoguci naplata racuna i da se poveca konkurentnost firmi.
[/quote]
naravno, dugoročno to je jedino kvalitetan potez.
ali od svih vatrogasnih mjera, ova je jedna od boljih.
[/quote]
Najbolji potez su vec napravili. Otkocili su pregovore sa EU sto je podiglo vrijednost drzavnih obveznica koje nisu vise toliko atraktivne. To je pomoglo burzi, a trebalo bi pomoci i gospodarstvu. Na tome im treba cestitati.
Glavni razlog sto firme imaju manjka novca je nemogucnost naplate potrazivanja. I zbog toga otpustaju ljude. Cak i da dobiju te novce oni ce njima uglavnom financirati poslove koje opet nece moci naplatiti ili ce ih naplatiti sa velikim kasnjenjem. Ti ces mozda i dati novce dobrim firmama, ali ce oni zavrsiti financirajuce lose firme.
Vecina firmi koje nemogu dobiti povoljne kredite su vezana u najvecoj mjeri za Hrvatsko trziste. Vani tesko prolaze jer ih cijena radne snage i nameti cine nekonkurentnim. Na tom trzistu konkurencija nije dovoljno razvijena i dominiraju monopolisti. Ti monopolisti koriste svoj polozaj i ne placaju racune.
Nezaposlenost nece poceti padati dok izvoz na pocne rasti. I hrvatski potrosac i hrvatska vlada smanjuju potrosnju. To smanjenje trzista se moze nadoknaditi samo vani. A taj proboj na vanjska trzista ce biti tesko moguc uz ovu cijenu radne snage, uz ovolike namete i uz ovaj nivo produktivnosti.
Mislim da vlada treba investirati u povecanje konkurentnosti domaceg gospodarstva vani i na povecavanje konkurencije na domacem trzistu. Ako sistem ostane isti onda nece biti velike koristi od novca koji ude u njega.
WB odobrila kredit Hrvatskoj od 200 milijuna eura!
The loan has been approved at 6-month LIBOR for EUR plus a fixed spread (which would currently translate into an interest rate of about to 2 percent) with a 15.5-year bullet repayment pattern.
http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/NEWS/0,,contentMDK:22439227~pagePK:64257043~piPK:437376~theSitePK:4607,00.html
Uzgleda da bi moglo doći do oiplate duga Ljubljanske banke……
NLB je u problemima a KCB nema interesa za dokapitalizaciju jer mu je zatvoreno tržište bivše Juge.
Iz istih razloga ne može ni prodati svoj udio!
Za mene recimo ova recesija nije nenormalna, čak dapače. Ne vidim drugačiji način ispravljanja neusklađenosti u globalnom gospodarstvu. Inflacija, nezaposlenost, recesija, sve nas one upućuju na nesavršenosti tržišta i ako nema efikasne i pravovremene državne intervenscije (sad je valjda svima jasno da je potrebna) one se uvijek kad tad manifestiraju.
Koega, jedina nesavršenost na tržištu jest država i njene intervencije, kriza je nastala u financijskom sektoru, sektoru koji je pod najvećom regulacijom i nadzorom institucija.
I tako će bit dok god država ima monopol na novac.
[/quote]
Svi relevantni svjetski ekonomisti pa i naši političari prestali su govoriti da je za ovu krizu kriv financijski sektor, ali vidim da ipak na forumu ima nekih koji još uvijek u to vjeruju. Ona nikada nije niti će ikada nastati u financijskom sektoru, već samo u realnom. Ona ju može samo pojačavati i ublažavati. Zar ti stvarno misliš da je u ovu recesiju Amerika ušla zbog hipotekarnih kredita? I to baš Amerika kao predvodnica politike slobode tržišta o kojoj pričaš? Primjer nestabilnosti uzrokovanih financijskim tržištim bila je primjerice dot com revolucija, ali ona nije imala loše dugotrajne posljedice na gospodarstvo. Financijski sektor ne može stvoriti krizu ovakvih razmjera. Čak i Adam Smith, otac liberalne ekonomije zalagao se za određeni utjecaj države u gospodarstvo (obrana zemlje, uređenje vlasništva, sudstvo), a riječ je o najliberalnijem ekonomskom sustavu.
[/quote]
a u kojem je nastala ako nije u financijskom sektoru? možda bi to trealo proširiti i na posljedice financijskog sektora.
realno, što se to promijenilo u svarnom svijetu između 2006 i 2008? 2006 blagostanje, 2008 depresija
Glavni razlog sto firme imaju manjka novca je nemogucnost naplate potrazivanja. I zbog toga otpustaju ljude. Cak i da dobiju te novce oni ce njima uglavnom financirati poslove koje opet nece moci naplatiti ili ce ih naplatiti sa velikim kasnjenjem. Ti ces mozda i dati novce dobrim firmama, ali ce oni zavrsiti financirajuce lose firme.
Ovo ne stoji. Ako firma B ne može od firme A naplatiti XY kuna istovremeno tih XY kuna duguje firmi C onda je neto njezino stanje na računu isto kao što bi bilo i da nema nelikvidnosti. Zakinuta je firma C a u prednosti je firma A. Sveobuhvatno gledajući količina novca na računu je ista.
Manjak ili višak novca je uvijek posljedica aktivnosti bankarskog sektora. Na http://www.hnb.hr je javno dostupna statistika o veličini monetarnih agregata.
realno, što se to promijenilo u svarnom svijetu između 2006 i 2008? 2006 blagostanje, 2008 depresija
A kakvo to blagostanje? Prividno bogatstvo temeljeno na kreditima?
Susjed kupi 2006. novi stan, a ti podstanar. Njemu blagostanje, tebi kriza.
Obojica ne plaćate rate 2010., obojica ste na ulici. S tim da je on uvalio neke jamce, hipoteku ili banku.
Zato i je kako je, jer 80% nekretnina, voznog parka, tvorničkih postrojenja je u rukama banaka. I onda jednog dana, kad se jedna karika više ne može dodatno zaduživati kako bi se zadržala iznad vode, puca lanac.
Život je kratak, moraju se pratiti trendovi, banke moraju plasirati rizične kredite, kako bi se nosile sa dobiti konkurencije, jer ih gaze dioničari i traže profit, jer trebaju lovu za kuće, jahte, novce i kurve, a za što trebaju kredite u tim istim bankama, koje…
Glavni razlog sto firme imaju manjka novca je nemogucnost naplate potrazivanja. I zbog toga otpustaju ljude. Cak i da dobiju te novce oni ce njima uglavnom financirati poslove koje opet nece moci naplatiti ili ce ih naplatiti sa velikim kasnjenjem. Ti ces mozda i dati novce dobrim firmama, ali ce oni zavrsiti financirajuce lose firme.
Ovo ne stoji. Ako firma B ne može od firme A naplatiti XY kuna istovremeno tih XY kuna duguje firmi C onda je neto njezino stanje na računu isto kao što bi bilo i da nema nelikvidnosti. Zakinuta je firma C a u prednosti je firma A. Sveobuhvatno gledajući količina novca na računu je ista.
Manjak ili višak novca je uvijek posljedica aktivnosti bankarskog sektora. Na http://www.hnb.hr je javno dostupna statistika o veličini monetarnih agregata.
[/quote]
možda sam laik ali nisi dao neki dobar primjer.
Zamisli da firma HT naruči nekakvu robu ili radove od firme A i B i nakraju te radove uopče ne
plate a sve te firme imaju svoje troškove poreza , PDV-a , mirovinsko/zdravstveno itd itd. …Ht i dalje ima novaca na računu ali ne želi platiti iz ovog ili onog raloga ili samo odugovlači…
tu se generira nelikvidnost jer svi misle da će jedan drugome platiti a niko ne plaća pa kreću
blokade računa , otpuštanje radnika i na koncu stečaj.
Glavni razlog sto firme imaju manjka novca je nemogucnost naplate potrazivanja. I zbog toga otpustaju ljude. Cak i da dobiju te novce oni ce njima uglavnom financirati poslove koje opet nece moci naplatiti ili ce ih naplatiti sa velikim kasnjenjem. Ti ces mozda i dati novce dobrim firmama, ali ce oni zavrsiti financirajuce lose firme.
Ovo ne stoji. Ako firma B ne može od firme A naplatiti XY kuna istovremeno tih XY kuna duguje firmi C onda je neto njezino stanje na računu isto kao što bi bilo i da nema nelikvidnosti. Zakinuta je firma C a u prednosti je firma A. Sveobuhvatno gledajući količina novca na računu je ista.
Manjak ili višak novca je uvijek posljedica aktivnosti bankarskog sektora. Na http://www.hnb.hr je javno dostupna statistika o veličini monetarnih agregata.
[/quote]
možda sam laik ali nisi dao neki dobar primjer.
Zamisli da firma HT naruči nekakvu robu ili radove od firme A i B i nakraju te radove uopče ne
plate a sve te firme imaju svoje troškove poreza , PDV-a , mirovinsko/zdravstveno itd itd. …Ht i dalje ima novaca na računu ali ne želi platiti iz ovog ili onog raloga ili samo odugovlači…
tu se generira nelikvidnost jer svi misle da će jedan drugome platiti a niko ne plaća pa kreću
blokade računa , otpuštanje radnika i na koncu stečaj.
[/quote]
ali je količina novca u sustavu i dalje ista. samo si to svojim primjerom i potvrdio.
nisam rekao da nelikvidnost nije problem ali nelikvidnost ne uzrokuje manjak novca kao takvog. samo usporava njegovo kretanje.