Kako prebroditi svjetsku krizu uz što manje posljedica – makroekonomski pogled

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska Kako prebroditi svjetsku krizu uz što manje posljedica – makroekonomski pogled

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.


Imam friških čvaraka i krvavice, dva dima je dobila taman. Ponesem i luka i mladog domaćeg vina.
Kriza je, treba se ponašati odgovorno. [smiley]

Ozbiljno, koliko trazis za cvarke i krvavice?

ume da broji sarafe, ali krivo:procenat i tacno; povjest;samnom, neznam, 100 ATPL=1000E, uvjek, vjest..plata?!, dejstvuje


Ozbiljno, koliko trazis za cvarke i krvavice?

Nije na prodaju, za ekipu par kila jednog i drugog ide gratis.
Može i kobasice, ali pečene, jer nisu suhe još. S tim da su malo ljuće, jer sam previdio da je paprika iz D. Miholjca, gdje je najbolja ali i najljuća. [angry]

I de nek sad završimo s hranom, jer je OT. Ili nije?

No respect





i kolika dio proračuna ide na capex? kakav je IRR na taj capex?

alo … govorimo o državnom proračunu … a ne o INGRI …
[/quote]

vidim slažeš se da će ingra na svoje investicije imat bolji IRR nego država

zašto onda uporno želiš novce davati državi?
[/quote]

zato što država ne funkcionira na principu dobiti, a osim toga, država mora tebi platiti osnovnu školu, vrtić, fakultet, cestu ispred tvoje kuće, i sl. Tako da ti ovo za CAPEX ne stoji. To je ono kao mješanje
kruški i jabuka.

Još jedna stvar vezana za CAPEX: a što očekivati od Vlade, kada ju napadaju za izgradnju Pelješkog mosta. To ti je direktna inekcija u hrvtsko gospodarstvo pa je osporavaju.
[/quote]
Slažem se s fazanom. Postoji razlika (ali i sličnosti) između procjene prihvatljivosti projekata vlade i privatnih poduzeća. Dok se kod privatnika projekt ispituje na temelju financijske analize kod javnih projekata ona je šira, riječ je ekonomskoj analizi. Ona treba uključiti sve izravne i neizravne posljedice projekata (eksterne učinke), a tu je i problem utvđivanja vrijednosti netržišnih dobara.
Dakle, dok će ingra raditi analizu troškova i prihoda i na temelju toga odabrati projekt s najvećom čistom sadašnjom vrijednosti, kod vlade je nešto kompleksnije. Ona radi analizu troškova i koristi. Primjerice kada se radio metro u londonu (Victoria) – najveća korist projekta bila je uklanjanje ekserne disekonomije – gužve u prometu.

jel bi se mogao ukinut porez na dobit neto izvoznicima, bi EU to dopustila, šta kažu njihove direktive?


jel bi se mogao ukinut porez na dobit neto izvoznicima, bi EU to dopustila, šta kažu njihove direktive?

Iako oporezivanje dobiti nije čvrsto harmonizirano kao PDV i trošarine, iako ne postoji (koliko ja znam) smjernica koja izravno regulira kolike stope i na što se mogu primjenjivat ipak EU ovakvu odluku nebi podržala. Najviše zbog zadnje smjernice koja usklađuje porez na dobit u EU – Kodeks ponašanja o oporezivanju poduzeća.
Kratko, ovakav porez bi stvorio štetnu poreznu konkurenciju (načelo diskriminacije), a to je upravo ono što EU nastoji izbjeći.


no, treba shvatiti da svaki projekt koji država provodi ne mora imati ekonomski isplativost …

Svaka kuna upotrijebljena ne ekonomski neisplativ projekt je jedna kuna manje za ekonomski isplativ projekt. A svi mi zajedno živimo samo do ekonomski isplativih projekata.

The cure for low price is low price. Demand goes up, supply comes down, the price goes up.

Mici, problem je što Vlada mora u svaku investiciju implementirati i osobne interese.

Svaki projekt mora donijeti političke bodove. Svaki.
Svaki član vladajuće strukture ima obveze prema lokalnoj zajednici koja ga je lansirala. Svaki.
Svaki od njih ima osobne lokalne interese u zajednici iz koje dolazi. Svaki.

To nije ništa novo niti je HR izum. Tako je svugdje, budimo realni. Problem je što mi nismo u mogućnosti ispuniti sve želje. I problem je što nema odgovornosti i što je jedina kazna za loše odluke eventulani gubitak na slijedećim izborima. Druge odgovornosti i kazne nema.

Kada se u politiku ne bude išlo isključivo iz osobnih interesa, već se na nju prvenstveno bude gledalo kao izazov i odgovornost pozicije i funkcije, onda ćemo možda vidjeti neke uspjehe. Kod nas je totalno poremećena percepcija politike i vlasti, i među političarima i narodom.

Opet guram politiku u prvi plan, ali jednostavno mislim da je ona kreator kompletne ekonomije, potiče ju ili koči svojim potezima.

No respect


drugi dio se ogleda u tome da država izgradi mrežu infrastrukture koja će pomoći lokalnoj zajednici da kroz porez i prirez poveća vlastite prihode …

Ti živiš u uvjerenju da su ljudi tu radi države umjesto država radi ljudi.

The cure for low price is low price. Demand goes up, supply comes down, the price goes up.


Mici, problem je što Vlada mora u svaku investiciju implementirati i osobne interese.

Svaki projekt mora donijeti političke bodove. Svaki.

Reci u kojoj državi nije tako?

I love the Smell of Profits in the Morning



drugi dio se ogleda u tome da država izgradi mrežu infrastrukture koja će pomoći lokalnoj zajednici da kroz porez i prirez poveća vlastite prihode …

Ti živiš u uvjerenju da su ljudi tu radi države umjesto država radi ljudi.
[/quote]

Ne, ja realno sagledavam stvari. Ako ćemo filozofirati na temu, država su ljudi. Dakle, ljudi su tu radi ljudi.

Osim toga, ja mislim da se ne treba smanjivati državni sektor, već da se treba povećavati privatni sektor. OK, ima dobar dio istine u tome što ti kažeš da država guši privatno. No, ne mogu se oteti dojmu da taj isti privatni sektor koristi to da bi prikrio svoju nesposobnost.

Volio bih vidjeti gdje su uložena sredstva za prekovremene sate koja nisu:
1. isplaćena ljudima koji su radili
2. nisu plaćena davanja državi za te prekovremene.

Nije sve tako crno bijelo. Tebi je za većinu stvari kriva država, a meni nedostatak privatne inicijative.

Istina je negdje u sredini, gotovo sam siguran.

I love the Smell of Profits in the Morning



Mici, problem je što Vlada mora u svaku investiciju implementirati i osobne interese.

Svaki projekt mora donijeti političke bodove. Svaki.

Reci u kojoj državi nije tako?
[/quote]
Odgovor ti je u nastavku posta: – Problem je što mi nismo u mogućnosti ispuniti sve želje.

Apostrofiram – MI. Postoje država i zajednice koje imaju riješene probleme s kojima se mi tek susrećemo, koje su infrastrukturu i slične stvari riješile davnih godina, kad se moglo. One imaju daleko veće BDP i prihode, a cijene investicija i rada su identične. MI si to ne možemo prištiti, neki još uvijek mogu, ali isto tako u smanjenom obimu, jer su tamo ljudi svjesniji i iskusniji da je kriza, jer su prošli nekoliko recesija, što je nama novi pojam.

No respect

dobra diplomacija bi to izvukla, kao neku naknadu za loš utjecaj jakog tečaja kune….
ionako su te harmonizirane stope više načelne, danska ako se dobro sjećam je tu najveći specijalac, dal poštuje ijednu…pa onda one međustope, parking stop na neodređeno vrijeme…al trebalo je to već iskoristit sve, bojim se da je otišo i taj vlak.

u diplomaciji i lobiranju smo ja mislim najslabiji narod u europi, a to će nas koštat…najbolji primjer su problemi sa slovenijom.

New Report

Close