Grčka se još dobro drži
Grčka se još dobro drži
Imaš odličan članak o Ini i plinskom businessu u Jutarnjem!
Upozoravao sam još prije godinu dana sda tu nešto nije baš jasno s aspekta izeačuna!
Ina izgleda oduvjek obračunava istu cijenu za domaći i Ruski plin!
Grčka je također u EU i baltičke države su u EU pa nitko tamo ne ulaže i sve su te države pred bankrotom. Grčka ima i vrlo slično ekonomiju kao Hrvatska gdje dominira turizam. Ulazak u EU će pomoći Hrvatskoj, ali sam po sebi neće učiniti ovu zemlju puno prosperitetnijom i puno atraktivnijom za ulaganje.
Što se tiče plaća i troška radne snage onda postaji jedan pokazatelj koji nepogrešivo procijenjuje trošak radne snage u svakoj državi. To je nezaposlenost. Visoka nezaposlenost znači da je radna snaga skupa i da nema interesa za zapošljavanje iste. Naravno trašak radne snage nije samo novac koji primi radnik nego i sva davanja na njegovu plaću kao i svi nameti koji država uzima od firmi.
Postoji više načina da se radna snaga pojeftini i učini atraktivnijom. Prvi i najbolji način je povećati produktivnost. Međutim, s obzirom na kvalitet hrvatskog obrazovnog sustava trebat će jako puno vremena da se produktivnost značajnije poveća. Drugi način je smanjenje poreza i nameta koji značajno opterećuju plaće. Manji porezi na plaće bi motivirali ljude da rade više i dulje, a manji nameti bi motivirali business da više investira. Međutim, uz enormnu potrošnju države koja i dalje raste to je teško očekivati u bližoj budućnosti. Treći način koji može pojeftiniti cijenu radne snage je depricijacija kune.
Ja mislim da će država biti u mogućnosti financirati svoju rastuću potrošnju još neko vrijeme kroz zaduživanje i rebalansiranje (na štetu ekonomije i zaposlenog dijela stanovništva) i tako hraniti ogroman broj umirovljenika i rastući broj nezaposlenih. U određenom trenutku ovo održavanje standarda kroz zaduživanje će postati nemoguće i kuna će devalvirati na vrijednosti koje odgovaraju stanju realne ekonomije. Odnosno, standard života će pasti na nivo koji može podržati ekonomija, a ne zaduživanje.
Odlično odrađeno! [thumbsup]
Međutim bojim se da smo mnogo bliže rubu nego se čini.
Reći ću samo jednu riječ: Brodogradnja.
Hoće li država uspjeti riješiti se brodogradnje i njenih dugova?
Treći način koji može pojeftiniti cijenu radne snage je depricijacija kune.
Može se devalvirati valuta, generirati inflacija, obezvrijediti plaće i mirovine, poskupiti uvoz i usput rasturiti banke kojima će se vratiti tutači, nekretnine i različiti mega i giga shopovi. To je s jedne strane pozitivno, ipak banke nisu naše, ali sa druge neće imati nikoga tko će pratiti privredu i proizvodne cikluse. Već dva puta od rata naovamo se iz proračuna saniralo banke. Imamo li snage za još jednom kad nam ih stranci vrate?
U 2010. dospijeva za otplatu glavnica inozemnog duga od 8,3 milijarde eura, što s kamatama čini anuitetnu obvezu oko 10 milijardi eura. Doda li se tome očekivani deficit u razmjeni roba i usluga s jedne strane te izravna strana ulaganja na drugoj strani, potrebe za bruto inozemnim zaduživanjem u 2010. se procjenjuju na oko 11 milijardi eura, što je za 10% manje u odnosu na prethodnu. Od toga se oko 7 milijardi eura odnosi na sektor poduzeća, čije će dospjele obveze iznositi oko 6,2 milijarde eura.
Odgovor na temu.
Ovako sigurno ne:
http://business.hr/hr/Kompanije/Vijesti/Zakupci-ne-placaju-Westgate-nema-izbora
Evo jednog od načina kako da se lakše prebrodi svjetska kriza:
"Na graničnom prijelazu Bregana uhićen Josip Protega
Prvoosumnjičeni za aferu u Hrvatskoj poštanskoj banci Josip Protega uhićen je u 14:20 sati na graničnom prijelazu Bregana."
Evo,meni je odmah lakše
[thumbsup]
Evo jednog od načina kako da se lakše prebrodi svjetska kriza:
[thumbsup]
Kojim načinom? Mentalnom masturbacijom?
Produktivnost se može povećati onime što je u ovom trenutku deficitarno: novac, odnosno investicijama u povećanje produktivnosti ili još jednostavnije velika je razlika između izraubanog polovnog stroja, koji se usput i često kvari i novoga i znatno skupljega.
Dobro, ima svijetlih primjera firmi koji su odvajali dobar dio dohotka kako bi si priuštili kvalitetne strojeve, ili investirali u remont starih, ali velika većina naše privrede se još uvijek pokreće na starim kramama iz 70-ih i 80-ih iz doba socijalizma ili malo mlađih jeftinih, uvezenih, polovnih i izraubanih. Da bi bili konkurentni čime se može supstituirati niska produktivnost?
Pogledaj moj prvi post na ovoj temi: jeftinom radnom snagom[bye]
tehnološkim napretkom i održivim razvojem