Naravno, nije bilo posla u brodogradnji… 😛

Kolega sava je posljednjih dana zauzet praćenjem kafenisanja predsjednika u odlasku u Omanskom sultanatu, previdio nove statističke podatke. Kako ne bi bili uskraćeni za iste, skrušeno se stavljam u funkciju njegova pobočnika. Dakle:

Građevinski radovi u listopadu 2009. manji su za 15,7% u odnosu na listopad 2008.
Građevinski radovi u razdoblju od siječnja do listopada 2009. manji su za 5,6% u usporedbi s radovima u razdoblju od siječnja do listopada 2008.

Ukupna industrijska proizvodnja u studenome 2009. manja je za 8,6% u usporedbi sa studenim 2008., a u razdoblju od siječnja do studenoga manja je za 9,5% od proizvodnje u istom razdoblju 2008. U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2008., industrijska proizvodnja u studenome 2009. manja je za 8,8%.

UNATOČ VLADINU OPTIMIZMU, NEKI EKONOMSKI ‘PROGNOSTIČARI’ NAJAVLJUJU NIKAD TEŽU GODINU U GOSPODARSTVU

Najcrnju gospodarsku prognozu za 2010. do sada je, ne računajući SDP-ovu “političku“ prognozu o padu bruto domaćeg proizvoda od šest posto, dao Gordan Družić, voditelj Odsjeka za ekonomska istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji je nedavno ustvrdio: “Ako Hrvatska zadrži postojeću ekonomsku politiku, u 2010. možemo očekivati pad BDP-a od tri posto, daljnji rast nezaposlenosti i deficita, kao i vanjskog i unutarnjeg duga.”
Najbliži Družiću jest Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo banke, koji je predvidio pad bruto domaćeg proizvoda u idućoj godini od dva posto, dok je brončanu medalju u ulozi dežurnog pesimista ponio Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, prema kojemu će BDP pasti za 1,5 posto u 2010.

Ako pesimističnu makroekonomsku prognozu glede pada BDP-a od tri posto “prevedemo“ na konkretniji jezik, to bi značilo da će iduće godine bez posla ostati još 40 tisuća radnika, odnosno da će nezaposlenih biti više od 330 tisuća.
To nadalje znači da bi plaće nastavile realni pad, da bi kupovna moć građana bila manja, a da bi loša otplata kredita sektora stanovništva bankama zadala dodatne probleme, što bi uzrokovalo još manju ponudu povoljnih kredita.
Pad BDP-a od tri posto bi u grdne nevolje odnio i državni proračun koji je baziran na rastu gospodarstva od 0,5 posto, pa bi drastičniji pad gospodarstva značio i jako loše punjenje prihoda državnog proračuna. Tada bi Vlada dodatni manjak u proračunu mogla financirati ili još većim zaduživanjem ili prodajom preostalog “obiteljskog srebra“ ili – podizanjem poreza.

Analitičari tvrde kako bi u tom slučaju Vlada proračunski deficit djelomično financirala dodatnim zaduživanjem, a djelomično povećanjem poreza, jer ne bi bilo vremena ni prilike za prodaju (dijela) neke veće državne tvrtke poput Croatia osiguranja.
A povećanje poreza bi dodatno utjecalo na manje prihode građana, manji standard i pad potrošnje, što bi poduzeća dovelo u stanje totalne panike. Pad BDP-a od tri posto bi za gospodarstvo značio da će pad dobiti poduzetnika, koja je u prvih devet mjeseci ove godine bila za 30 posto manja nego u isto vrijeme 2008., nastaviti jako padati, što bi sasvim “utihnulo“ investicijske projekte.
U tom bi slučaju male i srednje građevinske tvrtke doživjele “ledeno doba“, dok će velike opstati tako što će otpuštati dobar dio radnika.
Zbog pada potrošnje tekstilna bi industrija došla u još veće nevolje, drvna industrija je ionako već gotovo “nokautirana“, prehrambeno-trgovačka industrija bilježila bi značajni pad prodaje delikatesnih i luksuznih proizvoda, dok bi rasla potrošnja “kruha i paštete“.

Crni scenarij bi značio i da će privatizacija brodogradnje, svejedno hoće li uspjeti ili neće (jer uspjeti u ovom slučaju za svaku stranu znači različitu definiciju), dovesti do toga da će državi na naplatu doći tri milijarde kuna kreditnih jamstava i da će 20 tisuća ljudi dodatno ostati bez posla.
To bi onda dovelo do još veće rupe u državnom proračunu, što bi podrazumijevalo još veće poreze za sve manji broj zaposlenih u Hrvatskoj. Uglavnom, ako se u 2010. obistine crne gospodarske prognoze, tada ćemo 2009. pamtiti kao ne baš tako lošu godinu.

Od tog kafenisanja Ini je sjelo 200 milijuna dolara pa je isplatila potraživanja Ministarstva financija.
Nisi valjad toliko naivan pa ne vidiš činjenicu da se isplata odvijala u trokutu
Oman Oil Company – MOL – INA!
Glede statistike CROLEI pokazuje znake oporavka gospodarstva u 4Q 2009.
Naime, prosječna je vrijednost difuznog indeksa iznosila čak 48,8 posto u razdoblju od travnja do rujna 2009., čime je potvrđena prognoza da će se njegova vrijednost u
rujnu približiti razini od 50 posto te je još jednom potvrđen zaključak da bi CROLEI uskoro mogao navijestiti gospodarski oporavak.

Zadnje Mjesečno statističko izvješće koje je od jučer na starnicama Ministarstva Financija to pokazuje.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/84789/Default.aspx
Loše nam se piše!

Uvijek su na vrhu konjunkture ružičasti a na dnu depresije crni naslovi.. Naše novine i političari nisu nikad ništa točno predvidjeli pa ne vidim zašto bi ovaj put bilo drugačije. Do prije godinu i pol su pisali da krize ni nema… više bi se zabrinuo da najavljuju dobru 2010.

Bravo kolega slažem se s vama 100%!!! Baš upravo tome razmišljam, iako opreza nikad dosta.

http://www.vecernji.hr/vijesti/i-banke-osiguravatelji-zele-financirati-fond-spas-gospodarstva-clanak-71489
malo dobrih vijesti…

Premijerka je danas objavila i podatke prema kojima je u prvih deset mjeseci rođeno 704 djece više nego u istom razdoblju lani, odnosno 2009. ih je rođeno 37.403, a 2008. 36.699. Iduće godine očekuje se oko 44.500 novorođenčadi čime bi se približili demografski izdašnoj 1999. godine nakon koje je broj rođenih strmoglavo pao.

Kriza, boje se zene otkaza, pa po porodiljnu naknadu… [wink]

Dokle mislite kolega da će se isplaćivati ta naknada za minuli rad? [rolleyes]

Dokle mislite kolega da će se isplaćivati ta naknada za minuli rad? [rolleyes]
[/quote]

Duze nego naknada za nezaposlene…