Inflacija je etički gledano krađa. Svako povećanje monetarne mase koje je veće od proizvedene količine dobara i usluga povećava nečiju realnu imovinu na uštrb imovine nekog drugog. Također remeti fer odnos vjerovnika i dužnika u korist dužnika a na teret vjerovnika. Ima kratkoročne i dugoročne implikacije na odnos štednje i investicija. A još kad uz monetarnu masu ubacimo u priču i brzinu kolanja tog novca i kakav ona ima utjecaj jasno je da je problem dosta kompleksan. Etički nemam nikakvu dvojbu, ali praktično je druga priča.
Ne postoji prirodna ni zdrava inflacija, inflacija ko visoki tlak.
Ali postoji prirodni/zdravi tlak 🙂
Ma, glavno je da nema deflacije.
Hoce li inflacija biti nula ili 2% je nevazno. Iako je mozda psiholoski lakse kad cijene malo rastu.
A psihologija utjece na ponasanje ljudi, a to je osnova ekonomskih odnosa.
Rast CPI, da budem precizniji.
Inflacija je etički gledano krađa. Svako povećanje monetarne mase koje je veće od proizvedene količine dobara i usluga povećava nečiju realnu imovinu na uštrb imovine nekog drugog. Također remeti fer odnos vjerovnika i dužnika u korist dužnika a na teret vjerovnika. Ima kratkoročne i dugoročne implikacije na odnos štednje i investicija. A još kad uz monetarnu masu ubacimo u priču i brzinu kolanja tog novca i kakav ona ima utjecaj jasno je da je problem dosta kompleksan. Etički nemam nikakvu dvojbu, ali praktično je druga priča.
Ukoliko je inflacija manja od rasta produktivnosti ne bi trebalo, po mom laičkom mišljenju, biti nekih negativnosti. No za HR ne vrijede neke davno dokazane ekonomske relacije i doktrine isključivo zbog tečaja.
Kako se u znanosti, a i ekonomija je dio znanosti, sve može izračunati tako se i realan tečaj kuna/eur može izračunati pa bi se trebalo malo pozabaviti voluntaristima u HNB-u.
Jel mi može netko pojasniti o kojoj inflaciji govorite. Jel riječ o onoj koju vam svake godine serviraju u medijima prema samo njima znanim izračunima ili onoj stvarnoj koju proživljavamo zadnjih nekoliko godina kroz udvostručene cijene proizvoda. [lol]
Da. Recimo, benzin stalno poskupljuje, pa je tako Eurosuper na INA 7,76.
A u kolovozu 2005. je bio 7,98 (kad ga je famoznom uredbom Vlada zakovala ispod 8 kuna).
Fora ti je da je kod poskupljenja font u naslovu barem duplo veći i bold, nego kad nešto pojeftini. Po starom dobrom običaju, pamte se samo loše stvari.
Da. Recimo, benzin stalno poskupljuje, pa je tako Eurosuper na INA 7,76.
A u kolovozu 2005. je bio 7,98 (kad ga je famoznom uredbom Vlada zakovala ispod 8 kuna).
…pa je u u 2008. godini otišao na 9,65 kn, a inflacija negdje oko 3 % ako se ne varam, a da ne govorim o cijenama drugih proizvoda.
[lol]
…pa je u u 2008. godini otišao na 9,65 kn, a inflacija negdje oko 3 % ako se ne varam, a da ne govorim o cijenama drugih proizvoda.
[lol]
varaš se, bila je preko 6%.
Ali postoji prirodni/zdravi tlak 🙂
[/quote]
Da, rodiš se s normalnim tlakom, a onda ti mama (fed) odmalena svako jelo posoli recimo 2%, šta bude u 55. godini? [smiley]
[/quote]
Za svako zivotno doba postoji prirodni/prihvatljivi/zdravi tlak.
Ti dakle mislis da novcana masa ne smije rasti brze od stope stvaranja proizvoda/usluga?
Veki, izracuni CPI uvijek iskljucuju energente i hranu.
Kao, oni su jako volatilni pa stvaraju statisticke sumove.
U stvarnosti, CPI je uvijek nizi od realnog rasta cijena prosjecne potrosacke kosarice.
Zasto je to tako? Jer vlade i normalne firme uskladuju place/davanja/transfere indeksirajuci ih za CPI. Na taj nacin im ostaje vise slobodnog novca za diskreciono trosenje (to ti je onih cca 13% sto je Suker rekao da su "slobodni" u proracunu).