"Monetary inflation is the term used by some economists to differentiate direct inflation in the money supply (or debasement of the means of exchange) from price inflation which they view as a result or necessary outcome of the former. Originally "inflation" was used to refer simply to monetary inflation, whereas in present usage it often refers to price inflation."
http://en.wikipedia.org/wiki/Monetary_inflation
Boldana recinica je razlog zbog kojeg pitam… Jer cesto jedan misli na jedno, a drugi na drugo te je to cesto izvor nesporazuma.
Sve OK. samo ne znam ima li to neke veze s nama.
Uostalom težište je na ovome što sam ti podcrt’o.
Ma…. koliko ekonomista, toliko ekonomija.
U nekim stvarima se nećemo nikad složit.
Ali zato postoji tolerancija, jel? [wink]
Otprilike, samo što je veza obostrana i imaju uzajaman utjecaj jedno na drugo, tako da je CPI kao mjera pouzdan reflektor. Ostalo nas ne bi trebalo zanimati niti zabrinjavati.
CPI je prespor da bi bio pouzdan reflektor. Vremenska razlika između uzroka i posljedice je takva da kad posljedica dođe većina se ne sjeća uzroka i nije u stanju povezat jedno s drugim.
CPI je prespor da bi bio pouzdan reflektor. Vremenska razlika između uzroka i posljedice je takva da kad posljedica dođe većina se ne sjeća uzroka i nije u stanju povezat jedno s drugim.
Stoji, al’ je za kvartalna i godišnja mjerenja sasvim ok.
Ma naravno da se kod nas statistika ni izdaleka ne radi na način kako bi trebala. Koliko znam problemi su sa inputima veliki.
A kako kaže naš narod "Shit in – shit out".
Iako sam definitivno u klasičnom taboru (ako govorimo o klasika vs keynes) ipak mislim da određena stopa inflacije pozitivno utječe jer stimulira rad i investiranje iako je moralno vrlo upitna. Osim toga sam mehanizam kreiranja novca i kreditne multiplikacije ne funkcionira jednako u svim uvjetima.
Iako sam definitivno u klasičnom taboru (ako govorimo o klasika vs keynes) ipak mislim da određena stopa inflacije pozitivno utječe jer stimulira rad i investiranje iako je moralno vrlo upitna. Osim toga sam mehanizam kreiranja novca i kreditne multiplikacije ne funkcionira jednako u svim uvjetima.
Ne mogu se ne složit. I ja sam pobornik Ludwiga iako su mi monetaristi zanimljiviji.
Snažan pad KTE na trezorce – KTE od 4.25% do 5,6%.
Šuker je odlično prognozirao.
Šta u slučaju HR inflacije znači pad KTE?
Iako sam definitivno u klasičnom taboru (ako govorimo o klasika vs keynes) ipak mislim da određena stopa inflacije pozitivno utječe jer stimulira rad i investiranje iako je moralno vrlo upitna. Osim toga sam mehanizam kreiranja novca i kreditne multiplikacije ne funkcionira jednako u svim uvjetima.
Ma nije, to je slamka za koju se inflacionisti hvataju, a ostali prihvate jer je glupo zagovarat revoluciju i lomaču…pa eto da ne ratujemo, inflacija od 1 je ok, al nemojte preko 3%.
Nije inflacija potknula tipa koji je izmislio kotač, pismo i koplje, a sumnjam da je pasteura, edisona ili da vincija također…potreba za kreacijom i radom je puno dublja, jača i primitivnija da bi je se moglo manipulirat takvim "sofisticiranim" metodama, dovoljno smo mi agresivni i impulzivni, ne treba nam niko potpirivat vatru…a ljude koji ne znaju, ne žele ili ne vole rizik tjerat na to je užasno kontraproduktivno (a upravo to inflacija radi).
Evo inflacija nam je na 1% na godišnjoj razini. Ja mislim da to i nije neki uspjeh jer trpe i prihodi poduzeća ali i proračuna. Možda je trebalo malo ranije potaknuti rast cijena bilo kroz poticanje potrošnje bilo kroz slabljenje kune.
I nije mi baš jasno kada se kaže da je prihod proračuna neostvariv u 2010.
Pa to povećanje od 2 milijarde namaknuti će mu inflacija od 1,8%.
A ako bude i realnog rasta BDP-a deficit bi mogao biti i manji od planiranog pa bi se moglo i odustati od planiranih zaduživanja – ne svih.
Obzirom da je pad BDP-a u 2009. oko 5,5-6% mislim da su polazišta dosta nisko te ne treba isključiti i rast BDP-a.
Evo kad pročitate savin post valjda više nema sumnji jel inflacija, kao takva dobra ili loša. [lol]