Marijan Kostrenčić, pročelnik Odjela za gospodarstvo Matice hrvatske, kao jedan od mogućih puteva izlaska iz krize predložio je – zbog toga što se na strani kapital više ne može računati – raspisivanje hrvatskog državnog zajma kojim bi se skupio kapital hrvatskih građana i poduzeća koji su ga voljni uložiti u razvoj hrvatskog gospodarstva. Zajam bi, za razliku od zajmova u socijalističkim vremenima, morao biti utemeljen kao jasan javni ugovor građana i Vlade u kojem će njihov odnos biti svakome poznat i razumljiv; građanin bi za svaku uloženu kunu morao znati kako će biti raspoređena (za rješenje problema brodogradilišta i slično) i što će dobiti (primjerice, porezne olakšice).
je, onda dođe cirkus jednom godišnje u grad i možeš kupovati sa tim obveznicama robu koju u životu ne bi kupio
Trebaju napraviti državne obveznice koje će se prodavat po bankama, poštama na ime donosioca, rok 5 godina, dobra kamata.
Skupili bi u mjesec dana 10 milijardi kuna.
Tko god mora oprat novac, to mu je najjednostavnije. Ne pitaj odakle mu, važno je da se vrati u sustav.
ovo mi se sviđa, na ovaj način bi se oduzela nelegalno stečena imovina
ovo što sam podvukao mi se najviše sviđa
Bespotrebno.
Cijena novca za Hrv. je trenutno 6,75
Da bi se državi isplatilo izdati obveznice, cijena bi trebala biti ispod ove.
Obveznice bi morale biti nominirane u kunama, a tada odbijte 3.5% prosječne inflacije godišnje, tako da bi svatko tko bi uložio dobio natrag prinos od max 3,25.
Prijedlog je populistički i nije realan.
Marijan Kostrenčić, pročelnik Odjela za gospodarstvo Matice hrvatske, kao jedan od mogućih puteva izlaska iz krize predložio je – zbog toga što se na strani kapital više ne može računati – raspisivanje hrvatskog državnog zajma kojim bi se skupio kapital hrvatskih građana i poduzeća koji su ga voljni uložiti u razvoj hrvatskog gospodarstva. Zajam bi, za razliku od zajmova u socijalističkim vremenima, morao biti utemeljen kao jasan javni ugovor građana i Vlade u kojem će njihov odnos biti svakome poznat i razumljiv; građanin bi za svaku uloženu kunu morao znati kako će biti raspoređena (za rješenje problema brodogradilišta i slično) i što će dobiti (primjerice, porezne olakšice).
Nemoze to tako… Gradjani mogu investirati u brodogradilista jedino tako da neznaju da investiraju u brodogradilista. Jer, da zele investirati u to – onda bi investirali.
Drzava u pravilu investira u ono sto nitko pametan nebi sa svojim novcima i uglavnom pruza usluge koje nitko ne zeli pruzati jer nisu potrebne. Ili pruza usluge koje su potrebne, ali po cijeni koju nitko nije spreman platiti.
Mila majko tko je tu lud.
Marjan ili ovaj Vodovoda,pa nikad ni u snu.baš me boli za državu,nisam primjetio ni ljubav njenu prema meni.
Natko Vlahović: Da bi dobili novac EU, 2010. moramo prodati škverove
Natko Vlahović iz Hrvatske obrtničke komore, koji već godinama sudjeluje u pregovorima oko ulaska u Europsku uniju, napomenuo je da je proračun do 2011. godine predvidio da možemo povući oko 3,5 milijarde eura sredstava, a imamo obvezu uplatiti oko 1,2 milijarde eura.
"Strani špekulativni kapital povukao se iz Hrvatske"
"Strani se špekulativni kapital povukao iz Hrvatske i jedini je način izlaska iz krize privlačenje domaćeg kapitala", rekao je pročelnik odjela za gospodarstvo Matice hrvatske Marijan Kostrenčić na drugim Gospodarskim susretima Matice hrvatske.
Bogami, ako itko zna nešto o špekulativnom kapitalu onda je to Kostrenčić.
Kad on tako kaže onda…… [bye]
Treba ovu frazu "domaći kapital" definirat. Rezultati bi bili porazni. [cry]
Drzava u pravilu investira u ono sto nitko pametan nebi sa svojim novcima i uglavnom pruza usluge koje nitko ne zeli pruzati jer nisu potrebne.
škole, bolnice, ceste, mostove, tunele (obojane i neobojane), dvorane … uglavnom bez veze i nepotrebno u životu jednog građanina …
nego, da li ti je jeftinije otići u polikliniku sunce ili na rebro?!
Šta kažeš za Linićeve bisere?
Država treba otpustiti 30.000 zaposlenika a iste trebaju zaposliti privatne firme!
Odlukom guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Željka Rohatinskog ukinuta je obveza banaka da kod rasta kredita iznad 12 posto godišnje upisuju blagajničke zapise HNB-a, uz kamatnu stopu od 0,25 posto, priopćeno je danas iz središnje banke.
http://seebiz.eu/hr/banke/rohatinski-ukinut-limit-za-rast-kredita!,62044.html
Nažalost mi slabo učimo od drugih – jednom riječju mi volimo prepisivati a ne volimo ni malo vlastite imaginacije uključiti kada počmu problemi. Riješavamo ih knjiški.
Šta su učinili Ameri kada se zaljuljao financijski sustav. Ušli su s lovom u banke poduzeća u krizi i u upravljačku strukturu, natjerali ih na promjene koje nisu bili u stanju sami provesti te sada imaju dosta čistu situaciju.
Oni su se poslužili modelom koji je kod nas vladao 50 godina, a mi se služimo modelom koji su oni napustili.
Ako je Pevec u problemima država mora intervenirati štiteći i svoje ulaganje i svoje potraživanje.
Ovako je to mučenje, ljudi nemaju posla, nemaju plaće a to šteti svima.