Sava promašio si temu s ovim čitabama. Ili je to dio undercover navlačenja na tvoju miljenicu?
Ma kaj bi bilo navlacenje [lol]
Sava promašio si temu s ovim čitabama. Ili je to dio undercover navlačenja na tvoju miljenicu?
Odgovr na postavljeno pitanje "Kako prebroditi svjetsku krizu…….".
Rad, rad i samo rad – na sreću ovaj put i politika krči put gospodarstvenicima!
Vjerujem da će Predsjednik Mesić kada uskoro krene u Zaljev s gospodarstvenicima nazočiti i konkretnom potpisivanju niza važnih Ugovora između zaljevskih država i kompanija iz RH.
To će svakako biti šlag na tortu njegovog drugog mandata. Sretno
Decki su tu sa kesom. Posisali su ono malo po burzama, sad ide malo carry trade i "road-show" po strateskim a shebanim drzavama.
Članovi Odbora izvršnih direktora Svjetske banke u posjetu Hrvatskoj
Cilj posjeta je da članovi Odbora iz prve ruke prikupe informacije o trenutnim gospodarskim i društvenim izazovima u Hrvatskoj … da drustveni izazovi [lol]
http://www.nacional.hr/clanak/70096/clanovi-odbora-izvrsnih-direktora-svjetske-banke-u-posjetu-hrvatskoj
A nama milijarde eura stednje leze po racunima jer je bolje da uzmemo njihovo smece nego nase krvavo zaradjene pare koje ce, usput, kad uzmes gomilu smeca naravno izgubiti na vrijednosti.
Jedna bitna stvar koja dijeli ta dva tipa ulaganja je povjerenje u najmoprimca.
U prici je sve sretno zavrsilo. U stvarnosti [shocked] mi imamo jos puno vrijednog drzavnog, nismo zasticeni, nismo u eu a kad USD ode up kamata od 8% ce postat kamata od 40%.
…. Kada je došlo vrijeme izlegli su se svračići, a snaha zapovijedi majci da donese gnijezdo i pozove selo da se pohvali. Kad je ugledala svračiće isplazila je svoj tanki zmijski jezik i tako je cijelo selo saznalo da je ona zmija, a ne žena. No sina ni ovo nije opametilo. Toliko se naljutio na majku da ju je otjerao iz kuće, iako je vani bio snijeg…
http://www.lektire.com.hr/429/ivana-brlic-mazuranic-suma-striborova
Ajmo tate i mame: Tko su u nasoj "prici" Majka, Domaci, svracici, snaha, sin i ZMIJA?
a tko je djevojka koja je prodavala treščice? [lol]
Jesmo to mi?
Sava promašio si temu s ovim čitabama. Ili je to dio undercover navlačenja na tvoju miljenicu?
Odgovr na postavljeno pitanje "Kako prebroditi svjetsku krizu…….".
Rad, rad i samo rad – na sreću ovaj put i politika krči put gospodarstvenicima!
Vjerujem da će Predsjednik Mesić kada uskoro krene u Zaljev s gospodarstvenicima nazočiti i konkretnom potpisivanju niza važnih Ugovora između zaljevskih država i kompanija iz RH.
To će svakako biti šlag na tortu njegovog drugog mandata. Sretno
[/quote]
Kolega vi mene počinjete polako podsjećati na samog G.Todu……………..tako on stalno govori svojim radnicima u Konzumu [huh]
Ili ste vi možda reinkarnacija Verice iz Vemila? [rolleyes]
Sava promašio si temu s ovim čitabama. Ili je to dio undercover navlačenja na tvoju miljenicu?
Odgovr na postavljeno pitanje "Kako prebroditi svjetsku krizu…….".
Rad, rad i samo rad – na sreću ovaj put i politika krči put gospodarstvenicima!
Vjerujem da će Predsjednik Mesić kada uskoro krene u Zaljev s gospodarstvenicima nazočiti i konkretnom potpisivanju niza važnih Ugovora između zaljevskih država i kompanija iz RH.
To će svakako biti šlag na tortu njegovog drugog mandata. Sretno
[/quote]
Šta ti vrijedi rad i samo rad?
Ako radiš i proizvodiš proizvode koji nisu konkurentni?
Stvar je daleko suptilnija.
Ekonomija je kao tableta u čovjeku.
Jedan problem riješi, a drugi stvori. Sad samo treba stvoriti prioritete, i krenuti sa reformama i kompletnim promjenama u glavama ljudi. Netko će morati biti najnepopularniji premijer kad tad, inače nam se ne piše dobro.
A predispozicije da nam bude bolje su nam odlične.
Pa mi smo svi za EU. Ajde brate Jelko nemoj tako… netko te krivo informirao.
Netko će morati biti najnepopularniji premijer kad tad, inače nam se ne piše dobro.
Ajde da se i ja jednom složim s plavim [thumbsup]
28. listopad 2009.
Hrvatska će se brodogradnja prepoloviti
EU neće popustiti u vezi s brodogradnjom pa nam predstoji privatizacija škverova prema kriterijima EU ili odgoda ulaska u EU na neodređeno vrijeme, uza sve posljedice
http://www.poslovni.hr/130431.aspx
Da se zapocelo sa LNG terminalom i novim plinovodima i naftovodima vec bi cca 1/3 skverana uz min prekvalifikaciju imala jako dobar posao. Ako bi uspjeli dobro ugovoriti komponente … + dosta druge industrije u HR.
Nakon savladavanja tehnologije onshore, izgradnja LNG flote za Arape bi bila piece of cake.
Da ne spominjem mogucnost izvoza know how, hrvatskog rada vani jer je kolega savo lijepo prilozio listu planiranih LNG terminala u svijetu… u jeku najcrnjeg globalnog sranja (sljedecih godina) nasi bi ljudi bili uposleni po svijetu na mnogobrojnim LNG projektima za prave place.
?? Ajmo sta se ceka
http://www.youtube.com/watch?v=u9HDpRC_VDk
[lol]
Objavljeno
27.10.2009 15:39:44 Vrijeme zadnje promjene
27.10.2009 15:39:44
Zaokreta neće biti
Zdravko Petak, profesor na FPZ-u u Zagrebu: Godinama se govori kako je potrebna promjena ekonomske politike. Pet je razloga zašto zaokreta neće biti
Banka
Ispiši Veličina slova:
Mogućnost promjene ekonomske politike u Hrvatskoj pojavljuje se stalno iznova kao tema pri usvajanju državnog proračuna ili njegovog rebalansa, premda se cijela priča uvijek na kraju svede na mjere diskrecijske fiskalne politike, koje su sve do ove godine u pravilu završavale fiskalnom ekspanzijom. Vrlo se rijetko oblikovanju ekonomske politike pristupalo kao cjelini, kao potrebi koordiniranog vođenja niza makroekonomskih i mikroekonomskih politika, s ciljem rješavanja temeljnih agregatnih problema poput gospodarskog rasta ili nezaposlenosti. Jedan od rijetkih primjera cjelovitih programa promjene u ekonomskoj politici bio je tzv. “Škegrin paket“ iz 1993., na osnovi kojega je uspješno obuzdana galopirajuća inflacija koja je tih, ratnih godina, prijetila da razori nacionalno gospodarstvo. Je li pred nama na pomolu pokušaj primjene sličnog “paketa“ koji bi, posve uzgred, mogao dobiti naziv po nekom od sadašnjih ili mogućih novih članova Vlade? Čini nam se da stvari neće ići u tom smjeru nego će se ograničiti na provođenje mjera diskrecijske fiskalne politike, zasnovanim na povećanju poreznih prihoda i zadržavanju postojeće razine javne potrošnje. Uz samo malu mogućnost njenog smanjenja, ne ispod razine proračuna za 2008. (oko 118 milijardi kuna.
Postoji čitav niz razloga kojima se može potkrijepiti takav zaključak, no čini mi se da posebno valja istaknuti pet temeljnih. Prvo, promjene politika u Hrvatskoj, općenito, nisu poput dobrog dijela razvijenih zapadnih zemalja, uzrokovane ekonomskom politikom. Drugo, ekonomske politike u Hrvatskoj u pravilu se svode na “računovodstvene operacije“ bilanciranja proračuna, zanemarujući širi kontekst kreiranja ekonomske politike, naročito čitavog niza mikroekonomskih politika. Treće, posve je nerealno očekivati da bi moglo doći do “prevrata“ u vođenju monetarne politike, što bi onda moglo značiti da se započinje i s doista drukčijom ekonomskom politikom. Četvrto, značajnije promjene u proračunskim rashodima, poput promjene subvencija poljoprivrednom sektoru, neće biti moguće ostvariti želi li se zadržati postojeća Vladina koalicija. Na kraju, povezano s prethodnim argumentom, do promjene ekonomske politike u Hrvatskoj mogla bi dovesti samo vlada koja bi proizašla iz novih izbora, što nužno ne znači da takvu vladu ne bi mogla voditi najjača stranka sadašnje koalicije.
Objavljeno
27.10.2009 15:39:44 Vrijeme zadnje promjene
27.10.2009 15:39:44
Zaokreta neće biti
Zdravko Petak, profesor na FPZ-u u Zagrebu: Godinama se govori kako je potrebna promjena ekonomske politike. Pet je razloga zašto zaokreta neće biti
Banka
Ispiši Veličina slova:
Mogućnost promjene ekonomske politike u Hrvatskoj pojavljuje se stalno iznova kao tema pri usvajanju državnog proračuna ili njegovog rebalansa, premda se cijela priča uvijek na kraju svede na mjere diskrecijske fiskalne politike, koje su sve do ove godine u pravilu završavale fiskalnom ekspanzijom. Vrlo se rijetko oblikovanju ekonomske politike pristupalo kao cjelini, kao potrebi koordiniranog vođenja niza makroekonomskih i mikroekonomskih politika, s ciljem rješavanja temeljnih agregatnih problema poput gospodarskog rasta ili nezaposlenosti. Jedan od rijetkih primjera cjelovitih programa promjene u ekonomskoj politici bio je tzv. “Škegrin paket“ iz 1993., na osnovi kojega je uspješno obuzdana galopirajuća inflacija koja je tih, ratnih godina, prijetila da razori nacionalno gospodarstvo. Je li pred nama na pomolu pokušaj primjene sličnog “paketa“ koji bi, posve uzgred, mogao dobiti naziv po nekom od sadašnjih ili mogućih novih članova Vlade? Čini nam se da stvari neće ići u tom smjeru nego će se ograničiti na provođenje mjera diskrecijske fiskalne politike, zasnovanim na povećanju poreznih prihoda i zadržavanju postojeće razine javne potrošnje. Uz samo malu mogućnost njenog smanjenja, ne ispod razine proračuna za 2008. (oko 118 milijardi kuna.
Postoji čitav niz razloga kojima se može potkrijepiti takav zaključak, no čini mi se da posebno valja istaknuti pet temeljnih. Prvo, promjene politika u Hrvatskoj, općenito, nisu poput dobrog dijela razvijenih zapadnih zemalja, uzrokovane ekonomskom politikom. Drugo, ekonomske politike u Hrvatskoj u pravilu se svode na “računovodstvene operacije“ bilanciranja proračuna, zanemarujući širi kontekst kreiranja ekonomske politike, naročito čitavog niza mikroekonomskih politika. Treće, posve je nerealno očekivati da bi moglo doći do “prevrata“ u vođenju monetarne politike, što bi onda moglo značiti da se započinje i s doista drukčijom ekonomskom politikom. Četvrto, značajnije promjene u proračunskim rashodima, poput promjene subvencija poljoprivrednom sektoru, neće biti moguće ostvariti želi li se zadržati postojeća Vladina koalicija. Na kraju, povezano s prethodnim argumentom, do promjene ekonomske politike u Hrvatskoj mogla bi dovesti samo vlada koja bi proizašla iz novih izbora, što nužno ne znači da takvu vladu ne bi mogla voditi najjača stranka sadašnje koalicije.
Meni monetarna politika nista previse ne znaci. Kao sto je Rohatinski rekao i mnogi drugi, nama treba veeeeliki strukturni zaokret.
Zato mi je zanimljiv ovaj posljednji dio clanka. Mozda bi se kod nas mogli instalirati paralelni vertikalni project management teams sa potpuno transparentnim projektima troskovnikom i ovlastima USKOKa u privredi te sa jasnim strateskim projektima tipa LNG, plinovodi, naftovodi, brodogradnja itd Uz IPOe i investitore… novca ima koliko hoces po svijetu (bad money?) i kod kuce (good money).
Jedino tako se moze bajpasirati ovo ovo … ne znam kako bi to sve opisao… koje se nakotilo u mp3
Evo i susjednog videa
http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/BankaTV/Videopreglednik/TabId/113/VideoId/108/Privatizacija-Kverova-Bez-Cilja-I-Pravila.aspx
Po meni jedan od ključnih uzroka strukturne krize u HR je SSP!
Pa zar se ne vidi da je eskalacija vanjskug duga počela s primjenom SSP-a?
Taj sporazum bi se slobodno moga nazvati Sporazum o destabilizaciji…..
http://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=143
HR su zbog ratne situacije zaobišla sva velika ulaganja – jedini odgovor je trebao biti obnova starih poslovnih i političkih veza iz vremena prije rasopada Juge. Dugo se politički lutalo a kada se shvatilo da postojeći odnos s EU samo ekonomski uništava HR bilo je kasno. Na našu sreću zadnju godinu – dvije puno se učinilo na revitalizaciji odnosa s npr Arapima i to bi moglo polučiti niz velikih infrastrukturnih projekata u HR ali isto i velike poslove za HR kompanije u tom dijelu svijeta.
U tom smislu ja sam puno veći optimista glede budućnosti HR i njenom prosperitetu.