Ovo mi je već netko preporučio. Pogledao sam do pola i odustao jer g.Martenson ide objašnjavat eksponencijalnu funkciju a vidljivo je da ju ni sam ne razumije.

Ipak zanimljivo za pogledat kao uvod u temu, nikako ne uzimat sve zdravo za gotovo

Ovo mi je već netko preporučio. Pogledao sam do pola i odustao jer g.Martenson ide objašnjavat eksponencijalnu funkciju a vidljivo je da ju ni sam ne razumije.

Ipak zanimljivo za pogledat kao uvod u temu, nikako ne uzimat sve zdravo za gotovo

[/quote]

pa meni kao "pocetniku" u tom podrucju je bilo zanimljivo….
Ako ti se da, u par recenica, da objasnis sta on ne razumije u toj eksponencijalnoj krivulji, tj. sta krivo objasnjava…

Zanimljivo je cijela priča oko novca. Da bi se razumjelo što je uopće novac, da bi shvatila priroda novca potrebno je upoznati se s povijesti novca: robnim novcem, novčanim sustavima s paralelnom valutom, čistim zlatnim standardom, zlatnodevizni… Današnji novčani sustav je fiducijarni i temelji se na povjerenju. Teoretski čak i da neka zemlja odredi određenu valutu kao novac on to ne mora postati ako ga zajednica ne prihvati.

Nije nuzno imat inflaciju da bi efektivno operezovao svoje gradjane… Drzava moze ekspandirat novcanu masu kroz svoj dug tocno toliko koliko je rast outputa. Inflacija 0, ali ipak je doslo do preraspodjele iz dzepova ljudi u drzavni dzep. [cool]
[/quote]

Ne može jer je rast outputa rezultat investicija – koje su rezultat štednje i zdauženja a kako smo već se složili da je svako zaduženje = kreiranje novca onda nema ni rasta outputa bez povećanja novčane mase.

državno zaduženje može biti unutar zemlje gdje će biti financirana od svojih građana koji onda efektivno posuđuju sami od sebe i obvezuju se vratit sami sebi tj platit će poreze kojima će sebi vratit svoj dug.

unutarnje zaduženje je ništa drugo nego odgoda prikupljanja poreznih prihoda

I ja razbijam glavu s tim…

Ovakav sustav IMHO je rizičniji ali nudi daleko veću i bržu mogućnost ekonomskog rasta. 2 pitanja koja me brinu su 1) održivost sustava – na vremeskoj skali ljudske povijesti ovo je još uvijek jedan kratki experiment i 2) sociološki aspekt konstantnog trčanja za novcem

Ovu krizu je započela ekspanzivna monetarna politika. Too much money chasing too few opportunities. Ljudska pohlepa je postajala od praljudi i postojat će još dugo, to nije nikakav argument. Fed i država su omogućili pohlepnima da utaže svoju pohelpu.

I sada kada je vrijeme za otriježnjenje koje je uvijek bolno, država ne želi prihvatit nužni mamurluk nego dolijeva još alkohola. Kakav mamurluk tek onda nakon toga slijedi možemo samo nagađati.. u svakom slučaju veći od posotjećeg

[/quote]

Prvi dio stoji, no državu vode ljudi sa svim manama i prednostima, ne govorimo o apstraktnom pojmu… I greenspan je priznao da je jednostavno- pogriješio, a republikanci kao kaznu izgubili izbore.

Moraš sagledati širu sliku što se drugog dijela tiče. I ja bi najradije da se sve lijepo može po ekonomski načelima i doviđenja. Pustit sve koji su imali veze s ovim, ili jednostavno nisu dovoljno jaki da propadnu. Ali u praksi su to izgubljena radna mjesta, nezadovoljni građani, počinju jačati ekstremističke ideje, pa efekt mase, što dalje idemo to crniji scenariji i opasniji po državu. Zato treba dozirati triježnjenje. Zamisli da su amerikanci umjesto povećanja broja nezaposlenih za pola milijuna dobili povećanje od 15 mil, u roku mjesec dva…

Ovo mi je već netko preporučio. Pogledao sam do pola i odustao jer g.Martenson ide objašnjavat eksponencijalnu funkciju a vidljivo je da ju ni sam ne razumije.

Ipak zanimljivo za pogledat kao uvod u temu, nikako ne uzimat sve zdravo za gotovo

[/quote]

pa meni kao "pocetniku" u tom podrucju je bilo zanimljivo….
Ako ti se da, u par recenica, da objasnis sta on ne razumije u toj eksponencijalnoj krivulji, tj. sta krivo objasnjava…
[/quote]

Da sad ne idem opet gledat evo ukratko iz sjećanja:

Martenson objašnjava exponencijalnu funkciju i zatim pokazuje razne grafove – od ljudske populacije, pitke vode, površine šuma na zemlji, novčane mase i slično…. I zatim pokazuje vrtoglav rast na svim grafovima upravo u zadnjim jedinicama vremena. To je sve istina ali je propustio nadodati da kada bi taj isti graf uzeo u bilo kojem prijašnjem trenutku vremena, ili da zumiraš u bilo koje razdoblje unutar grafa uvijek bi dobio isti oblik funkcije. (za datu istu postotnu promjenu)

"The greatest shortcoming of the human race is our inability to understand the exponential function." Albert Bartlett

Izgleda da Bartlett nije bezveze govorio.

I ja razbijam glavu s tim…

Ovakav sustav IMHO je rizičniji ali nudi daleko veću i bržu mogućnost ekonomskog rasta. 2 pitanja koja me brinu su 1) održivost sustava – na vremeskoj skali ljudske povijesti ovo je još uvijek jedan kratki experiment i 2) sociološki aspekt konstantnog trčanja za novcem

[/quote]

Održiv je ukoliko postoji odgovarajuća regulacija i restrikcije. Samo nastaje problem u definiciji odgovarajućeg.

Ukupna državna jamstva za brodogradnju koja dospjevaju na naplatu 2008. su 4.503.044.683,35 kuna.
Može li se negdje naći podatak koliko od toga će morati platiti porezni obveznici?

Nije istina da nema rasta outputa bez povecanja novcane mase… To su te oni kejnezijanci zarazili.
Mozes imat investicije bez povecanja novcane mase zaduzivanjem. Iliti, mozes se zaduzit da ne povecas novcanu masu, ali onda moras imat 100% reserve banking. Sto je doduse malo zahebano za izvest prakticno.

Cim drzava odstampa novac, ona je nekome uzela… Zato sto ona uzme robe i usluge sa trzista koje bi inace potrosio netko drugi. Efektivno je to porez (gradjani trose manje na racun drzave).

Pitanje je koliko je novac uopće egzogena varijabla? Koliko je pod kontrolom središnje banke? Možda prije endogena. Ona više ovisi o općegospodarskim kretanjima, kretanju realnog sektora, potražnjom za kreditima. Ekspanzivna monetarna politika je neučinkovitija od ekspanzivne.