To je unašem mentalnom sklopu, još od osnovne škole. Tko nije prepisivao? Tko nije imao šalabahtere? Tko nije bar jednom napisao test nekom prijatelju iz razreda koji nije znao? Tko nije bar jednom zapio više novaca nego što može potrošiti na ekipu zato što je bio hiper raspoložen?
Sve se to ponavlja pogotovo ako se ne radi o vlastitoj lovi i sad smo tu gdje jesmo, jer nismo slovenci da svatko plaća svoju kavu i jer smo malobrojna zemlja gdje gotovo svi sve poznaju.

Evo vam stand-by aranžman iz 2001. pa ga dobro pročitajte!

ja sam dobro pročitao ovo:
Vaš link
Toliko o rezanju troškova….

I jučerašnji podatci o broju ulazaka i izlazaka u RH pokazuju da je u RH u plusu za cca 30.000 stranaca.
Ovakav trend traje skoro 40 dana – ja se stvarno pitam gdje to sve staje na moru.
Turizam će definitivno biti veliki dobitnik.

Jučer je na Tržištu novca Zagreb snažno porasla Ponuda novca. Ponuda u mil. kn je bila 551,77 a potražnja 671,77 milijuna kuna. Nakon dugo vremena skoro su se izjednačile što pokazuje da se likvidnost u sustavu povećala.
Također na Repo aukciji HNB-a Ukupan iznos pristiglih ponuda je bio 5.560,20 mil. kn što je također veliki pad unatrag mjesec dana – skoro sa 2 milijarde. Također HNB je Koeficijent raspodjele podigao na 40,00 %.

Tečaj kune stabilan barem do jeseni

Analitičari očekuju da će kuna godinu završiti u rasponu između 7,45 i 7,75 u odnosu na euro

Bankamagazin
Ispiši
Veličina slova: Smanji tekst Povečaj tekst

Za razliku od nekih ranijih godina, ovo ljeto kao ni prethodni dio 2009. godine, nisu donijeli velike oscilacije tečaja kune, pa zasad nije bilo potrebe za učestalim intervencijama Hrvatske narodne banke (izuzev početkom godine) kako bi obranila tečaj i osigurala stabilnost valute.

"Tečaj je visok zbog makroekonomske situacije, odnosno lošeg stanja javnih financija", izjavio je za http://www.banka.hr analitičar Zagrebačke banke Goran Berić*.

Hrvoje Jozanović, fond menadžer u PBZ Investu, pojasnio je kako turisti, iako je turistička sezona bolja od očekivanja, izgleda troše manje, pa je i priljev eura manji.

Banke i drugi sudionici na tržištu kupovinom eura u ovom trenutku produžuju svoje devizne pozicije, što bi moglo spekulativno dovesti do rasta tečaja.

Berić napominje kako su Hrvatska i Bugarska jedine zemlje u regiji u kojima nije došlo do značajnijeg klizanja tečaja, te podsjeća na procjenu analitičara Zagrebačke banke da bi tečaj kune u odnosu na euro do kraja godine mogao doći na 7,75.

Jozanović međutim ističe kako se nema odakle pojaviti velika potražnja za eurima. "Do sada je to bilo plaćanje uvoza, no on je zbog krize značajno pao. Što se tiče države, ona će svoje potrebe za eurima za plaćanje inozemnih dugova zadovoljiti preko HNB-a, a ne na tržištu", kaže Jozanović. Stoga on rast tečaja do kraja godine procjenjuje na puno nižu razinu od Berića – 7,45 kuna za jedan euro. Dodaje i da će HNB reagirati bude li euro rastao preko 7,5 kuna.

Ipak, rezultati ankete na http://www.banka.hr pokazuju da više od 60 posto ispitanika očekuje rast kune.

Istovremeno, analitičari JPMorgan Chase & Co. procijenili su kako bi euro uskoro mogao doseći razinu od 1,472 dolara. U ponedjeljak je euro na tržištu novca vrijedio 1,4445 dolara, što je najviša razina od 18. prosinca prošle godine.

Hrvoje Jozanović u razgovoru za http://www.Banka.hr kaže kako tečaj eura prema dolaru ne utječe značajnije na promjenu tečaja eura i kune. "Pad vrijednosti dolara u odnosu na euro mogao bi dovesti do pada dolara u odnosu na kunu, ali ne i na rast eura", pojasnio je analitičar PBZ Investa.

Jačanje eura dovelo bi, jasno, do problema s otplatama kredita građana. Povećanje tečaja od jedan posto na godišnjoj se razini osjeti više nego promjena kamata, kaže Berić. Povećanje rate kredita može dovesti do toga da ih dio zajmoprimaca neće više moći plaćati, što će loše utjecati na poslovanje banaka, a time i na poskupljivanje kredita, što dovodi do spirale neplaćanja, kaže Jozanović.

Berić napominje i kako spekulacije oko pada kune izaziva i negativan utjecaj na tržište kapitala. Iako su se strani investitori već povukli s hrvatskog tržišta, povećani tečajni rizik mogao bi ih uvjeriti da još nije vrijeme za povratak. (dd)

*Stavovi Gorana Berića nisu nužno službeni stavovi Zagrebačke banke

HNB odgodila smanjenje obvezne rezerve

Likvidnost sustava je zadovoljavajuća, pa je HNB planirano oslobađanje dodatnih kuna u kolovozu ostavila za kritičnije dane

Bankamagazin
Ispiši
Veličina slova: Smanji tekst Povečaj tekst

Hrvatska narodna banka bila je spremna sniziti stopu obvezne rezerve sa 14 na 12 posto, prvi put nakon studenoga prošle godine kada je snižena sa 17 posto, no s obzirom na zadovoljavajuću likvidnost sustava odluka je odgođena za kritičnije dane.

Tijekom srpnja guverner HNB-a Željko Rohatinski najavio je mogućnost skorog oslobađanja nove likvidnosti smanjenjem obvezne rezerve banaka. Time je potvrdio kako središnja banka ima još prostora za intervenirati bez opasnosti od slabljenja tečaja kune i bez udara na devizne rezerve koje u ovoj krizi imaju i posebnu psihološku ulogu.

Dodatna likvidnost u tom bi slučaju bila oko šest milijardi kuna, no tek će naredni tjedni pokazati u kojoj će mjeri biti neophodni potezi HNB-a za održavanje likvidnosti financijskog sustava i kakve će potrebe države biti početkom jeseni.

Tad će se konkretnije znati potrebe države za kreditima u preostalom dijelu godine, nakon povećanih (i uvođenja novih) poreza te, u skladu s time, očekivanog rasta proračunskih prihoda. Znat će se više i o spremnosti banaka da sudjeluju u financiranju potreba države kada HNB otpusti novu likvidnost, kao i o namjerama izlaska Ministarstva financija pred strane investitore.

Činjenica je da u Vladi računaju s time da država svoju financijsku konstrukciju za 2009. godinu može zatvoriti. Tako i ministri, nakon stresnog srpnja obilježenog rebalansima proračuna, pritiscima sindikata i pregovorima s koalicijskim partnerima, u kolovozu mogu par dana na odmor.

ovisi jel kupuju dionice u HRK ili ih prodaju tj. da li su špekulanti ili ozbiljni investitori [lol]

Pa i spekulanti su ozbiljni investitori… Sto mislis da oni vole gubit novac?

hmmmmm…ne znam, prema najnovijim teorijama ne ponašaju se svi sudionici na TK racionalno iz čega proizlazi da ima onih koji vole i gubiti…. [lol]
No možda netko ulaže samo da bi oprao lovu pa su mu i gubitci prihvatljivi.

Po definiciji se trgovina uvijek odvija izmedju dvije suprostsavljene strane: jedna misli da ce cijena rast, druga misli da ce cijena padat. Prema tome, uvijek ih je ugrubo pola u pravu, pola u krivu. [kiss]
To prolazi iz nevjerovatne simetricnosti kupnje i prodaje: kad jedan kupuje, drugi prodaje. Zato se cesto u kolokvijalnom govoru ta transakcija naziva "kupoprodaja". I koliko je sad racionalnih tu, koliko iracionalnih?