kolega, ako vam je Mesić svetac vi ste totalno pukli
jel tebi dobro u glavi?
izvrsno. Osim što se ne sjećam baš te povijesti (nije senilnost, nego godine :D) pa moram vjerovati ljudima na riječ, a svatko mi priča "svoje priče iz prve ruke" da ostajem zbunjen: jedno čitam iz knjiga o novijoj hrvatskoj povijesti, drugo čujem od jednih ljudi, treće od drugih… ništa niti najmanje usklađeno – dođe mi da od proučavanja povijesti odustanem u potpunosti i posvetim se onome što bolje razumijem 😀 (o onome što su radili oni koji su bili a mnogi i ostali u stranci koja je sada na vlasti, o tome vrlo pouzdano znamo od ljudi koji su bili jako blizu zbivanja, a od kojih su se zbog vlastite savjesti morali udaljiti još jako davno, možda ne znam kakav je Mesić ali znam kakvi su "oni drugi" – no pustimo sada to, nas u Hrvatskoj treba zanimati kako dalje, što napraviti za budućnost, prošlosti se već jednom ostavimo, osobno bih najradije da svi ti starci već jednom napuste scenu, a novi i svježi ljudi pogotovo oni o kojima malo pouzdanije znam da su sposobni i dobronamjerni, da nam pomognu izgraditi bolje sutra za cijelu RH).
Makroekonomsku sliku Hrvatske neće promijeniti proučavanje povijesti – nego budućnosti!
povijest je učiteljica života
historia magistra vitae est
those who do not remember the past are condemned to repeat it..
nemam ni ja mnogo godina, ali imam dovoljno da se sjećam kako uvaženi g. Mesić u javnosti priča viceve o Tuđmanovom raku, te kako svjedoči protiv svoje države pred sudom za koji ne znam zašto ga priznajemo uopće…
a ti ak misliš da su Mesića vicevi doveli tamo gdje je sada..
Aj se vratite temi, dečki… [undecid]
…
Za javni dug odgovaramo svi mi – ako nekome nije jasno kako, postat će mu.
…
Slažem se sa gotovo svime.
Apropo zaduživanja…takve je danas situacija na tržištu kreditiranja…a u nezgodno vrijeme je stigla rata kredita i to ti je šah mat pozicija.
Kad će biti bolje vrijeme može se i to reprogramirati s manjim kamatama.
Pogledaj koliko se drugi sad zadužuju tako da je to prilično još ok.
Dug? Moj brat ima firmu i zadužen je do grla kako bi se reklo…kupio je strojeve i slično…ali vraća i solidno mu ide. Tako je sa mnogo firmi. Ali naravno da su neki u kreditima zbog potrošnje i to nije racionalno…no firme uglavnom nisu već jedan dio građana.
Sad…da li je zaduživanje države samo potrošnja ili u smjeru kupovine vremena spram krize…prije bih reko ovo drugo.
Slažem se da se netrebamo izvlačiti stalno na "stara" vremena ali smatram da je današnji državni dug dovoljno koreliran sa ratnom pričom…ali također mislim da će se dug smanjivati…pogotovo kada se dug usporedi sa štednjom….a kada privreda doživi novi boom dug će ići prema dolje….a kada će to biti ne ovisi samo o državi već i o našem pojedinačnom zasukivanju rukava.
Što se tiče koliki nam je dug…pogledaj recimo GB….slično su sad zaduženi…i u sličnom odnosu na BDP.
Slažem se sa gotovo svime.
Apropo zaduživanja…takve je danas situacija na tržištu kreditiranja…a u nezgodno vrijeme je stigla rata kredita i to ti je šah mat pozicija.
Kad će biti bolje vrijeme može se i to reprogramirati s manjim kamatama.
[/quote]
pa rata mora stići, na to se treba računati prije nego se kredit uzme. Sada baš govorimo o tome kako je povijest učiteljica života, to je istina – ali i činjenica da mi svoju povijest stalno ponavljamo, što je više proučavamo to ju više ponavljamo, ne učimo na vlastitim greškama nego se fiksiramo za stare ideje/greške koje stoga ponavljamo (zato što nam je najveća mana to da ne možemo priznati pogrešku, i to je jedan začarani krug – ako grešku ne priznaš, nećeš je izbjeći nego baš zbog toga "da dokažeš da si bio u pravu" ponoviti opet).
Zadužena država svoje probleme rješava novim zaduživanjima kao jedinim načinom koji se smatra mogućim. Nakon toga ćemo se još više zaduživati… kako bismo otplatili prethodne dugove i nove deficite… a kako mislite da će to biti po manjoj kamatnoj stopi? Kako će nama sve zaduženijima kreditni rejting rasti a o kojem posebice ovisi kamata? I kako mislite da će kuna i dalje "dovijeka" jačati? (što je ovdje jedini način kako se efektivna cijena duga koji u stranoj valuti smanjuje).
Pogledaj koliko se drugi sad zadužuju tako da je to prilično još ok.
Zar moramo ponavljati tuđe greške? Ne samo svoje, nego i tuđe?
Uostalom, nisu svi koje se zadužuju u istoj poziciji, nekima je to pak vrlo pametan potez – neki to realiziraju po nižoj kamatnoj stopi a novac plasiraju u gospodarstvo koje će ostvariti dovoljan povrat.
Oni koji se zadužuju za potrošnju – čine istu grešku kao i mi, nije nam to razlog za radovati se. Ružno bi bilo da svoju nesreću preživljavamo tako da gledamo druge kako upadaju u još veću i time se veselimo. To je ružno.
Dug? Moj brat ima firmu i zadužen je do grla kako bi se reklo…kupio je strojeve i slično…ali vraća i solidno mu ide.
Svaka čast – financiranje investicije koja se uspješno realizira je jedna stvar, financiranje potrošnje je nešto sasvim drugo, ne ne nužno loše (ako si banka, ako si proizvođač proizvoda i usluga koji se troše… ali svakako loše ako si onaj koji troši te proizvode a to si ne možeš priuštiti).
Što se tiče koliki nam je dug…pogledaj recimo GB….slično su sad zaduženi…i u sličnom odnosu na BDP.
Što se tiče javnog duga da (ali inače ukupni dug im je neusporedivo veći, zato što imaju ogromnu financijsku industriju, i to sve vanjski – zato što su jedan od međunarodnih financijski centara) a nad tim svojim i javnim dugom kukaju li kukaju u zadnje vrijeme zbog toga, svi se okomili na njih kako su u neodrživoj poziciji i prijeti im se na sve strane sa snižavanjem rejtinga, a sve to u državi neusporedivo zdravijeg gospodarstva, neusporedivo sigurnije mogućnosti prikupljanja poreza – i njima je javni dug od 50 % "koma" i nad time i im se svijet zgraža, što onda reći za nas… mi kao bolje možemo prikupljati poreze za financiranje države? I to će nas jaako usrećiti? Da gospodarstvo još dodatno opteretimo? I građene. Je li to razlog za optimizam? Veći nego je u Ujedinjenom Kraljevstvu? Dobro rejting našeg duga je manji, tržište dakle ipak to bar nekako prepoznaje, ali kuna – za razliku od funte… stabilna ko stijena (čuda čini naš Guverner :D)
samo što su oni zaduženi u funtama ako se ne varam (ne znam zasigurno, ali to mi je nekak logično)
evo kolega lynx me pretekao i sve lijepo obrazložio..
jel postoji statistika koliko je duga u svijetu a koliko štednje?
samo što su oni zaduženi u funtama ako se ne varam (ne znam zasigurno, ali to mi je nekak logično)
u funtama i dolarima, gdje je prva već padala ko kruška i još će nakon ovog privremenog oporavka, a ovaj drugi svoj pravi pad tek čeka… i što će biti time sa njihovim dugom? Dobrim dijelom: ispariti [lol] (premda je i dok ne ispari po bitno nižoj kamatnoj stopi, a u bitno jačem gospodarstvu koje si može time bitno više poluge priuštiti, a isto tako i država bitno pouzdanije prikupiti porezna sredstva za otplaćivanje svojeg "ogromnog duga" od cca. 50 % GDP-a)
Dok naš dug, nigdje neće ispariti nego sasvim suprotno: biti sve skuplji (postojeći zbog tada već jednom slabije kune, novi: zbog kune ali posebice veće kamate zbog nižeg rejtinga) a plaćati će ga gospodarstvo koje će biti sve opterećenije povećanim porezima kako bi se "mogla" (ili baš ne??) prikupiti ta sredstva, a i što se tiče troškova države… pitanje da li će se oni baš strmoglavo uspjeti smanjiti? Možda ako se i potpuno zaustave sve državne investicije… ali da li će se u situaciji sve opterećenijeg gospodarstva (–> sve veća nezaposlenost uz sve manje realne plaće) a sve većih troškova života (–> inflacija, dijelom "uvezena" zbog novog buma u sirovinama i energiji koji će uslijediti oporavkom svjetskog gospodarstva a potpomognuto slabljenjem dolara koji će još neko vrijeme ostati glavna rezervna valuta, dijelom posljedica slabljenja kune prema našoj glavnoj rezervnoj valuti EUR) država sa proračunom ovako velike "socijalne komponente" moći tu komponentu smanjiti? Jasno da ne, jer će potrebe biti veće. Ali da li će pad državnih investicija i drugih troškova države (nakon velike čudo neviđeno racionalizacije na svim razinama) biti dovoljan da se bez nekog rasta a vjerojatno i padom prihoda proračuna i ne mogućnosti zaduživanja (deficita) ta socijalna komponenta pororačuna u potpunosti pokrije? Na čega će to onda ličiti budući proračuni RH? Pola proračuna otplata kamata i glavnica kredita, druga polovica mizerne mirovine, socijalne pomoći, plačice u državnoj službi, i nešto sitno što ostane za zdravstvo i školstvo ako što preostane. Investicije bye bye. Razina usluga u zdravstvu: koma (neće biti novca), obrazovanje (koma, biti će novca manje nego ikada prije, a naše potrebe? Na čemu mislimo graditi budućnost?), gospodarstvo? (koma, pa netko mora vraćati kredite i zaraditi tu hrpu mirovinica, plačica… jer svi su u mirovini, većina Hrvata umirovljenici, ostali u državnoj službi). Je li to malo bolje ili malo lošije od onoga što će biti u UK? Ili nrp. Češkoj? Ne možemo se mjeriti sa UK, ali zašto se više nikada nećemo moći mjeriti sa Češkom ili Slovenijom? Možda i hoćemo – ali tada treba brzo i radikalno djelovati. Za promjene je 5 do 12.
Slažem se sa gotovo svime.
Apropo zaduživanja…takve je danas situacija na tržištu kreditiranja…a u nezgodno vrijeme je stigla rata kredita i to ti je šah mat pozicija.
Kad će biti bolje vrijeme može se i to reprogramirati s manjim kamatama.
[/quote]
pa rata mora stići, na to se treba računati prije nego se kredit uzme. Sada baš govorimo o tome kako je povijest učiteljica života, to je istina – ali i činjenica da mi svoju povijest stalno ponavljamo, što je više proučavamo to ju više ponavljamo, ne učimo na vlastitim greškama nego se fiksiramo za stare ideje/greške koje stoga ponavljamo (zato što nam je najveća mana to da ne možemo priznati pogrešku, i to je jedan začarani krug – ako grešku ne priznaš, nećeš je izbjeći nego baš zbog toga "da dokažeš da si bio u pravu" ponoviti opet).
Zadužena država svoje probleme rješava novim zaduživanjima kao jedinim načinom koji se smatra mogućim. Nakon toga ćemo se još više zaduživati… kako bismo otplatili prethodne dugove i nove deficite… a kako mislite da će to biti po manjoj kamatnoj stopi? Kako će nama sve zaduženijima kreditni rejting rasti a o kojem posebice ovisi kamata? I kako mislite da će kuna i dalje "dovijeka" jačati? (što je ovdje jedini način kako se efektivna cijena duga koji u stranoj valuti smanjuje).
Pogledaj koliko se drugi sad zadužuju tako da je to prilično još ok.
Zar moramo ponavljati tuđe greške? Ne samo svoje, nego i tuđe?
Uostalom, nisu svi koje se zadužuju u istoj poziciji, nekima je to pak vrlo pametan potez – neki to realiziraju po nižoj kamatnoj stopi a novac plasiraju u gospodarstvo koje će ostvariti dovoljan povrat.
Oni koji se zadužuju za potrošnju – čine istu grešku kao i mi, nije nam to razlog za radovati se. Ružno bi bilo da svoju nesreću preživljavamo tako da gledamo druge kako upadaju u još veću i time se veselimo. To je ružno.
Dug? Moj brat ima firmu i zadužen je do grla kako bi se reklo…kupio je strojeve i slično…ali vraća i solidno mu ide.
Svaka čast – financiranje investicije koja se uspješno realizira je jedna stvar, financiranje potrošnje je nešto sasvim drugo, ne ne nužno loše (ako si banka, ako si proizvođač proizvoda i usluga koji se troše… ali svakako loše ako si onaj koji troši te proizvode a to si ne možeš priuštiti).
Što se tiče koliki nam je dug…pogledaj recimo GB….slično su sad zaduženi…i u sličnom odnosu na BDP.
Što se tiče javnog duga da (ali inače ukupni dug im je neusporedivo veći, zato što imaju ogromnu financijsku industriju, i to sve vanjski – zato što su jedan od međunarodnih financijski centara) a nad tim svojim i javnim dugom kukaju li kukaju u zadnje vrijeme zbog toga, svi se okomili na njih kako su u neodrživoj poziciji i prijeti im se na sve strane sa snižavanjem rejtinga, a sve to u državi neusporedivo zdravijeg gospodarstva, neusporedivo sigurnije mogućnosti prikupljanja poreza – i njima je javni dug od 50 % "koma" i nad time i im se svijet zgraža, što onda reći za nas… mi kao bolje možemo prikupljati poreze za financiranje države? I to će nas jaako usrećiti? Da gospodarstvo još dodatno opteretimo? I građene. Je li to razlog za optimizam? Veći nego je u Ujedinjenom Kraljevstvu? Dobro rejting našeg duga je manji, tržište dakle ipak to bar nekako prepoznaje, ali kuna – za razliku od funte… stabilna ko stijena (čuda čini naš Guverner :D)
[/quote]
Jel ovaj za ginesa lynx? [lol]
Svaka čast – financiranje investicije koja se uspješno realizira je jedna stvar, financiranje potrošnje je nešto sasvim drugo, ne ne nužno loše (ako si banka, ako si proizvođač proizvoda i usluga koji se troše… ali svakako loše ako si onaj koji troši te proizvode a to si ne možeš priuštiti).
Potrošnje? Po meni autoceste, dvorane i slični objekti o kojima se bunimo recimo nisu potrošnja već investicija.
Da li će dvorane biti dobra investicija u smislu vraćanja uloženog?
Po meni da…
a) Reklama turizma…(SP je gledalo deseci milj ljudi)
ne može egzaktno izračunati ali nije nit čudo da se svi bore za natjecanja jer im odmah turizmom vrati uložena lovu.
b) Koncerti koji se nisu prije mogli održat jer da bi neka zvijezda uopće došla negdje mora joj se isplatiti…a jedino joj se isplati održati koncert pred 20.000 ljudi inače su troškovi dolaska pojedu zaradu
c) itd…
U svakom slučaju da ne dužimo raspravu meni se čini da se puca preveliki negativizam i pesimizam a sve u smjeru političke borbe.
Treba biti oprezni optimist…tako je najbolje…