Doture ivo dje nas to vodis hebali te mostovi ???
Plasmani
Nakon injekcije likvidnosti od strane inozemnih banaka i HNB-a, ukupni plasmani banaka zadržali su godišnju dinamiku rasta od 14,0% po kojoj su prosječno rasli i tijekom prethodnih pet godine, ali su:
(a) struktura:
Unutar ukupnih kredita, neto krediti državi porasli su u posljednjih godinu dana za čak 94,6%, čime je njihov udio u strukturi ukupnih kredita banaka povećan sa 6.5% u travnju prošle na 11.1% u travnju ove godine. Istodobno, krediti ostalim sektorima rastu po godišnjoj stopi 8.4% i značajno se usporavaju u odnosu na prethodne godine (15% u 2007; 10.5% u 2008). Time se povećava i raskorak između efektivnog rasta kredita tim sektorima i "dopuštenog", odnosno od strane HNB-a nepenaliziranog rasta. Naime, u odnosu na bazno stanje krajem 2007. godine, ti krediti su danas veći za 11.1%, dok "limit" iznosi 16% ili oko 10.2 mlrd. kuna više. Dijelom je to rezultat usporavanja potražnje za kreditima (zbog povećanja kamatnih stopa i neizvjesnosti), ali upućuje i na izraženu pojavu istiskivanja ostalih sektora s tržišta kredita od strane države.
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=ac35c227-d027-45c5-9788-eea3e8a10d64&open=sec#continue
Evo jedne rečenice koja je totalno nerazumljiva i a po meni i bezsmislena i dovodi u zabludu….
A to je da ekonomski rast ne može dugoročno biti temeljen na ekspanziji domaće potražnje
koja permanentno generira fundamentalne vanjske i unutarnje neravnoteže i time povećava
opću zaduženost.
Kako se može ostvariti rast a da ne raste i domaća potražnja? Kako to da je uz ekspanziju domaće potražnje kontinuirano rasla štednja?
Roha nikako da shvati da je 1. Božja zapovjed u financijama "Ne igraj se tečajem Roha"!
Tečaj je doslovno SVE jer sve potiče ili sputava. U našem slučaju poticao je uvoz a sputavao izvoz.
I tu je kraj priče.
[/quote]
U koju skolu si ti isao? Ajde nabroji 3 razlicita ODRZIVA "rasta" a da nisu gradjevinski radovi i osobna potrosnja? Evo ti kao pomoc – turizam. Znas li koliko popapa drzava svakome i kolika je nelikvidnost u sistemu? Sta nam drzava daje zauzvrat? k….
Da postoje uspjesni izvozni programi koji konkuriraju stranima izvoz bi rastao i bez tecaja i sa tecajem… realnost je da se sa ovakvim korumpiranim i tesko porezno opterecenim sistemom nista ne moze razviti pa svi krive tecaj jer bi kruha preko motike.
A odakle stednja i potrosnja … ajde osvrni se oko sebe… sve nam dolazi izvana : preko offshore racuna Ine i ostalih vecih kompanija, proteklog rasta nekretnina, kreditnih plasmana itd itd.
NISTA NOVO ODRZIVO SE NIJE STVORILO UNUTAR HRVATSKE. Zahvaljujuc "ekonomistima" koji ne zele vidjeti realno stanje. Preporucio bi malo putovanja po svijeu da vidite kako druge DRZAVE stimuliraju i tretiraju ulaganja…
Kroz stress test procjenjeno je da u slučaju da recesija traje čitavu 2009. najvećih 19 US banaka treba dodatnih 75 milijardi dolara što je, većina će se složiti, mizeran iznos! I sva priča o nekim novim valovima krize završava na toj činjenici.
Roha se s ovim sto si rekao ne slaze. On je spominjao da je ovo bio tek prvi val i da bu drugi gori. Ne znam zasto ali skloniji sam vise vjerovat Rohi nego Vama. Bez uvrede.
[/quote]
Alien….
na što je roha mislio? na HR ili svijet?
mislim da je u optaiji govorio o RH
Evo jedne rečenice koja je totalno nerazumljiva i a po meni i bezsmislena i dovodi u zabludu….
A to je da ekonomski rast ne može dugoročno biti temeljen na ekspanziji domaće potražnje
koja permanentno generira fundamentalne vanjske i unutarnje neravnoteže i time povećava
opću zaduženost.
Kako se može ostvariti rast a da ne raste i domaća potražnja? Kako to da je uz ekspanziju domaće potražnje kontinuirano rasla štednja?
Roha nikako da shvati da je 1. Božja zapovjed u financijama "Ne igraj se tečajem Roha"!
Tečaj je doslovno SVE jer sve potiče ili sputava. U našem slučaju poticao je uvoz a sputavao izvoz.
I tu je kraj priče.
[/quote]
U koju skolu si ti isao? Ajde nabroji 3 razlicita ODRZIVA "rasta" a da nisu gradjevinski radovi i osobna potrosnja? Evo ti kao pomoc – turizam. Znas li koliko popapa drzava svakome i kolika je nelikvidnost u sistemu? Sta nam drzava daje zauzvrat? k….
Da postoje uspjesni izvozni programi koji konkuriraju stranima izvoz bi rastao i bez tecaja i sa tecajem… realnost je da se sa ovakvim korumpiranim i tesko porezno opterecenim sistemom nista ne moze razviti pa svi krive tecaj jer bi kruha preko motike.
A odakle stednja i potrosnja … ajde osvrni se oko sebe… sve nam dolazi izvana : preko offshore racuna Ine i ostalih vecih kompanija, proteklog rasta nekretnina, kreditnih plasmana itd itd.
NISTA NOVO ODRZIVO SE NIJE STVORILO UNUTAR HRVATSKE. Zahvaljujuc "ekonomistima" koji ne zele vidjeti realno stanje. Preporucio bi malo putovanja po svijeu da vidite kako druge DRZAVE stimuliraju i tretiraju ulaganja…
[/quote]
[thumbsup]
Evo jedne rečenice koja je totalno nerazumljiva i a po meni i bezsmislena i dovodi u zabludu….
A to je da ekonomski rast ne može dugoročno biti temeljen na ekspanziji domaće potražnje
koja permanentno generira fundamentalne vanjske i unutarnje neravnoteže i time povećava
opću zaduženost.
[/quote]
Nisam do jučer ni znao da je domaća potražnja generirala i vanjske neravnoteže!
Izgleda da je Roha našao krivca za dvocifreni rast Kine.
Sanadera naljutile Porterove brojke – konkurentni kao Afrika!
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=90f32fc4-4ab6-4ce1-ae24-0ae07ba2103f&ref=lastadd
Micheal Porter, vodeći svjetski autoritet na području konkurentnosti i strategija te jedan od najtraženijih svjetskih predavača, susreo se danas s premijerom Sanaderom u sklopu svog posjeta Hrvatskoj
Američki profesor je tom prilikom Sanaderu održao prezentaciju koja Hrvatsku opisuje kao nekonkurentnu državu s prilično nejasnom gospodarskom perspektivom. Na forumu održanom u poslijepodnevnim satima u KD Vatroslav Lisinski Porter je priznao da je naš premijer bio vrlo nezadovoljan i frustriran prikazanim rezultatima.
"Hrvatska je gledajući BDP 48. zemlja na svijetu, no na ljestvici konkurentnosti zauzima tek 63. mjesto. Takav pokazatelj nerazmjera je vrlo opasan i samo je pitanje kada će on izazvati gospodarski kaos", upozorio je Porter prepunu dvoranu u Lisinskom kako Hrvati trenutačno žive mnogo bolje nego što to objektivno mogu i zaslužuju.
…
Porter je tako kazao da hrvatski državni aparat broji previše ljudi i da je trošak koji proizvodi neizdrživ teret za hrvatsku ekonomiju.
"U tom sektoru ste na ljestvici konkurentnosti negdje na razini afričkih zemalja. I to možda onih slabije razvijenih. Od 130 zemalja obuhvaćenih našim istraživanjem, vi se u tom dijelu nalazite oko stotog mjesta", bio je jasan Porter.
Iako mu je ovo prvi posjet Hrvatskoj, američki profesor je vrlo brzo prepoznao društveno-političku situaciju u kojoj se nalazimo. Tako je, između ostalog, istaknuo da našoj zemlji ne nedostaje kvalitetnih ideja koje bi mogle pomaknuti stvari na bolje.
"Međutim, dojma sam da imate previše ljudi kojima odgovara postojeće stanje i koji se trude zaustaviti bilo kakve promjene. To je problem mentaliteta koji se ne može riješiti preko noći", kazao je ono što većina Hrvata zna, ali se ne usudi ili nema priliku javno kazati. [bye] [cry]
Da postoje uspjesni izvozni programi koji konkuriraju stranima izvoz bi rastao i bez tecaja i sa tecajem… realnost je da se sa ovakvim korumpiranim i tesko porezno opterecenim sistemom nista ne moze razviti pa svi krive tecaj jer bi kruha preko motike.
nemojmo baš pretjerivati, nepošteno prešutjeti one svijetle točke, naime nije baš tako – u RH postoje poduzeća koja proizvode svjetski konkurentne proizvode i vrlo ih profitabilno zato izvoze i ne samo u relativnom smislu mnogo (obzirom na udio u svojoj prodaji) nego ih neki čak i količinski u apsolutnome smislu značajno prodaju vani (npr. neki nam proizvodi spadaju u svjetski vrh kvalitetom i cjenovnom konkuretnošću a po količini naša proizvodnja već čini oko 7 % dotične globalne industrije! – a to je za državu koja brojem stanovnika čini tek malo više od pola promila svjetske populacije nešto oooogromno!!!).
Tako da, nije sve tako crno, postoje svjetle točke – no istina: one su u debeloj manjini, i zbog toga nam je sumarna slika ružna… rješenje je u tome da se ovi ostali ("loši đaci") ugledaju na ove bolje, neću reći da je to realno očekivati, vjerojatno nije… ali treba u ovakvim raspravama uvijek naglasiti da nisu svi isti, i da ti svjetli primjeri postoje, i odati im dužno poštovanje.
A pored tih poduzeća koja već uspješno sudjeluju na globalnom tržištu, postoji i nekoliko onih koji još uvijek to ne mogu, ali imaju veliku šansu da s vremenom uspiju, pogotovo ako se potrude i glede svog međusobnog povezivanja i tako konsolidirani postignu nešto veće razine konkurentnosti i bar koliko tolike ekonomije obujma i to im čini tu malu stepenicu, taj mali skok koji je još potreban da se postigne globalna konkurentnost.
Obzirom da je svaki EUR važan, svaka kn važna, svaki postotak profitne marže i time svaki postotak povrata na kapital, i to jako važni jer se to sve reinvestiranjem dugoročno višestruko vraća ("po principu složenog kamatnog računa") jasno je da i radi ovih koji su već konkurentni a pogotovo ovih koji su na granici i "kojima malo fali" tečaj je bitan! Bilo bi dobro da kuna ima realniji tečaj… no dobro, neki se i ovako snalaze… ako se tečaj popravi bit će bolje, ako se ne popravi, ići će i dalje na ruku ovima koji su uvoznici i dužnici… HNB ima zadaću birinuti se o stabilnosti sustava i dobrobiti većine, u tom konteksu politika stabilnog tečaja nema alternativu. No ako "spontano odnosno nekako kvazi-kontrolirano" oslabi… to bi bilo ono najbolje što može ispasti, no tome se možemo samo nadati, zagovarati to ne možemo jer je HNB odlučno protiv toga, iz jasnog razloga: nije moguće aktivno provesti kontroliranu deprecijaciju – jer se to "lako omakne kontroli", mi samo možemo nadati da će politika jake kn spontano dovesti do njenog "stabilnog i polaganog slabljenja" a da će izvoznici neovisno o tome i ne računajući na to dati sve od sebe da budu konkurenti, ako se tečaj malo popravi – to će biti samo dodatni vjetar u leđa.
http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,5,15,,163411.jl
Malo neugodne istine. [undecid]
Teško je ostvariti rast BDP-a ako se smanjiva populacija. Mjere za rast BDP-a u temeljima moraju biti prožete pronatalitetnom politikom. Treba se u čitavoj HR uvesti program nalik onom u Zagrebu: poticati obitelji s više djece; mladima omogućavati da što prije dođu do svog stana ili najma gradskog stana, graditi vrtiće, škole,….Sva korist od toga zove se dugoročan održivi rast.
Neku večer podsjetio sam se na Ljilju Vokić i njen program besplatnih udžbenika. Koštao je 52 milijuna kuna a danas košta oko 480 milijuna kuna. Istovremeno se profesori i nastavnici zakidaju za plaće. Nakladnici vode ministarstvo a to je rak rana ovog društva. To je jedan od primjera kako se ne smje raditi.
Lynx, Jozo daj v,
O čemu opet nego o tečaju. Već se stvaraju mitovi oko tečaja. Slažem se s lynxom da je gotovo nemoguće, u slučaju RH, provesti kontroliranu deprecijaciju. Ali i da se može pitanje je da li bi HNB to učinio. Često se piše kako bi Roha trebao smanjiti tečaj. Postavljam samo dva pitanja za sve one koji to govore. Bit ću sretan da mi argumentirano odgovore. Koji je opći cilj HNB-a? Kako bi učinak deprecijacija kune ima na taj opći cilj?
Hnb se odlučio (nije imao previše izbora) za politiku nominalnog sidra deviznog tečaja i dok je tako činit će sve u okvireu svojih ovlasti da kuna ne depricira.
Teško je ostvariti rast BDP-a ako se smanjiva populacija. Mjere za rast BDP-a u temeljima moraju biti prožete pronatalitetnom politikom. Treba se u čitavoj HR uvesti program nalik onom u Zagrebu: poticati obitelji s više djece; mladima omogućavati da što prije dođu do svog stana ili najma gradskog stana, graditi vrtiće, škole,….Sva korist od toga zove se dugoročan održivi rast.
Neku večer podsjetio sam se na Ljilju Vokić i njen program besplatnih udžbenika. Koštao je 52 milijuna kuna a danas košta oko 480 milijuna kuna. Istovremeno se profesori i nastavnici zakidaju za plaće. Nakladnici vode ministarstvo a to je rak rana ovog društva. To je jedan od primjera kako se ne smje raditi.
Bravo sava,
rijetko se u RH govori o ovom problemu iako je to po meni jedan od 5 najvećih društeveno ekonomsko političko scijalno i td problema u RH. U hrvatskoj postoji prirodna depopulacija, stan je sve starije i što je još gore, odljevmozgova skoro najveći u Europi. Jer, u konačnici, nije maše bogatstvo u šumama, vodama, moru, naše bogatstvo je u mladim i obrazovnim ljudima. Zvuči kao fraza, ali je istina. Oni što protestiraju na i koji blokiraju naše fakultete su budućnost Hrvatske. Stupudan menadžment upropastit će i i najbolje prilike ipotnecijale dok će kreativan i inovativan i od prosječne ideje stvoriti dodanu novu vrijednost. Drago mi je da su studenti pokazali društvenu osjetljivost i slogu (iako se baš ne slažem s svim njihovim ciljevima).
Ajde ne fantazirajte … ljudi se mnoze na slicnom principu kao i zivotinje: ako im je dobro, ako su sretni, zadovoljni, imaju dovoljno vremena i ako SI TO MOGU PRIUSTITI – mnozit ce se do besvjesti !!
Tako da taj "problem" nije problem vec posljedica svega loseg u drustvu i ekonomiji.
Samo da se ne javi sad neki pametnjakovic sa pitanjem: a kako je onda toliko ljudi u Indiji i Kini a njima je "lose"?
Nije njima lose nego smo mi i oni shebani u mozak … Ubrzo kad i oni usvoje "tekovine demokracije" i napuste tradiciju – eto i kod njih bijele kuge