Da mi je znat kako si došao do 6% [smiley]
mislim da su to nekakve statistike koje sam zadnje čuo i kojih se sjetih
ali ima i jedna dobra "narodna"…"Samo 10% ljudi je u pravu"
sad se samo pitam ove partije kaj vladaju jel kuže kaj iz ovoga, po meni oni trebaju
prijevod za ovaj tekst.
Mos misliti sto kuze, pojma oni nemaju i definitivno bi trebali prevodioca. Ali zaboli ih…
A moguće je da ukoliko ameri i ostali zakrpaju banke…da će dionice relativno skoro biti blisko staroj cijeni.
što se tiče američkih dionica, kojoj staroj cijeni misliš, onoj od ožujka "staroj" tek 2 mjeseca ili? Ili još starijoj kao što ovaj misli http://uk.reuters.com/article/companyNewsMolt/idUKTRE54D4IL20090514?pageNumber=1&virtualBrandChannel=0&sp=true [lol]
Mi se pak ne moramo bojati zla deflacije, ali imamo druge probleme… no i ta njihova kada bi se i dogodila , to će biti nešto jako kratkotrajno, jer njima prijete dugoročnije inflacijski pritisci a ne deflacijski, ovo što on priča mi je skroz nerealno, jer FED sasvim "dovoljno" printa novce, inflaciju dakle, deflacija ni tamo nema ozbiljnu perspektivu 😀 (ma dugoročnije prije mi imamo šansu za deflaciju nego oni, obzirom na našu moneternu politiku, međutim mi inflaciju kao i sve: uvozimo :D, tako da nema straha :D, jedino ako bi se u svijetu stvarno dogodila deflacija, tada kombinirano sa našom monetarnom politikom… naša deflacija bi bila još gora, no to se neće dogoditi… u svijetu neće biti deflacije, sve centralne banke zdušno printaju novce, bezvrijednog novca je više nego ikad prije, samo se treba "pokrenuti", a resursi su oskudni… nafta i sve ostalo… na najmanji znak oporavka sve će poletjeti, tako da mi je nejverojatno vjerovati u globalnu deflaciju, pa niti lokaliziranu samo u USA – još kada uzmemo u obzir da bi urod mnogih kultura mogao biti loš ne samo zbog vremena nego i štednje recimo na gnojivu što se događa navodno… hrana npr. nema šanse da bude jeftina)
Kroz stress test procjenjeno je da u slučaju da recesija traje čitavu 2009. najvećih 19 US banaka treba dodatnih 75 milijardi dolara što je, većina će se složiti, mizeran iznos! I sva priča o nekim novim valovima krize završava na toj činjenici. Amerima još preostaje da riješe pitanje duga i nove vlasničke strukture autoindustrije i tu je kraj priče. Ukoliko se pojavi neko negativno iznenađenje zakonodavci u Kongresu čekaju ko zapeta puška da promjene FASB standarde tj da olabave mark-to-market pravilo. Glede Rohe i njegovog intervjua u Opatiji mislim da je to govor iz prošlosti tj što je to zadesilo svijet pa i nas. Šta ima loše u tom što se u vrijeme kreditne ekspanzije HR zadužila. Zar bi bilo bolje da se zadužujemo sada, ili, da li bi kriza zaobišla HR da je dug manji. Sigurno ne bi. Samo meni se čini da je Roha napravio nekoliko krivih poteza zbog čega možemo imati problema u budućnosti. Možda je umjesto opuštanja uzda trebao ostaviti status quo, a za dodatna likvidna sredstva tražiti daljnju dokapitalizaciju ili da HNB plasira preko banaka kunska sredstva a za uzvrat kao kolateral otkupi bančina potraživanja npr od kartica, kredita, leasing društava i sl.
počela je pošast deflacije u EU [bye]
Irska pogođena najvećom deflacijom od 1930-ih
14/05/2009
Potrošačke cijene u recesijom pogođenoj Irskoj pale su u travnju za 3,5 posto na godišnjoj razini, što je najveća deflacija u toj zemlji eurozone od 1930-ih, pokazali su službeni podaci objavljeni u četvrtak.
"Posljednji put je indeks potrošačkih cijena bio na sličnim razinama u drugom tromjesečju 1933., kada je pad cijena iznosio 6,9 posto", kazao je glasnogovornik Središnjeg statističkog ureda (CSO).
Irska, prva članica eurozone koja je ušla u recesiju kao rezultat globalne financijske krize, pogođena je padom cijena uslijed slabe osobne potrošnje.
"Potrošačke cijene u travnju pale su za 0,8 posto u odnosu na mjesec ranije. Usporedbe radi, one su u travnju prošle godine porasle za 0,1 posto", priopćio je CSO.
"Kao rezultat toga, cijene su, mjerene indeksom potrošačkih cijena, bile u travnju u prosjeku 3,5 posto niže u usporedbi s travnjem 2008.".
U siječnju 2009. Irska je zabilježila pad cijena od 0,1 posto na godišnjoj razini, po prvi put od početka 1960-ih. Godišnja stopa inflacije iznosila je minus 1,7 posto u veljači, te minus 2,6 posto u ožujku.
Hina
Evo jedne rečenice koja je totalno nerazumljiva i a po meni i bezsmislena i dovodi u zabludu….
A to je da ekonomski rast ne može dugoročno biti temeljen na ekspanziji domaće potražnje
koja permanentno generira fundamentalne vanjske i unutarnje neravnoteže i time povećava
opću zaduženost.
Kako se može ostvariti rast a da ne raste i domaća potražnja? Kako to da je uz ekspanziju domaće potražnje kontinuirano rasla štednja?
Roha nikako da shvati da je 1. Božja zapovjed u financijama "Ne igraj se tečajem Roha"!
Tečaj je doslovno SVE jer sve potiče ili sputava. U našem slučaju poticao je uvoz a sputavao izvoz.
I tu je kraj priče.
Kroz stress test procjenjeno je da u slučaju da recesija traje čitavu 2009. najvećih 19 US banaka treba dodatnih 75 milijardi dolara što je, većina će se složiti, mizeran iznos! I sva priča o nekim novim valovima krize završava na toj činjenici.
Roha se s ovim sto si rekao ne slaze. On je spominjao da je ovo bio tek prvi val i da bu drugi gori. Ne znam zasto ali skloniji sam vise vjerovat Rohi nego Vama. Bez uvrede.
Evo jedne rečenice koja je totalno nerazumljiva i a po meni i bezsmislena i dovodi u zabludu….
A to je da ekonomski rast ne može dugoročno biti temeljen na ekspanziji domaće potražnje
koja permanentno generira fundamentalne vanjske i unutarnje neravnoteže i time povećava
opću zaduženost.
Kako se može ostvariti rast a da ne raste i domaća potražnja?
rastom inozemne potražnje, i rastom investicija… To je ono što želi reći, moramo (usprkos tečaju :D) sve više izvoziti (i postati s vremenom neto izvoznik :D, dakle sa pozitivnom bilancom robne razmijene sa inozemstvom… ), investirati (u produktivne djelatnosti, sa prihvatljivim stopama povrata) vlastiti kapital… a inozemne investicije će biti kakve budu (na to ne možemo utjecati previše – a ja mislim da ni ne trebamo), domaća potražnja bilo bi lijepo da jednom može ponovno i trajno održivo rasti (ali tjerana rastom realnog dohotka, a ne zaduživanjem) ali do tada, svaki pad domaće potražnje treba nadoknaditi (i više od toga, da ne budemo na nuli nego imamo rast BDP-a) rastom izvoza i investicija ostvarenih vlastitim izvorima financiranja (kešom generiranim poslovanjem, od izvoza….) Da, sve je ovo znanstvena fantastika za RH… ali ne preostaje nam ništa drugo: ili SF pretvoriti u stvarnost, ili nam se (na duži rok!): crno piše. Čuda su moguća.
. I dok su u tome sektori stanovništva i poduzeća imali
određeni manevarski prostor kroz smanjenje svoje štednje, sektor države ponašao se vrlo
rigidno. Tako je deficit konsolidirane opće države (uključujući HAC i HBOR) povećan s 5.6
mlrd. kuna u 2007. na 8.6 mlrd. kuna u 2008. godini, ili sa 1.8% na 2.5% BDP-a, pri čemu je
cijeli taj deficit bio koncentriran u posljednjem tromjesečju, znači u vrijeme najvećih potresa
na financijskim tržištima.
bravo, tako i treba … kad je kriza najžešća treba trošiti najviše …
i onda neke netko kaže da se ne znamo nositi s krizom … [tongue] [lol]
. I dok su u tome sektori stanovništva i poduzeća imali
određeni manevarski prostor kroz smanjenje svoje štednje, sektor države ponašao se vrlo
rigidno. Tako je deficit konsolidirane opće države (uključujući HAC i HBOR) povećan s 5.6
mlrd. kuna u 2007. na 8.6 mlrd. kuna u 2008. godini, ili sa 1.8% na 2.5% BDP-a, pri čemu je
cijeli taj deficit bio koncentriran u posljednjem tromjesečju, znači u vrijeme najvećih potresa
na financijskim tržištima.
bravo, tako i treba … kad je kriza najžešća treba trošiti najviše …
i onda neke netko kaže da se ne znamo nositi s krizom … [tongue] [lol]
Tako je.
Kada je kriza treba trošiti najviše…
Kupujući hrvatske Audi,VW i pokoji hrvatski tenki ili borbeni avion..
To je ojačalo domaču privredu.
Evo jedne rečenice koja je totalno nerazumljiva i a po meni i bezsmislena i dovodi u zabludu….
A to je da ekonomski rast ne može dugoročno biti temeljen na ekspanziji domaće potražnje
koja permanentno generira fundamentalne vanjske i unutarnje neravnoteže i time povećava
opću zaduženost.
Kako se može ostvariti rast a da ne raste i domaća potražnja? Kako to da je uz ekspanziju domaće potražnje kontinuirano rasla štednja?
Roha nikako da shvati da je 1. Božja zapovjed u financijama "Ne igraj se tečajem Roha"!
Tečaj je doslovno SVE jer sve potiče ili sputava. U našem slučaju poticao je uvoz a sputavao izvoz.
I tu je kraj priče.
[/quote]
pa lijepo vam je napisao da se rast ne smije temeljiti na potrošnji FINANCIRANOJ DALJNJIM ZADUŽENJEM, jer smo već sad prezaduženi, i trenutno sav rast BDPea ide na otplatu kamata na te iste kredite
što u konačnici znači da nam nema boljeg standarda dok god povećavamo vanjski dug (a trenutno je 39,9 milijardi eura)
dakle nitko nema ništa protiv domaće potrošnje – dapače, nego je riječ o potrošnji na osnovi tuđeg BDPea (nekih 30 milijardi kuna godišnje)
nadam se da vam je jasnije