Ono sto se koristi kad zipas neki tekst:

http://en.wikipedia.org/wiki/Zipf-Mandelbrot_law

nadam se da Roha koristi WinZip.

Zazipalo nas dobro, sto ne vidis? sa 5.000+ na oko 1.700. Hebena kompresija.

Jel ovaj Rod Blagojevich nase gore list?

"Illinois Governor Arrested on Corruption Charges (Update3)
Email | Print | A A A

By Thom Weidlich

Dec. 9 (Bloomberg) — Illinois Governor Rod Blagojevich was charged with trying to sell Barack Obama’s vacated Senate seat, according to a criminal complaint filed by federal prosecutors listing several allegations of corruption by the Democrat.
…"

http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601087&sid=aXCO962pgtHs&refer=home

Vidim da se "snasao" u USA… A ovo su neke domace metode.

"9. prosinac 2008.
Srbija pripremila paket podrške gospodarstvu

Vlada Srbije pripremila je paket podrške gospodarstvu vrijedan oko milijardu eura od čega će oko 50 milijardi dinara biti u obliku garancija za kredite malim i srednjim poduzećima koje odobravaju poslovne banke, rekao je danas srbijanski ministar ekonomije Mlađan Dinkić.

Oko 20 milijardi dinara iz toga paketa bit će izdvojeno u Fond za razvoj malih i srednjih poduzeća u nerazvijenim područjima i početnicima u biznisu, 11 milijardi dinara namijenjeno je za aktivne mjere zapošljavanja, a za opremanje industrijskih zona 3,5 milijardi dinara, naveo je Dinkić.

(Tanjug) "

http://www.poslovni.hr/103081.aspx

A za mostove nista!?

za blagojevica imas "tekst’ na indexu…

Uf, dobro je, sa one strane Drine. [cool]
Tak mi je i vuklo po prezimenu…

Valut. inducirani kreditni rizik VIKR je sastavni dio kreditnog rizika banke ili fin. inst.
a povezan je s valutom u kojoj se kredit ili drugi plasman odobrava.
Najčešće su to sustavi u kojima su imovina i obveze banaka (ali i drugih financijskih institucija pa tako i štedionica ) uglavnom iskazani u stranim valutama ili su imovina i obveze iskazani u domaćoj valuti,ali su indeksirani uz neku,"stabilnu" konvertibilnu valutu kao što je dolar ili
euro.A
Ako bi došlo do znatnog pada vrijednosti domaće valute, kod kredita odobrenih u
stranim valutama ili uz valutnu klauzulu javio bi se VIKR zbog toga što bi se povećala izloženost banke na osnovi porasta vrijednosti tih plasmana izraženih u domaćoj valuti.
Možeš se fučkati tada sa valutnom klauzulom.
Sve ovisi o tome kakvu valutnu strukturu imovine i obveza, odnosno prihoda i
rashoda imaju klijenti banke, s osnove kojih je ona izložena kreditnom riziku.
Ako klijenti nemaju adekvatnu imovinu, odnosno prihode u stranim valutama ili njihova
potraživanja nisu također indeksirana ili na drugi način zaštićena od smanjenja
vrijednosti domaće valute-banka je za prirast svojih potraživanja,koja su posljedica
valutne klauzule,dodatno izložena kreditnom riziku.
HNB je prije nekoliko godina dao smjernice za uspješno upravljanje VIKR-om.
Ne znam,mislim 2005. negdje.
Ne znam sad sve smjernice nabrojati, ali to bi bilo ukratko,pračenje i kontrola VIKR-a,primjeren način upravljati odnosom rizika i cijena kredita i drugih plasmana koji su izloženi VIKR-u,poticanje banaka na razvoj testiranja osjetljivosti -STRESS testing-da bi procijenile rizike koji proizlaze iz mogućih naglih promjena tečajeva valuta u kojima su krediti i drugi plasmaniizraženi.
Ti testovi osjetljivosti trebali bi uvijek uzimati u obzir sve moguće događaje u budućnosti-Forward looking.
Oni su način da se banka pripremi za moguće nagle promjene tečaja.

To bi banke trebale raditi,i rade,da li u dovoljnoj mjeri to je pitanje.

koliko se u tu svrhu (zaštita od valutnog rizika) kod naših banaka koriste SWAP-ovi?
pitanje za kolegu iz HNB-a?

Tko je kolega iz HNB-a?

Ako kolega iz HNB-a ne može odgovoriti mogu ja.
Kratko i jasno.
Osnovna metoda zaštite od kamatnog rizika u hrvatskim bankama je ugovaranje promjenjivih kamatnih stopa na izvore i plasmane.
Ne vezujući se pritom na bilo kakav parametar ili referentnu kamatnu stopu (rijetki su slučajevi da toga ima).
To u praksi znaći,da je visina kamatnih stopa u isključivoj volji banaka.
Takav pristup je sve samo ne primjeren,i sigurno se ne može nazvati korektnim i ravnopravnim poslovnim odnosom između banaka i njihovih klijenata.
Banke bi u praksi trebale primjenjivati fiksne kamatne stope.
U kombinaciji s promjenjivim.
Ali koje bi trebale biti vezane za neku referentnu vrijednost-EURIBOR ili sl.
Tada bi poslovni odnos banaka i njihovih klijenata bio znatnije transparentniji i korektniji.
U takvim okolnostima banke bi trebale primjenjivati različite načine zaštite od kamatnog rizika, među kojima su kamatni swapovi.
Jedan od opće prihvačenih modela u međunarodnom bankarstvu.
Naše banke su bogom dane.
Pitanje za tebe.
Treba li našim bankama u ovim uvjetima swap?

prvo nisi mi uopće odgovorio na pitanje koje sam ti postavio pa ću ga ponoviti još jednom,

koliko se u svrhu zaštite od valutnog rizika kod naših banaka koriste SWAP-ovi?

dakle pitam koliko se banke štite od valutnog rizika swap ugovorima, a valutni je rizik bio tema rasprave na koju sam se nadovezao.

ti si mi odgovorio kako se banke u RH štite ili bi se trebale štiti od kamatnog rizika, spominjujući
kamatni swap ugovor koje bi banke trebale primjenjivati u , ako sam dobro shvatio, uvijetima kakvi po tebi trenutno nisu na bankarskom tržištu u RH. Iz čega sam zaključio da tvrdiš da banke u RH ne primjenjuju kamatne swap ugovore.

Na kraju da ti odgovorim na pitanje, ako banke imaju promjenjivu kamatnu stopu i u aktivi i u pasivi, kako tvrdiš, tada naravno da im ne bi trebao kamatni swap ugovor.