Predlazem televizijama da izvjestaje sa granicnih prijelaza, naplatnih kucica, tunela i ostalog vode polugole zgodne voditeljice. [thumbsup]
Moze i gole, of kors. Even better…

Pet po-stova, pet po-stova…to je naša na-da! [wink]

Hm, zanimljivo…

ZAGREB – Ukupna prodaja u industriji u siječnju bila je manja za 13,6 posto u usporedbi sa siječnjem 2008. godine dok su ukupno primljene nove narudžbe u industriji tijekom siječnja bile veće za 51,3 posto u usporedbi s istim lanjskim mjesecom, pokazuju prvi rezultati Državnog zavoda za statistiku (DZS) o indeksu novih narudžbi i prometa u siječnju. DZS je dva nova kratkoročna poslovna pokazatelja industrije – indeks prometa koji pokazuje tržišnu prodaju proizvoda i usluga te indeks novih narudžbi industrije koje pokazuju buduću proizvodnju industrije, objavio po prvi put. Ti pokazatelji slijede indeks industrijske proizvodnje koji predstavlja output i aktivnosti industrije te zajedno daju važne dinamične informacije o kretanju poslovnog ciklusa, objašnjavaju iz DZS-a.

HINA

Znam da je privatna firma ali u strukturi cijene veliki je postotak trošarine koji ubire država. BTW, ajmo se kladiti da će ekipa napucati cijenu benzina tako da će biti najskuplji u bližem okruženju i to baš pred početak turističke sezone. [bye]

A hebat ga, ako smanje trosarine, ode im prihod proracuna… Jedan dio ide i za cestogradnju, pa nece valjda odustat od peljeskog mosta?
A i brijem da je to sad tak svejedno… Doci ce turista koliko ce doci bez obzira na cijenu benzina. Tesko da ce se taj glas o jeftinom benzinu toliko brzo prosiriti po svijetu.

Kapitalni prozivodi, za strane narucitelje u velikom plusu… Hm… Brodovi?

Svima su puna usta kako ove godine računamo na Njemce i Austrijance. Ove godine je šansa pridobiti ih zbog globalnog sr… u svijetu i straha od terorizma tako da neće baš preferirati zračni prijevoz i odlazak u egzotična ljetovališta. Očekivati je da će se radije odlučiti na bliže destinacije i odlazak na godišnji odmor autima jer je i kod njih pala cijena goriva a usput su obnovili i vozni park (subvencije za kupovinu novih automobila). Ali kako ćemo ih pridobiti ako napucamo cijene goriva i ne ostavimo im tu prostora za nadoknadu cestarina (posebno kroz SLO) i udaljenosti do RH. Što se tiče proračuna, dio od trošarina napuniti će se prodajom hrane i pića jer ionako imamo najskuplju hranu i piće u EU, a o smještaju da ne govorim. [bye]

Čeka nas i dalje manje kredita Piše: Branka Stipić

Liberalni kapitalizam je gotov, čeka nas znatno jača regulacija financijskih sustava, posebno nebankarskog sektora

ZAGREB – Skromnost je bila glavni moto koji je na Konferenciji o nekretninama u svom uvodnom izlaganju provukao dr. Marko Škreb, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb i bivši guverner HNB-a.

Nakon krize, za koju se ne zna koliko će trajati, svijet neće biti isti, a svi mi morat ćemo biti skromniji, poručio je Škreb.

Kako će izgledati to novo skromno ponašanje države i pojedinaca?

– Skromnost u potrošnji znači da svi moramo smanjiti svoja očekivanja i shvatiti da ne možemo preko noći doseći razinu EU.

Moramo shvatiti da smo cijelo vrijeme trošili više nego što smo proizvodili, a sada moramo trošiti manje ili će nam dug i dalje rasti, dok ne pukne.

Nekad sam imao više kilograma nego danas, a dok nisam shvatio da moram jesti manje nego što potrošim kalorija, kilogrami su išli gore. Sada manje jedem i više se trošim. Isto pravilo vrijedi i za ekonomiju.

Smanjenje potrošnje

Na čemu se može smanjiti potrošnja? Na što trošimo, a ne treba nam?
Skromnost:
Treba živjeti prema mogućnostima i smanjiti očekivanja

Proračun: Bez deficita u proračunu, ali i u osobnoj potrošnji

Inflacija:
Podnošljive inflacije nema, samo stabilne cijene

– Kod proračuna, to je pitanje javnog izbora. Neki hoće ceste, drugi mirovine, treći sportske dvorane…

Neka odluče političari, ali bitno je da više ne može i ne smije biti takvih deficita niti u proračunu niti u osobnoj potrošnji, jer u protivnom dug raste.

Međutim, nije svejedno na što država troši. Kako bi trebao izgledati ‘postkrizni’ proračun?

– To se sada ne može precizno reći. No, treba nastojati da proračun bude što manji tj. da ukupna davanja privrede budu što manja (tzv. porezni klin).

Time više ostaje za ulaganja onih kojima je to posao, poduzetnika. Drugo, država svakako mora pomagati onima kojima je najpotrebnije, dakle socijalna davanja usmjeravati ciljano. Treće, država mora mudro odabrati u koje će infrastrukturne projekte ulagati. Sada samo one koje donose brzi povrat sredstava.

Oprez s prognozama

Izjavili ste da će kriza i oporavak trajati dulje nego što se očekuje. Koliko dugo?

– Ne znam kada će kriza biti gotova, a to ne zna ni većina ekonomista. Stoga je moja poruka da moramo biti oprezni i očekivati da kriza može trajati dulje nego što se danas misli. Neki misle da će kriza završiti već ove godine, no svaka je nova prognoza produljuje. Skromni moramo biti i mi koji se bavimo prognozama.

Tvrdite, kao i mnogi drugi, da svijet nakon krize više neće biti isti. Je li to kraj liberalnog kapitalizma?

– Liberalni kapitalizam s početka 21. stoljeća je gotov. Čeka nas znatno jača regulacija financijskih sustava, posebno nebankarskog sektora, neće biti trgovanja derivatima kao do sada…

Američki san o institucijama, poput Fannie Mae i Freddie Mac, koje osiguravaju kuće, također je mrtav. Neće više biti stalne zarade na rastu cijena nekretnina.

Što znači jača regulacija financijskih institucija?

– U krizi smo jer su financijske institucije u svijetu znatno podcijenile rizike. Kapital služi kao ‘jastuk’ u doba krize, jer se temeljem njega otpisuju gubici kada nastanu.

Banka je sigurnija kad ima više kapitala iako su tada profiti, mjereni prema kapitalu, niži. Dakle, smanjit će se zarada banaka pa će se smanjiti i bonusi u bankama. Krediti će rasti sporije, ali poanta je u održivom rastu, onom koji može biti zdravo financiran.

Inflacija i cijene

Prognozirali ste i veliki fiskalni deficit koji će donijeti inflaciju. Postoji li ‘podnošljiva’ inflacija koja može financirati taj deficit?

– Ne postoji podnošljiva inflacija. Postoje stabilne cijene, s rastom od dva do tri posto. Sve iznad je rizik. Danas središnje banke kupuju goleme količine vrijednosnih papira država i poduzeća. To znači da kreiraju golemu likvidnost, a rizik je

Svima su puna usta kako ove godine računamo na Njemce i Austrijance. Ove godine je šansa pridobiti ih zbog globalnog sr… u svijetu i straha od terorizma tako da neće baš preferirati zračni prijevoz i odlazak u egzotična ljetovališta. Očekivati je da će se radije odlučiti na bliže destinacije i odlazak na godišnji odmor autima jer je i kod njih pala cijena goriva a usput su obnovili i vozni park (subvencije za kupovinu novih automobila). Ali kako ćemo ih pridobiti ako napucamo cijene goriva i ne ostavimo im tu prostora za nadoknadu cestarina (posebno kroz SLO) i udaljenosti do RH. Što se tiče proračuna, dio od trošarina napuniti će se prodajom hrane i pića jer ionako imamo najskuplju hranu i piće u EU, a o smještaju da ne govorim. [bye]
[/quote]

Kolega da ne pricate neistine izracunajte si koliko kosta Macelj-ZG-ST i natrag cestarina pa to usporedite sa slovenskim i recite mi tko je skuplji i to BEZOBRAZNO skuplji?

Jesu u 14:30 "U.S. jobs" rezultati?

Mislim da jesu, nisam ziher

Ne dajte se smesti Galinćevom prognozom, on je gotovo u pravilu u kontraritmu u odnosu na tržišna zbivanja.
Naime, razlozi ovog rasta su:
-preveliki zaron koji je na duži rok neodrživ
-svjetska kretanja govore da je inflacija neminovna i mnogi ulagači diljem svijeta bježe u dionice prije nego što do inflacije dođe
-utjecaj fondovske industrije je značajno manji nego što je to bio zadnju godinu dana, jer oni su bili glavni pokretač ovog suludog nedavnog pada na 1.200
-cijena nafte će postepeno rasti a s njom i commoditiesa
-idućih tjedana će biti jako lijepih prigoda za zaradu

Preporuke vam neću davati, napisao sam ih prije dvadeset dana, tko je poslušao broji pare, tko nije neka čeka novu priliku.

pozdrav

Samo da dodam da imho još nismo u bull marketu ( iako se ja često zekam s tim ).
Da bi ušli u bull market moramo probiti crobex na razini 2.000-2.050 bodova.