Kako prebroditi svjetsku krizu uz što manje posljedica – makroekonomski pogled

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska Kako prebroditi svjetsku krizu uz što manje posljedica – makroekonomski pogled

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.

Bilo koja naša vlada će čekati da vidi šta se zbiva u svetoj EU ako EU bude forsirao vjetro- elektrane i mi će mo da ih gradimo.Problem vjetroelektana nepouzdane su proizvode koliko im se proizvodi ,svakako bi ih trebalo graditi.

Zašto država ne bi prepolovila svoje rashode i smanjila poreze…gospodarstvo bi odmah živnulo…promijeniti naplatu pdv-a i slično…a za one koji muljaju kazne trebaju biti drastične…

Pola rashoda su mirovine i zdrastvo pa ajde ti to reži ako možeš.


Pola rashoda su mirovine i zdrastvo pa ajde ti to reži ako možeš.

pa onda ne tu nego onu drugu polovicu. [thumbsup]
a evo počeli su kao…
http://www.index.hr/vijesti/clanak/stednja-zahvatila-i-pravosudni-sustav-sucima-srezane-place-za-deset-posto/425950.aspx

Zato postoje reforme 🙂 No, meni je frustrirajuće što mi se čini da se nitko ne trudi da nešto uštedi iz proračuna, već samo grabe i troše. godinama samo povećavaju rashode..a sad im je zbog krize došla voda do grla. a bolje da ne razmišljam koliko novaca uludo izgube na promašene projekte, korupciju…njima milijunčić kn više manje nije ništa, kad je cijeli proračun preko 100 milijardi…


Svi se zalažu za veću proizvodnju u državi, obzirom da brodogradnja predstavlja veliki udio u proizvodnji, držimo se za nju kao pijan plota. Slična je situacija i s HEP-om i Končarom i Podravkom itd.

Problemi naših brodogradilišta su mnogobrojni, od zastarjele tehnologije do velikih fiskalnih davanja međutim glavni je problem katastrofalno loš managment koji nije u stanju hedgirati cijene, kamate ili tečajne razlike.

s druge strane, slažem se s mišljenjem da bi se trebala napraviti opsežna cost/benefit analiza cijelog sektora brodogradnje i vidjeti točan broj zaposlenih, tvrtki, dobiti i značenja kako bi se moglo ustanoviti koliko je tih donacija u stvari bacanje u rupu bez dna, a koliko pridonosi općem blagostanju.

Ma ima po meni jedan sustinskiji problem od ovih navedenih: nasa brodogradilista rade jeftine brodove (tankeri i slicno) kakve kinezi i koreanci stancaju ko mutavi za bitno manju lovu, umjesto da se fokusiramo na specijalizirane i kompliciranije brodove. Nema kruha od jednostavnih stvari jer to svaka budala moze raditi

Kada te specijalizirane i kompliciranije brodove rade Koreanci, kojima nismo ni do koljena.

"Stocks have reached what looks like a permanently high plateau."


Kada te specijalizirane i kompliciranije brodove rade Koreanci, kojima nismo ni do koljena.

Mozda ti, ja sam visi od vecine Korejaca barem za glavu.

ume da broji sarafe, ali krivo:procenat i tacno; povjest;samnom, neznam, 100 ATPL=1000E, uvjek, vjest..plata?!, dejstvuje



Kada te specijalizirane i kompliciranije brodove rade Koreanci, kojima nismo ni do koljena.

Mozda ti, ja sam visi od vecine Korejaca barem za glavu.
[/quote]

[lol]


Kada te specijalizirane i kompliciranije brodove rade Koreanci, kojima nismo ni do koljena.

Nije to bas tak. Eno finski Viking line ima brodova gradjenih u splitskom skveru (vozio se s Isabellom) i sad hoce nove brodove. Da ne valjaju ne bi htjeli jos.

Odi na stranice recimo Samsungovog brodogradilista… Sve ce ti biti jasno. [embarass]

"Stocks have reached what looks like a permanently high plateau."


Odi na stranice recimo Samsungovog brodogradilista… Sve ce ti biti jasno. [embarass]

Ma znam sve jasno. No nemres reci da bas nis ne bi mogli radit

New Report

Close