Poznato je i da je u državnim tvrtkama stopa bolovanja dvaput veća nego u privatnima, a iz Hrvatske udruge poslodavaca ističu da su bolovanja, kao značajan teret gospodarstvu, problem na koji oni upozoravaju godinama.
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/12340/U-laznim-bolovanjima-prednjace-drzavne-tvrtke.html
Pazi … udruga PRIVATNIH poslodavaca upozorava na teret gospodarstvu a DRZAVNI "poslodavci" sute?!?
Pa to je kolega Jozo logicno… Ovi iz drzavnih sluzbi sto su na bolovanju, ne utjecu nikako na output privrede. Dosli oni na posao ili ne, efekt je 0. Posto za bolovanje dobijes manje nego kad radis, a u slucaju drzavnih sluzbenika i placa i bolovanje se placaju iz istog kazana, jos je i bolje da su na bolovanju.
Nova antirecesijska mjera Vlade: "Bolovanjima drzavnih sluzbenika do procvata gospodarstva!" [cool]
Pa to je kolega Jozo logicno… Ovi iz drzavnih sluzbi sto su na bolovanju, ne utjecu nikako na output privrede. Dosli oni na posao ili ne, efekt je 0. Posto za bolovanje dobijes manje nego kad radis, a u slucaju drzavnih sluzbenika i placa i bolovanje se placaju iz istog kazana, jos je i bolje da su na bolovanju.
[thumbsup]
Fazan, marš na bolovanje…
Priča mi jučer prijatelj, ma zamisli, moj poznanik mlad čovjek cca. 45 god. otišao iz HV-a u mirovinu, pa to nije moguće, mirovina oko 3500 kuna, imao plaću 5000 kuna, ali bolje mu ovako, nije mu se više dalo ići na posao, ma zamisli ti to, gdje ovo ide, moramo propasti itd., itd..
Ja se naravno složim s njim.
U stvari, kad malo bolje razmisliš, bolja da ga u mirovini plaćamo 3500 kuna, nego na poslu (gdje vjerovatno ne radi ništa) 5000 kuna + sva davanja. Ušteda višestruka.
Nova antirecesijska mjera vlade: "Umirovljenjem državnih službenika do smanjenja proračuna!" [cool]
http://www.poslovni.hr/110353.aspx
Poboljšana bilanca uvoza-izvoza hrane, vjerovatno najbolnije stavke svima.
http://www.poslovni.hr/110342.aspx
Milinović mi je jedan od boljih ministara, "hands on" man…diže 130kg u benču. [cool]
“Ne vidim kako se američko gospodarstvo može oporaviti još dugo vremena. Nadam se da će oporavak gospodarstva uslijediti za dvije godine. To bi bile izvrsne vijesti. Oporavak može trajati desetljeće”, izjavio je Jim Rogers, direktor Rogers Holdings Inc.
http://seebiz.eu/hr/analize/azija-ponovno-duboko-u-crvenom,39421.html
Svjetska banka: Zemlje u razvoju ove godine "kratke" za čak 700 milijardi dolara
Autor/izvor: SEEbiz
WASHINGTON – Zemljama u razvoju ove će godine nedostajati za financiranje uvoza i vraćanje dugova čak 700 milijardi dolara, priopćila je danas Svjetska banka.
Pokrivenost uvoza izvozom 50 posto
Po prvi puta u petnaest godina raste izvoz hrane i to za 39,5 posto, pa je u siječnju ukupan robni izvoz bio 26 posto veći, a uvoz manji za 32 posto
Bit će to najduža recesija od Drugog svjetskog rata…
Business.hr/Hina
09.03.2009 10:57
Pročitaj komentare (0) /forum/Default.aspx?page=subject&forum={ForumVID}&subject={SubjectVID}
Pročitajte sve komentare na forumu ({PostCount})
3d27f4d0-6e9e-46a9-8560-312786de7dca
Ocijenite članak (2)
[1] [2] [3] [4] [5]
Već ste ocijenili ovaj članak!
Hvala na ocjeni. Rezultati se ažuriraju svake 5minute.
Recesija u SAD-u bit će najduža od Drugog svjetskog rata, a i globalno gospodarstvo će ove godine, po prvi puta otada, zabilježiti pad.
Radna mjesta u američkoj industriji rapidno nestaju, inflacija jača, nezaposlenost alarmantno raste, a gladni ljudi formiraju redove pred pučkim kuhinjama. Ne, nije riječ o slici iz razdoblja Velike depresije. Bila je to recesija od 1981. do 1982. godine, koju svi smatraju najgorom nakon one iz 1930-ih godina.
Bolno vrijeme tijekom predsjedništva Ronalda Reagana tmuran je pokazatelj kako loše stvari mogu izgledati. Ipak, aktualna recesija mogla bi je nadmašiti.
Nastavi čitati
Oglas:
Produlji li se i na travanj, a gotovo je sigurno hoće, bit će to najdulja recesija od Drugoga svjetskoga rata. Recesije u razdobljima od 1981-2. i 1973.-75. godine trajale su po 16 mjeseci.
Zasad nezaposlenost u SAD-u nije dosegnula razine kao u 1982., a ni bruto domaći proizvod (BDP) nije toliko pao. No, ova recesija širi se mnogo dalje, a i neizvjesnost oko zdravlja najvećeg svjetskog gospodarstva gora je danas nego 1982.
Tada, ako ste nekoga upitali hoće li SAD iskusiti nešto tako loše kao što je bila Velika depresija, odgovor je bio ‘ne’.
"Danas nismo toliko sigurni. Nije samo problem u gospodarskom padu koji je oštar i široko rasprostranjen, već mnogo ljudi strahuje i da će to biti dugotrajan i značajan pad", kaže Murray Weidenbaum, predsjednik Vijeća ekonomskih savjetnika u doba Reaganove administracije.
Gospodarski pad 1982. bio je uglavnom potaknut željom da se gospodarstvo riješi inflacije. Boreći se s desetljeće dugom visokom inflacijom, tadašnji predsjednik Feda Paul Volcker, sada ekonomski savjetnik predsjednika Baracka Obame, podignuo je kamatne stope na razine koje nisu bile viđene od američkog Građanskoga rata. Time je prigušio je inflaciju, no ne bez posljedica.
Najteže je bio pogođen američki industrijalizirani srednji Zapad, te pacifički sjeverozapad, koji ima snažnu drvnu industriju. Stopa nezaposlenosti dosegnula je tada 10,8 posto, a sindikalno organizirani radnici čak su i prosvjedovali pred Bijelom kućom.
Mjesecima nakon službenog završetka tadašnje recesije, Reagana su dočekali na skupu u Pittsburgu natpisima: ‘Želimo raditi, gospodine Hoover’ (predsjednik Herbert Hoover zauvijek će u američkoj povijesti biti povezan s Velikom depresijom).
U aktualnoj recesiji broj nezaposlenih još nije dosegnuo 10 posto; u ovogodišnjoj veljači bio je 8,1 posto. Međutim, povjerenje potrošača u slobodnome je padu, banke su u velikim problemima, a BDP je u zadnjem lanjskom tromjesečju zabilježio pad od 6,2 posto.
"Ova recesija je šira, dublja i mnogo složenija od svega što smo dosad vidjeli. Cijela evolucija kreditnih tržišta rezultirala je raznim vrstama složenih financijskih instrumenata koje je sad teško raspetljati, i ne znam kad će se to ostvariti", kaže Mark Vitner, ekonomist Wachovia Corp, dodavši kako vidi strah u očima svojih klijenata.
Svjetska banka je, pak, u nedjelju objavila procjenu da će globalno gospodarstvo ove godine po prvi puta od Drugog svjetskog rata zabilježiti pad, a predviđa da će doći i do pada svjetske trgovine na najnižu razinu u zadnjih 80 godina.
Iako nije navela konkretnu procjenu globalnog BDP-a, procijenila je da će svjetski gospodarski rast biti pet posto ispod svog potencijala. Najviše će pritom biti pogođene zemlje u razvoju, njih 129, kojima će nedostajati između 270 i 700 milijardi dolara za pokrivanje uvoza i servisiranje dugova.
A oštri ugrizi ove recesije danas su ponovno spustili cijene dion
http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,3,9,,155061.jl
[bye]