Američka vlada poziva imućne da priskoče u pomoć financijskom sektoru
Američka vlada planira pozvati imućne ulagače da priskoče u pomoć posrnulom financijskom sektoru, piše u petak The Washington Post.
Ulagače će američka vlada pozvati da kupe nedavno izdane obveznice s visokim rejtinzima namijenjene financiranju potrošačkih kredita, bez rizika od golemih gubitaka, kaže se u izvješću.
Zamisao je potaknuti ulagače da ulože golema novčana sredstva kojima raspolažu kako bi se podupro financijski sustav, piše The Washington Post.
Novi program mogao bi uključiti i zajmove države za navedene ulagače u iznosu gotovo 1.000 milijardi dolara a vrijednošću premašuje sve dosadašnje planove američke vlade za rješavanje financijske krize, navodi dalje taj list.
Kako doznaje list od izvora upućenih u planove vlade, inicijativa se temelji na stavu koji bi ubuduće mogao američkoj vladi poslužiti kao model za daljnje poteze kako bi se pomoglo tržištima kredita.
Ne kuzim lynx… Kad kupis dionicu, nisi zapravo nigdje investirao . Netko je u isto vrijeme sa druge strane prodao dionicu. Ajde, nesto mozes pokupit dionica od stranih fondova, ali generalno prodaje Hrvat – Hrvatu. I taj novac firme ne vide, niti imaju kakve koristi od njega. Sa druge strane, novac koji polozis na stednju se plasira tim istim frimama kao kredit, koji bi trebao sluziti za napredak. Ovo sto zavrsi u kladionici, opet se vrati negdje u depozite.
Predragi i uvaženi kolega Deimos, ni uz najbolju volju se ne bih usudio složiti sa vašom smjelom tvrdnjom o koristi koju ima hrvatsko gospodarstvo od štednih depozita. Naime kako je općepoznato najveću korist od plasiranja naših depozita imaju domaće banke u stranom vlasništvu.
Puno veća korist proizlazi od kupoprodaje dionica.
Razmislite još jednom i Bog će vam prosvijetliti pamet, pa će vam postati kritalno jasno da je puno bolje da ja i vi zaradimo kupoprodajom dionica nego da to položimo kod Prke i Lukovića.
Uz dužno poštovanje Prki, Lukoviću i vama, to je tako!
Samo je Zdeslav zaboravio jednu stvar.
Ako banke krenu u zaduživanje (malo vjerojatno jer će izvori biti skupi i škrti) HNB uvijek ima na raspolaganju vrlo učinkovitu mjeru granične obvezne pričuve u cilju ograničavanja rasta plasmana. Mislim da su i banke toga svjesne pa se ove godine neće "divljati" s kreditima za aute, skupe stanove i potrošnju. A mislim da će i interes ove godine biti višestruko manji osim u gospodarstvu.
Oh, preuzvišeni kolga se sjetio hrvatskog gospodarstva. Svaka čast, a ja mislio da ste vi neki fah-bankarski idiot.
Kako sam bio u krivu.
Imate moj naklon do poda uz dužno poštovanje Vašim borilaćkim vještinama
Kriza Razdoblje Trajanje
Panika 1797. 1797-1800 3 godine
Depresija 1807. 1807-1814 7 godina
Panika 1819. 1819-1824 5 godina
Panika 1837. 1837-1843 6 godina
Panika 1857. 1857-1860 3 godine
Panika 1873. 1873-1879 6 godina
Duga Depresija 1873-1896 23 godine
Panika 1893. 1893-1896 3 godine
Panika 1907. 1907-1908 1 godina
Post-ratna Recesija 1918-1921 3 godine
Velika Depresija 1929-1939 10 godina
Recesija 1953. 1953-1954 1 godina
Recesija 1957. 1957-1958 1 godina
Naftna Kriza 1973. 1973-1975 2 godine
Recesija ranih 80-ih 1980-1982 2 godine
Recesija ranih 90-ih 1990-1991 1 godina
Recesija 2001. 2001-2003 2 godine
Financijska kriza 2007. 2007-2009 ? 2 godine ? i sta mislite koliko ce ova?????
"Svijet će dobiti 1000 milijardi dolara vrijedan poticaj ostane li nafta na 40 dolara"
06.03.2009 11:28
Svijet će dobiti 1000 milijardi dolara vrijedan gospodarski poticaj ostanu li cijene nafte do kraja 2009. na razini od oko 40 dolara, izjavio je čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA) Nobuo Tanaka.
Niže cijene goriva sada daju poticaja posrnulom svjetskom gospodarstvu, kazao je Tanaka, te pozvao naftni kartel OPEC na oprez u donošenju odluke o daljnjem smanjivanju opskrbe na sastanku 15. ožujka.
"Morate pažljivo pratiti tržište i donijeti odluke u skladu s time", poručio je on OPEC-u na marginama konferencije u Londonu u organizaciji istraživačke grupacije New Energy
"Gospodarski je oporavak u zajedničkom interesu i zemljama proizvođačima i zemljama potrošačima, tako da je održavanje ovakve vrste poticaja itekako korisno", dodao je, misleći na oko 1.000 milijardi dolara očekivanog poticaja od nižih cijena energenata, koji proizlazi iz razlike između cijene nafte od 40 dolara po barelu do kraja 2009. i prosječne cijene od 100 dolara u 2008.
On je također zemlje proizvođače pozvao na nastavak ulaganja u nove kapacitete radi izbjegavanja ponavljanja prošlogodišnjeg rekordnog rasta cijena nafte. Prema njegovim riječima, izostanak OPEC-ovih ulaganja mogao bi do 2013. dovesti do smanjenja neiskorištenih kapaciteta tog kartela, što bi pak moglo potaknuti novi rekordan rast cijena, upozorio je.
"Procjenjujemo da će do kraja 2013. biti oko 3,5 milijuna barela nafte dnevno viška kapaciteta . No, ta bi količina mogla biti i znatno manja, mogla bi do 2013. biti i niža dva ili tri milijuna barela dnevno. To bi moglo dovesti do krize opskrbe i to nas ozbiljno zabrinjava. Ne bude li ulaganja, oko 2013. bi se mogla ponoviti prošlogodišnja situacija", upozorio je.
Kriza Razdoblje Trajanje
Panika 1797. 1797-1800 3 godine
Depresija 1807. 1807-1814 7 godina
Panika 1819. 1819-1824 5 godina
Panika 1837. 1837-1843 6 godina
Panika 1857. 1857-1860 3 godine
Panika 1873. 1873-1879 6 godina
Duga Depresija 1873-1896 23 godine
Panika 1893. 1893-1896 3 godine
Panika 1907. 1907-1908 1 godina
Post-ratna Recesija 1918-1921 3 godine
Velika Depresija 1929-1939 10 godina
Recesija 1953. 1953-1954 1 godina
Recesija 1957. 1957-1958 1 godina
Naftna Kriza 1973. 1973-1975 2 godine
Recesija ranih 80-ih 1980-1982 2 godine
Recesija ranih 90-ih 1990-1991 1 godina
Recesija 2001. 2001-2003 2 godine
Financijska kriza 2007. 2007-2009 ? 2 godine ? i sta mislite koliko ce ova?????
Interesanto… Duga Depresija 1873-1896 23 godine… Zasto to zovu depresija? Razdoblje izmedju 1870 i tamo negdje 1905 je vrijeme snaznog razvoja USA i znatnog porasta zivotnog standarda. Mislim da je tih tridesetak godina bio povijesno najveci rast standarda i BDP-a u americkoj povijesti, mada nebih stavio ruku u vatru za to, a preljen sam provjeravat.
Interesanto… Duga Depresija 1873-1896 23 godine… Zasto to zovu depresija? Razdoblje izmedju 1870 i tamo negdje 1905 je vrijeme snaznog razvoja USA i znatnog porasta zivotnog standarda. Mislim da je tih tridesetak godina bio povijesno najveci rast standarda i BDP-a u americkoj povijesti, mada nebih stavio ruku u vatru za to, a preljen sam provjeravat.
Ne znam zasto, ali zanimljivo i brodarsko trziste se kretalo slicno u tom razdoblju – pad od cca 40 %, s nekim mini-peakovima u tom razdoblju.
Aha, znao sam da su brodari krivi za sve… Kad BDI raste, onda padne svijet u recesiju. Kad BDI pada, ekonomiji ide super. [cool]
Aha, znao sam da su brodari krivi za sve… Kad BDI raste, onda padne svijet u recesiju. Kad BDI pada, ekonomiji ide super. [cool]
hehe, tada nije bilo BDI… po cemu su onda trgovali "investitori"?
…
Predragi i uvaženi kolega Deimos, ni uz najbolju volju se ne bih usudio složiti sa vašom smjelom tvrdnjom o koristi koju ima hrvatsko gospodarstvo od štednih depozita. Naime kako je općepoznato najveću korist od plasiranja naših depozita imaju domaće banke u stranom vlasništvu.
Puno veća korist proizlazi od kupoprodaje dionica.
Razmislite još jednom i Bog će vam prosvijetliti pamet, pa će vam postati kritalno jasno da je puno bolje da ja i vi zaradimo kupoprodajom dionica nego da to položimo kod Prke i Lukovića.
Uz dužno poštovanje Prki, Lukoviću i vama, to je tako!
Uzviseni kolega Maximillian,
Nazalost Vi ste u pravu. Ja sam stvar sagledavao se jedne vise, teoretske instance. Medjutim, tuzna realnost se najjednostavnije moze oslikati sa jednom narodnom mudroscu: para na paru, fukara na fukaru.
Aha, znao sam da su brodari krivi za sve… Kad BDI raste, onda padne svijet u recesiju. Kad BDI pada, ekonomiji ide super. [cool]
hehe, tada nije bilo BDI… po cemu su onda trgovali "investitori"?
[/quote]
Lako za BDI, kako su drukali? Davali oglase u novinama? Ljepili po oglasnim plocama pamflete? Po stupovima javne rasvjete?