Kako prebroditi svjetsku krizu uz što manje posljedica – makroekonomski pogled

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska Kako prebroditi svjetsku krizu uz što manje posljedica – makroekonomski pogled

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.

Oštar pad kamata na Tržištu novca

http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=062907ad-f77e-4de3-9f10-ca1cc598b86c&open=sec

Ako se situacija na money marketu smiri i stablizira to je svakako dobra vijest za tržište kapitala. Ipak treba očekivati još bure idući tjedan jer se mjesečni obračun radi od druge srijede u mjesecu

The cure for low price is low price. Demand goes up, supply comes down, the price goes up.

Polako ali sigurno stvaraju se pretpostavke za opaki Bull Run u slijedećim mjesecima, kamate padaju i još će, tečaj sve stabilniji, cijene dionica izvanredno povoljne. Može li bolje.
A para na računima ima kao blata, mislim da je netko napisao, navodno preko 200 milijardi kuna.
A najpovoljnije ulaganje su trenutno dionice!!

Bankarski sustav stabilan da ne može biti stabilniji! [thumbsup]

Banke samo u siječnju zaradile 440 milijuna kuna
Business.hr
05.03.2009 09:28
Pročitaj komentare (2) /forum/Default.aspx?page=subject&forum=5bca00b1-8335-46d6-994d-036b2e4536a9&subject=c8acee5d-1e28-4cda-8fd5-238c58152148
Pročitajte sve komentare na forumu (2)
ba9e3034-6e45-4130-8792-ce1629ef8e3c
Ocijenite članak (0)
[1] [2] [3] [4] [5]
Već ste ocijenili ovaj članak!
Hvala na ocjeni. Rezultati se ažuriraju svake 5minute.
Bankari su u siječnju usprkos recesiji zaradili 439,9 milijuna kuna dobiti, što je gotovo 40 posto više nego u siječnju 2008. godine, prenosi Jutarnji list.

Imovina banaka povećana je istodobno u godinu dana za oko 14 posto ili za 44,5 milijardi kuna. Ukupna imovina banaka krajem siječnja tako je dosegnula rekordnih 379,88 milijardi kuna, što je gotovo 100 milijardi više nego što iznosi cijeli procijenjeni bruto nacionalni dohodak zemlje za 2008. godinu.

"Dvije najveće banke čine 60 posto bankarskog sustava zemlje, a prvih pet 80 posto bankarskog sustava. Njima je i rast od pet posto dovoljan za ostvarenje visokih prihoda i dobiti. Zato ovaj rezultat ne iznenađuje", rekao je Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Spekuliranje nije za glupane, mentalne lijenčine i osobe inferiorne EIQ

Očekuje se još jedno rezanje kamatne stope ECB-a, 25 ili 50 bp-a

Be vewy vewy quiet. I'm hunting wabbits!

Željko Kardum: Ne želim da me se uspoređuje s hrvatskim celebrityjima

Željko Kardum, dugogodišnji glasnogovornik Zagrebačke burze novi je maneken VIP-ove reklame za Blackberry.
„Reklamu sam snimio u slobodno vrijeme i zadovoljan sam kako je ispalo“, prokomentirao je Kardum za Business.hr. Glasnogovornik ZSE rekao je kako ne bi radio reklamu da se u bilo čemu kosilo s njegovim poslom i ugovorom.

Na pitanje kako je okolina reagirala na njegov izlet u mankenske vode, Kardum tvrdi da reklama nije izazvala komentare, osim njegovih najbližih prijatelja koji su zadovoljni kako je ispao.

Prema njegovim riječima na VIP-ovu kampanju pristao je isključio zbog novog iskustva, a i zbog ljudi koji su na njoj radili nazvavši ih svojoj „kvadrom“. „Riječ je o Daliboru Mataniću, Stanku Hercegu i Nikoli Točevskom, ljudima koje već duže vrijeme poznajem i cijenim njihov rad pa sam htio vidjeti kako je to raditi s njima“, objašnjava dugogodišnji glasnogovornik ZSE.

„Nije u pitanju bio novac nego isključivo novo iskustvo i gušt raditi s ljudima koji znaju raditi svoj posao. Vjerovao sam im i dobro smo se proveli“, rekao je Kardum iznenadivši se što nas zanima njegov novi hobi, no istaknuvši kako ne želi da ga se uspoređuje s hrvatskim celebrityjima.

„Ja sam u medijima još od ’85. Radio sam i na Radiju 101, OTV televeziji HTV-u pa sam sada i ovo probao“. Na pitanje je li pritom i dobro zaradio, Kardum se samo nasmijao rekavši kako ljudi pretjeruju s iznosima za koje pretpostavljaju da javne osobe dobivaju za reklamu.

Na pitanje koristi li proizvod koji reklamira, Kardum se pohvalio kako koristi Blackberry od kada se pojavio na hrvatskom tržištu te da mu puno pomaže u poslu.

ima dosta slobodnog vremena kad nista ni neradi

Pfister: Digla se prevelika panika

05.03.2009

"Svijet nije u gospodarskoj krizi, mi smo u recesiji koja po svojim karakteristikama ne odudara previše od nekoliko prijašnjih recesija u posljednjih 30 godina", kazao je prije nekoliko dana Jürgen Pfister, glavni ekonomist i direktor analiza Bayerische Landesbanka, na predstavljanju Macroeconomic Outlooka Hypo Alpe-Adria banke.
Tom rečenicom nemalo je iznenadio sve prisutne u punoj dvorani zagrebačkog Hypo centra u koju je većina došla poslušati nimalo svijetle prognoze o rastu hrvatskog i svjetskog gospodarstva koje su mediji sve češće počeli dovoditi u vezu s Velikom depresijom iz tridesetih godina. Slike iz tog doba na kojima ljudi u redovima čekaju pred javnim kuhinjama ili traže bilo kakav nadničarski posao, uz spominjanje velikog broja samoubojstava tadašnjih ulagača i bankara, koji su se navodno masovno bacali kroz prozore, preplavio je današnje medije.
Pfister je, ne skrivajući da stvari nisu najbolje, istaknuo da bi svjetsko gospodarstvo moglo puno gore proći jer apsolutnu sigurnost nitko ne može jamčiti. Nije zaboravio reći da će Njemačka za 2008. godinu prvi put u 50 godina zabilježiti negativni rast BDP-a, no naglasio je i da neki pokazatelji, poput onih o rastu zaposlenosti u Njemačkoj ili niskoj stopi inflacije, govore da situacija još uvijek nije katastrofalna, kako bi se dalo zaključiti iz medijskih naslova i izjava raznih analitičara koji vrište katastrofičnim prognozama.

"Podaci pokazuju da je panika na tržištu preuveličana", zaključio je Pfister. Drugim riječima, strah kao najizraženiji ljudski osjećaj, kako je na godišnjoj konferenciji Zagrebačke burze kazala psihologinja Majda Rijavec, potpuno je paralizirao svjetsko gospodarstvo zasnovano na potrošnji dobara.

"Slažem se s tvrdnjom da je panika preuveličana jer je recesija dio ciklusa, sasvim normalni tijek, baš kakav se događa i u prirodi", Pfister: Digla se prevelika panikarekla je psihologinja Tanja Pureta, naglasivši da ljudi zapravo ne znaju točno što je uopće recesija jer oni koji bi im to trebali objasniti ne pružaju im dovoljno informacija.

"Upravo nedostatak informacija i znanja dovodi do panike", kaže Pureta. Pfister je statističkim podacima nastavio dokazivati svoju tvrdnju, pa je tako prikazao tablicu koja pokazuje da je recesija slične duljine trajanja kao ova danas već dva puta viđena u zadnjih 30 godina. Prva je trajala 16 mjeseci u SAD-u i počela je u studenome 1973. godine izazvana naftnom krizom.

Tada je pad američkog BDP-a bio gotovo tri puta veći nego u trenutačnoj recesiji i iznosio je 3,1 posto. Također je naglasio da će svijet prvi put od 1980. godine zabilježiti negativnu stopu rasta BDP-a, ali da se rast blizu prosjeka očekuje već sljedeće godine. "Uzrok današnje krize je ipak realan, ali su efekti psihološki", tvrdi profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić.

Napomenuo je da bi posljedice krize izazvane pohlepom i prijevarama financijaša zbog kojih je u svijetu doslovno nestalo 20.000 milijardi dolara bile kudikamo blaže na svjetsko gospodarstvo da nije psihološkog momenta. "Kupci se zbog osjećaja nesigurnosti ne odlučuju na kupnju trajnih potrošnih dobara kao što su stanovi ili automobili, koji se u pravilu kupuju na kredit. Zbog takvog njihova suzdržavanja investitori ne znaju kamo uložiti novac i cijelo gospodarstvo zastaje. U ekonomiji se to zove ‘smrznuta ekonomija’", kaže Jurčić.

Cijena u živcima

Pfister se prisjetio propasti američke banke Lehman Brothers u rujnu 2008. godine koja je bila okidač za današnju krizu, nazvavši osjećaj nevjerice i panike na financijskom tržištu "šokom Lehman", Dodao je da je utjecaj takvih šokova na gospodarstvo teško predvidjeti, kako veličinom, tako i vremenom.

Majda Rijavec u svojem je predavanju pod nazivom "Psihološki aspekti odlučivanja o novcu" navela da ljudi u strahu padaju pod utjecaj mase i u gru

Željko Kardum, dugogodišnji glasnogovornik Zagrebačke burze novi je maneken VIP-ove reklame za Blackberry.

Prema njegovim riječima na VIP-ovu kampanju pristao je isključio zbog novog iskustva, a i zbog ljudi koji su na njoj radili

Aha [rolleyes]

The cure for low price is low price. Demand goes up, supply comes down, the price goes up.


Aha [rolleyes]


Nije vrag da se bojiš Karduma… [smiley]

Be vewy vewy quiet. I'm hunting wabbits!

Nije vrag da se bojiš Karduma… [smiley]

Da ne završim kao ovaj

http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=38522&_no_browse=1

[smiley]

The cure for low price is low price. Demand goes up, supply comes down, the price goes up.

Interkapital kao prvi iz regije postao član Eurexa
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB – Tvrtka Interkapital vrijednosni papiri uvrstila se među 400-tinjak članova najveće europske burze izvedenica Eurex, sa sjedištem u Frankfurtu, članice Grupe Deutsche Boerse.

Ugovor o pristupanju u članstvo potpisali su danas član Uprave Interkapitala Daniel Nevidal i član Uprave Eurexa Michael Peters, koji je tom prilikom istaknuo činjenicu da je Interkapital jedini član te burze iz Hrvatske, ali i regije. Pristupanju toj burzi, prema Nevidalovim riječima, prethodila je edukacija i provjera znanja djelatnika Interkapitala, kao i regulatorni put, čiji je dio i ugovor o suradnji hrvatskog i njemačkog regulatora tržišta kapitala, Hanfe i BaFin-a.

Time je hrvatsko tržište priznato kao uređeno tržište, a njegov se razvoj mora nastaviti i uprkos krizi, istaknuo je Nevidal, navodeći pritom uvođenje mogućnosti trgovanja izvedenicama na Zagrebačkoj burzi kao jedan od smjerova daljnjeg razvoja.

Peters je pak predstavljajući Eurex kazao da je to najveća burza izvedenica u Europi te druga na svijetu, iza Chicago Mercantile Exchange. Proizvodi kojima se trguje na toj burzi kreću se od izvedenih ugovora na pojedinačne dionice, dioničke indekse, obveznice zemalja eurozone ili kratkoročne kamatne stope, do primjerice instrumenata na bazi cijena nekretnina i sl.

Promet na Eurexu lani je bio veći od tri milijarde protrgovanih ugovora, slijedeći višegodišnji trend rasta za više od 20 posto. U prva dva mjeseca ove godine, kao posljedica svjetske krize, promet je pak smanjen prema istom razdoblju lani za 30-tak posto, no Peters očekuje da će srednjoročno, a posebice dugoročno, biti nastavljen trend iz prethodnih godina.

O značaju te burze, dodao je, govori i podatak da se od oko milijardu eura dobiti Deutsche Boerse u 2008. godini na dobit Eurex-a odnosi oko 650 milijuna eura.

The cure for low price is low price. Demand goes up, supply comes down, the price goes up.


Nije vrag da se bojiš Karduma… [smiley]

Da ne završim kao ovaj

http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=38522&_no_browse=1

[smiley]
[/quote]
ak mu je kardum sa svojih 48 kila nagnječio mozak, kakav li je tek taj drugi… [lol]

Interesantno. Engleska centralna banka spustila kamatnu stopu na povjesno najnižu razinu.
Odlučili i potrošiti 75 miljardi funti novotiskanog novca na kupnju vladinih obveznica.
A mi odustali od direktnog zaduživanja kod HNB-a.
http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601087&sid=a9ozwmnXCCLU&refer=home
[undecid]

Sumnjam da ce oni direktno kupovati od vlade… A i neznam kako bi kuni pomoglo da HNB pocne upucavat likvidnost. Englezi izgleda nisu znacajnije zaduzeni u stranoj valuti…

"Stocks have reached what looks like a permanently high plateau."

New Report

Close