Što se turizma tiče za očekivati je da će dio Njemaca ostati kod kuće ali isto tako će dio onih koji su inače ljetovali na Bahamima, Karibima, Baliju, Sejšelima i slično ovo ljeto provesti u Turskoj, Tunisu, Grčkoj ili Hrvatskoj….

Evo, čim Šuker i Vlada ništa ne diraju odmah se pokazuju dobri rezultati.
Zato sam ja optimističan glede Vladinog paketa antiekonomskih mjera jer isto tako obećava da se ništa neće napraviti [bye]

Problem su i druga trzista. VB, Svedska, Madzarska, Poljska, Ceska. Valute tih zemalja potonule prema EUR. Nisam bas optimistican glede turizma… Ljudi doduse vole putovat, taj godisnji jako puno znaci. Barem meni, radje cu kresat drugdje nego na godisnjem, dok mogu. Ali ce svi pazit koliko trose.

Ja problem prinosa ove godine rješavam uglavnom prekonoćnim kreditima, bar dok ih još ima!

Što ću poslije kad ih ne bude, ne znam? Možda da počnem izvješatavat iz Sabora? Ono Luka Bebić i te spike? [bye]

Ja računam na ove koji idu u Tursku pa im putem nestane benzina. Takvih će biti sve više.
Tržišna niša. [pray]

Objavljeno
2.3.2009 13:14:21
Vrijeme zadnje promjene
2.3.2009 13:14:21

CDS spread – "zarazan" pokazatelj rizičnosti

Zanimljivo je da se u posljednje vrijeme cijena Credit Default Swapa (CDS) na hrvatske petogodišnje obveznice kreće usporedno sa spreadom na mađarske obveznice, kažu analitičari PBZ-a

Bankamagazin
Ispiši
Veličina slova: Smanji tekst Povečaj tekst

U posljednje vrijeme značajno je porasla percepcija rizika istočnoeuropskih zemalja praćenog CDS-om (Credit Default Swaps), među kojim je i Hrvatska, ističe se u tjednoj analizi Privredne banke Zagreb (PBZ). Kako navode analitičari banke, iako je i samo tržište CDS-ova kao financijskim derivatima, neregulirano i rizično, njihova se cijena u istočnoeuropskim državama uslijed krize povećava jer ono što tržište CDS-ima čini rizičnima je činjenica da je do sada stopa aktiviranja ove vrste osiguranja u slučaju bankrota kompanija/zemalja bila gotovo zanemariva, što obzirom na razmjere svjetske financijske krize više nitko ne može garantirati.

Postavlja se pitanje tko će, u slučaju masovnih bankrota, isplatiti osigurane iznose? Iako je dakle i tržište CDS-ima rizično samo po sebi, CDS spread (cijena derivata) trenutno predstavlja najcitiraniju mjeru rizičnosti i to posebno istočnoeuropskih zemalja, ističu iz PBZ-a. Promatramo li CDS spreadove zemalja EU i Hrvatske na petogodišnje državne obveznice jasno su vidljiva dva razdoblja rasta spreadova: prvo razdoblje u kojem spreadovi počinju rasti desilo se još krajem 2007, odnosno početkom 2008. godine,dok drugo razdoblje rasta spreadova započinje sredinom rujna 2008. godine i traje sve do danas, navodi se u PBZ analizi.

I dok je prvo razdoblje rasta spreadova relativno blago i ravnomjerno, drugo razdoblje započeto bankrotom Lehman brothersa karakterizira daleko snažniji rast spreadova. Zanimljivo je da su oba razdoblja rasta spreadova identično rasprotranjena po promatranim zemljama, što ukazuje na prisutnost rizika "zaraze" odnosno prelijevanja percepcije rizičnosti unutar određene grupacije
zemalja.

Tako se i Hrvatska, prema percepciji tržišta, nalazi u četvrtoj najrizičnijoj grupaciji zemalja u koje spadaju zemlje "nove" Europe (bez Slovačke i Slovenije koje su članice eurozone) sa spreadovima koji se kreću od najnižih 342 baznih poena na češke obveznice pa do najviših 953 baznih poena na letonske petogodišnje obveznice. Hrvatsku, tržište percipira nešto rizičnijom od primjerice Češke i Poljske, ali manje rizičnom od ostalih zemalja grupacije.

Zanimljivo je da se u posljednje vrijeme spread na hrvatske petogodišnje obveznice kreće usporedno
sa spreadom na mađarske obveznice. Promatra li se razdoblje od početka 2007. godine do danas, vidi se, da se relativni položaj Hrvatske u odnosu na usporedivu grupu zemalja nije promijenio, zaključuje se u PBZ analizi.

Za razliku od primjerice, Estonije, koja je sve do pred kraj 2007. percipirana kao manje rizična od Mađarske i Bugarske, da bi danas bila ocijenjena rizičnijom od spomenute dvije zemlje. Za razliku od Estonije, drugi "baltički tigar" Letonija zapravo je cijelo promatrano vrijeme bila percipirana kao najrizičnija zemlja usporedive grupe zemalja.

Dakle, zapadna tržišta, Hrvatsku u ovom trenu još uvijek posebno ne diferenciraju od ostalih usporedivih zemalja. Isto tako treba naglasiti da trenutni CDS spreadovi ne znače nužno da bi eventualni izlazak Hrvatske na inozemno financijsko tržište rezultirao cijenom koja bi se sastojala od sume cijene njemačke državne (usporedive) obveznice iCDS spreada za Hrvatsku uz još neki mali dodatak (što bi trenutno iznosilo 8-10 posto), naglašavaju u PBZ-u.

Kako Hrvatska pet godina nije pokušavala prodavati svoje obveznice na inozemnom tržištu, teško je temeljem prošlosti suditi o sadašnjem odnosu ponude i potražnje za našim papirima. Pravu potvrdu što investitori misle o rizičnosti hrvatskih državnih papira moći ćemo dobiti te

http://seebiz.eu/hr/tvrtke/telekomunikacije/skandal-vlada-prodala-3910-dionica-ht-a-i-nece-dobiti-dividendu,38871.html

Jel ovo vlada shorta? [lol]

Jedini koji je tu van pameti je autor članka koji ne shvaća da će sutra cijena dionice pasti za cca 13 kuna.

Jedini koji je tu van pameti je autor članka koji ne shvaća da će sutra cijena dionice pasti za cca 13 kuna.

[/quote]

A šta ćeš, nitko mu nije objasnio da je hr vlada najveći špekulant na tržištu. Biti će sutra zanimljivo vidjeti hoće li ht povući ostale dionice ili ne. U svakom slučaju bliži se vrijeme za ulaz.

Ne pise u clanku od kuda im ideja da je prodano. Ako je po stanju u SDA, onda je moglo biti naknadno dodijeljeno radnicima koji su imali pravo na dionce, ali iz nekog razloga to pravo niso ostvarili kad su se djelile dionice (npr. greska u listama zaposlenih HT-a). Cesto tako kapa iz drzavnog portfelja.