btw. oko dugova… proračun i država su negdje na oko 25% BDP-a.
A što me briga koliko je dužna PBZ ili ZABA ili Societe ili ti na kraju krajeva…neće proračun vraćati njihove i tvoje dugove. A oni su najviše dužni i to je dobro.
Država pomalo smanjuje svoj udio (sitno ali bitno).
ovo što si napisao me poprilično muči i nikako ne mogu dokučiti … ako jedno brodogradilište dobije kredit od Svjetske banke ili EBRDa ilištajaznamkoga … to se piše kao da je zadužen privatan sektor … a de facto država jamči za taj dug …
e sada moje pitanje je: da li se u tih 25% koje si spomenio nalazi dug brodogradilišta ili ne … kontam da ne, jer je to dobar način da se naštima statistika … i zaobiđu propisi …
tako to rade jedinice lokalne samouprave: mogu se zadužiti do određenog postotka od visine proračuna, a preko toga trgovačka društva u njihovom vlasništvu dižu kredite, a ovi prvi im otplaćuju …
ako netko zna, bio bih mu zahvalan da razloži strukturu vanjskog duga …
A ti se vratiš nakon pauze još na posao? Pih… vidi se da si mlađi ćato. [tongue]
[/quote]
buraz učim polako … doduše svi me na poslu čudno gledaju kada im kažem da sam radio neke materijale do kasno navećer … vidi budale, sigurno misle …
http://www.hnb.hr/dsbb/hdsbb.htm?tsfsg=46ccbd6423d1dfa0d0346ade1e05cdff
evo ovdje se nalazi struktura inozemnog duga RH
(na jednom od linkova)
ovo što si napisao me poprilično muči i nikako ne mogu dokučiti … ako jedno brodogradilište dobije kredit od Svjetske banke ili EBRDa ilištajaznamkoga … to se piše kao da je zadužen privatan sektor … a de facto država jamči za taj dug …
e sada moje pitanje je: da li se u tih 25% koje si spomenio nalazi dug brodogradilišta ili ne … kontam da ne, jer je to dobar način da se naštima statistika … i zaobiđu propisi …
tako to rade jedinice lokalne samouprave: mogu se zadužiti do određenog postotka od visine proračuna, a preko toga trgovačka društva u njihovom vlasništvu dižu kredite, a ovi prvi im otplaćuju …
ako netko zna, bio bih mu zahvalan da razloži strukturu vanjskog duga …
Ma nema te šta mučit , Fazan. Sva državna jamstva spadaju pod državni dug.
postoji dug opće države i dug središnje države, razlika je što prvi uključuje i dug lokalne samouprave i javnih poduzeća dok drugi sadrži dug samo središnje države
Vanjski dug države se posljednjih godina smanjio samo zato jer se država više zaduživala na domačem tržištu, ali taj trend bi se opet mogao uskoro promijeniti valjda po onoj "svako zlo za neko dobro".
postoji dug opće države i dug središnje države, razlika je što prvi uključuje i dug lokalne samouprave i javnih poduzeća dok drugi sadrži dug samo središnje države
ovo nema veze sa vanjskim dugom …
postoji dug opće države i dug središnje države, razlika je što prvi uključuje i dug lokalne samouprave i javnih poduzeća dok drugi sadrži dug samo središnje države
ovo nema veze sa vanjskim dugom …
[/quote]
a s čime ima veze ako se zove dug opće ili središnje države..??? sa potraživanjima iz inozemstva? [lol]
Po strukturi ti to iznosi ovako
Središnja država 50 mlrd kuna sa republičkim fondovima i jamstvima
Unutarnji je oko 67 mlrd kuna.
Ukupno oko cca 117 mlrd ili 15 mlrd eura.
Ostalo do 39 mlrd e su dužni građanstvo, tvrtke i banke.
Što će reći da naš udio duga ukupno iznosi oko 90% BDP-a, dok je udio države oko 38%.
Nezgoda države je i u tome što ima veliki unutarnji dug koji je veći nego vanjski.
Ali svejedno, dužni su puno, ali ne toliko da je panika.
Bit će loše ako se to poveća ove godine, e onda smo banana.
Ma nema te šta mučit , Fazan. Sva državna jamstva spadaju pod državni dug.
hm? gdje?
Bruto inozemni dug
1. Država
Kratkoročni
Instrumenti tržišta novca
Krediti
Trgovinski krediti
Ostale obveze
Kašnjenja otplate glavnice
Kašnjenja otplate kamata
Ostalo
Dugoročni
Obveznice
Krediti
Trgovinski krediti
Ostale obveze
ovo nema veze sa vanjskim dugom …
[/quote]
a s čime ima veze ako se zove dug opće ili središnje države..??? sa potraživanjima iz inozemstva? [lol]
[/quote]
većina jedinica lokalne samouprave se zadužuje u domaćim bankama … moja pitanja i rasprava s askom ide u pravcu vanjskog duga …