može li delete ovakvih tekstova … kao prvo koče nam razvoj Lijepe naše, kao drugo ništa ne razumijem …

hvala na razumijevanju …
[/quote]

pridružujem se zahtjevima…
[/quote]

a engleski može
to ste učili u školi
bolje da ste slovenački natucali
[/quote]

Onaj tekst je bio u slovenskim novinama Dnevnik. Govori kako su jako bili pogodeni (sa najviše minusa napram razvitim burznim tržištima) balkanski burzni trgi. I još bi mogli padati zbog lošega stanja makroekonomskih podatkov u posamezni državi na Balkanu (tu ima u mislih još Romunijo i Bulgarsko).
To možete sami vidjeti, kako su fondovi koji ulagajo u Balkan najviše pogodeni (oko 50-60% u minusu) napram drugim regijama (gdje je minus oko 30-40%).
Da je situacija još gora, pa imamo tu još devalvacijo valute (dinar, kuna, leu i ostale valute) napram EURO.

Da bi Slovenija imala još tolar valuto, bi sada bio 1 EUR oko 300 SIT. To znači, da bi izgubili oko 25% samo zbog valute (tzv. valutnega tveganja), da ne govorimo koliko su pale dionice na LJSE (minusi so blizu balkanskim brojkama, znači 50-60%).

Kako prebroditi krizo, pa vam je ljepo napisao 1.miljun.

[/quote]

MIslim da kuna nije precjenjena 25%. Daleko najveći hrvatski izvozni proizvod je turizam. Većina naše konkurencije (Italija, Grčka, Španjolska) imaju euro. Ako kuna skliza 10% hrvatski turizam će biti više nego konkurentan.

Problem Slovenije je što nemate više tolar nego euro. Vaša glavna izvozna tržišta su na istoku. Kako istočne valute tonu, tako slovenski proizvodi postaju nekonkurentniji. Većina vaših firmi nije na tom nivou razvoja da bi gubitke na istoku nadoknadila na zapadnim tržištima.

U Hrvatskoj će kriza sigurno pogoditi jako sve one koji ovise o državnom proračunu jer se njihova prodaja generirala iz državnog zaduživanja. Međutim tvrtke koje izvoze proizvode i usluge bi mogle čak i profitirati u krizi, pogotovo ako kuna nastavi slabiti.

O kuni, tečaju, euru…

http://en.wikipedia.org/wiki/Gresham%27s_Law

Znatnija deprecijacija/devalvacija kune nije dobra gotovo nikome. Nije dobra većini hrvatskih građana, nije dobra većini hrvatskih poduzeća, nije dobra za "državu"/proračun, nije dobra našim vanjsko-trgovinskim partnerima od kojih obzirom na dobro nam poznato stanje stvari (mi uvozimo prije svega, a ne da im izvozimo, pa njih itekako brine deprecijacija kune) kao što su Slovenija, i ostale zemlje susjedstva/regije, kao i neke druge (srednjo)europske zemlje, a također (pogotovo?) nije dobra "zemljama"/poduzećima iz financijskog/bankarskog sektora (koji je trenutno i inače u krizi) a koji su znatno uložili u ovu regiju (i Hrvatsku), dakle nije dobra za naše prijatelje u Austriji i Italiji prije svega.

Pa dakle kada imamo situaciju da znatna deprecijacija/devalvacija kune nije dobra nikome u RH (od političara, države kao sustava/proračuna do svih naših građana i poduzeća), gotovo nikome u Sloveniji, niti drugim susjednim/partnerskim državama, kao ni malo utjecajnijim zemljama poput Austrije i Italije, a obzirom da imamo trenutno vrlo snažan/robustan financijski (mislim ovdje bankarski) sektor, sa vrlo snažnom (deviznim rezervama jako dobro nakrcanom) centralnom bankom a koju vodi iznimno sposoban i kvalitetan čovjek, i koji je spreman svim raspoložovim sredstvima braniti kunu (makar to značilo i potrošiti CIJELE devizne rezerve u naredne 2-3 godine koje će biti kritične), imamo na temelju čega bazirati svoj optimizam glede mogućnosti provedbe plana stabilizacije tečaja.

Naprosto "nikome" ne odgovara da kuna oslabi, a oružje kojim ćemo kunu braniti, tu je, imamo ga, guverner Rohatinski je spreman najtežu artiljeriju upotrijebiti, do kraja! Borba na život ili smrt – doslovno. Jer ne treba ponavljati što znači devalvacija kune za RH, doslovno znači smrt, potpuno doslovno – "svi" bi bakrotirali, valjda je to sada već svima jasno. Malo tko bi preživio "tu Hirošimu", "država" sigurno ne, većina građan sigurno ne, većina poduzeća sigurno ne.

No, kako god, oni koji uvijek igraju na sigurno, obzirom da rizik od APRECIJACIJE zbilja nije više velik kao prije, sad razmišljamo o sasvim suprotnim problemima, postoji način na koji mogu zaštiti svoju imovinu, ne želim kao papagaj ponavljati jedno te isto pa neću imenovati, ali neka svatko malo razmisli i pronađe neku/tu firmu koja može samo profitirati od devalvacije i sloma nacionalne ekonomije, što gore svima ostalima to bolje njima, a ako drugima bude ne tako loše, njima će biti samo malo manje dobro ali i dalje dobro, kao i uvijek do sada, obzirom da APRECIJACIJA kune nije izgledna, pogotovo u nekim značajnim iznosima – pronađite takvu firmu i tamo uložite, to je obzirom na cijene sada optimalna stvar, bolje nego uzeti devize, puno bolje nego uzeti zlato, a puno sigurnije nego držati kune. Zato nam postoji kapitalizam, zato nam postoji tržište kapitala, kako bismo mogli uložiti svoju dugoročnu imovinu u vlasničke udjele, jer to je često (a pogotovo kod nas sada) puno sigurnije i oportunije nego držati bilo koju drugu klasu imovine (od nekretnina, zlata, većina roba, preko deviza do kuna…)

buraz ti si nešto gadno pobrkao, poanta mog upisa je bila da je bolje raditi u tim firmama nego u državnoj upravi … veće su plaće,

osim toga postoje tvrtke koje su u većinskom državnom vlasništvu, i postoje firme koje su osnovane po posebnim zakonima a u vlasništvu su jedinica lokalne samouprave: kao npr. ZGB holding …

eto mala škola birokracije … i to besplatna …

Podaci 2008… uvozimo cca 22 milijardi EUR, izvozimo cca 10 milijardi EUR, imamo prihode od turizma oko 10 milijardi EUR, te ove godine trebamo vratiti 10 milijardi EUR kredita… znaci rashodi su nam 32 milijarde EUR a prihodi 20 milijardi EUR…

Ajde ekonomisti kako rijesiti nastali problem od 12 milijardi EUR za ovu godinu… s tim da postoji tedencija povlacenja EUR-a u carape koja ce sigurno usisati oko milijardu EUR-a od rezervi… takodjer ce nam izvoz pasti u ovoj godini jel vecina zemalja potice vlastitu proizvodnju… ni od turizma ne bi trebalo ocekivati prihode kao prosle godine…

ako se i uspijemo pokrpati ove godine… sto ce biti sa sljedecom… rezervi vise nece biti…

Fazan, aj ti imaš vremena… De pročitaj što je Lynx napisao, pa reci u 2-3 rečenice. hvala

taman sam kući krenuo … [tongue]

Tako je fazan, moram se sloziti s tobom. Sto to mrzim, ali ajde… Place bolje nego u privredi, posao nikakav. Dodatni bonus sto ima hrpa zgodnih teta, jer svaka susa zaposli tamo svoju ljubavnicu.

taman sam kući krenuo … [tongue]
[/quote]

Živjela državna uprava!

Ja se trebam pojaviti u jednom državnom uredu, dali mi broj telefona da dogovorim sastanak, u ponedjeljak sam ih uspio dobit na telefon negdje iz 5og-6og puta, da bi mi rekli da nazovem danas da dogovorimo termin, danas se ne javljaju do pola 12 i kad su se napokon javili kažu mi da dođem sutra između 9 i 10 ujutro ili oko 2 popodne. Pretpostavljam da je pauza od pola 11 do 1

Nazad

——————————————————————————–
Optimizam po Bernankeu: Recesija će završiti ove godine!

/Hina
25.02.2009 07:38

Guverner američke središnje banke – Federalnih rezervi (FED), Ben Bernanke, izjavio je u utorak da bi recesija trebala završiti ove godine te da će 2010. biti godina oporavka ako akcije američke vlade dovedu do određene stabilizacije financijskih tržišta.
Vezane vijestiBernanke razbudio Wall Street

Njegovo svjedočenje u Senatu, u kojem je također odbacio nagađanja o neizbježnoj nacionalizaciji banaka, izazvalo je uzlet dionica na Wall Streetu pa su gotovo izbrisani gubici iz prethodnog dana trgovanja.

U polugodišnjem izvješću senatskom Odboru za banke, Bernanke je predvidio da će se stezanje američkog gospodarstva vjerojatno nastaviti u prvih šest mjeseci 2009., ali i kako postoje "razumni izgledi" da se recesija okonča ove godine. Upozorio je da će za oporavak biti potrebno normaliziranje kreditnog i financijskog tržišta.

"Ako akcije koje poduzimaju administracija, Kongres i FED u određenoj mjeri budu uspješne u obnavljanju financijske stabilnosti, postoje razumni izgledi da se sadašnja recesija okonča 2009., a da 2010. bude godina oporavka", rekao je Bernanke.

Naglasio je da kreatori politike FED-a vjeruju da će za "puni opravak gospodarstva od sadašnje recesije vjerojatno trebati više od dvije ili tri godine". Za referentnu kamatnu stopu FED-a, koja je prošle godine smanjena gotovo na nulu, Bernanke je kazao da će "za neko vrijeme" ostati niska.

On je odbacio rašireno uvjerenje kako vlada planira ovotjednu reviziju bilanci banaka, koju američki mediji nazivaju ‘stres-test’, iskoristiti kao predtekst za nacionalizaciju najvećih banaka u zemlji.

Ministarstvo financija kupovat će konvertibilne povlaštene dionice u 19 najvećih američkih banaka, ako se revizijom njihovih bilanci utvrdi da trebaju više kapitala kako bi prebrodile recesiju koja je dublja od predviđene, rekao je predsjednik FED-a.

"Ne vidim nikakvog razloga da uništimo vrijednost franšize ili da stvorimo ogromnu pravnu nesigurnost pokušavajući formalno nacionalizirati banke kada to jednostavno nije nužno", naglasio je Bernanke.

Njegove izjave ublažile su zabrinutost među ulagačima da će plan ubacivanja svježeg kapitala u banke, radi jačanja solventnosti, štetiti njihovim dioničarima i voditi u nacionalizaciju.

Ublažavanju straha od nacionalizacije i jačanju povjerenja ulagača pridonijela je i predsjednica Savezne agencije osiguranje depozita (FDIC), Sheila Bair izjavom da velike američke banke imaju dovoljno kapitala.

Za one banke kojima revizija, odnosno ‘stres-test’ pokaže da trebaju dodatnog kapitala a ne mogu ga prikupiti privatno, vlada će morati djelovati, kazala je Bair za CBS News, upozoravajući protiv brzopletih zaključaka da Washington želi preuzeti finacijsku industriju. "Mislim da postoji dvosmislenost u riječi nacionalizacija", kazala je Bair.

Na Wall Streetu, dionice Citigroup i Bank of America rasle su više od 20 posto, pridonoseći prvom rast dionica financijskog sektora indeksa Standard & Poor"s 500 u posljednjih osam dana.

Dionice velikih trgovinskih lanaca Home Depot, Macy"s i Nordstrom rasle su najmanje 10 posto nakon što su im izviješće o dobiti premašila prognoze analitičara, podižući dioničke indekse s najniže razine u 12 godina.

Indeks S&P 500 rastao je 4 posto na 773,14 bodova, što je najveći rast od 21. siječnja. Indeks Dow Jones rastao je za 236,16 bodova ili 3,3 posto, na 7.350,94 bodova. Indeks manjih kompanija Russell 2000 dodao je 4,5 posto vrijednosti, došavši na 412,48 bodova.

Deset dionica je raslo na svaku koja je padala na burzi u New Yorku – NYSE, što je najveći rast od 16. prosinca 2008.

"Postoji golema vrijednost na burzi. Ako ima bilo kakvog zamaha na burzi, ljudi žele uskočiti", ocijenio je za TV Bloom