sava
A reklama ovakve ideje ( npr slogan HR pomaže posrnuloj autoidustriji ) može učiniti za HR turizam daleko daleko više no bilo kakvo enormno i direktno ubacivanje novaca u turistički sektor.

Ja mislim da je to točno. Po tome bi trebalo nekoliko godina na Cnn i Sky news ulagati u slogan Hrvati su nam donijeli Business Accessories – kravate, pinkalo i padobran (padobran je za slobodan pad).

S dodatkom: jesu malo doduse cudni, jer su izumili padobran prije no sto je uopce bio potreban, u 17. stoljecu.

ili :Hrvati – narod ispred svog vremena – padobran izumili tri stoljeca prije potrebe!

S dodatkom: jesu malo doduse cudni, jer su izumili padobran prije no sto je uopce bio potreban, u 17. stoljecu.

ili :Hrvati – narod ispred svog vremena – padobran izumili tri stoljeca prije potrebe!

[/quote]

A jeste smiješni, nije čovjek kriv što su ovi zaduženi za pronalazak cepelina kasnili?
Navodno je i to radio hrvat ali je bankrotirao pa je njegova udovica planove prodala njemcu.
Vjerovato čovjek uložio u neki mirovinski fond, pa ga prejebalo?

How to spot a bear market bottom

http://monevator.com/2008/11/30/how-to-spot-a-bear-market-bottom/

Mislim da je njegov komentar promašen; vidi se da su mu mnoge stvari nepoznate.
U HR u autoindustriji radi dosta ljudi; ako tu dodamo i osiguravatelje, dealere, razne lesing kuće to je jedan veliki broj koji zaslužuje pažnju. A može se naći dovoljan broj modela pomoći gdje se s relativno malim sredstvima može polučiti izniman rezultat.
I nije to samo u i oko autoindustrije.
[/quote]
puno je zaposleno ljudi baš u tim djelatnostima vezanim za domaću potrošnju stranih proizvoda autoindustrije… osobno, a znam da se nećete složiti, ali ja puno ne marim za njih…

Meni je puno interesantniji onaj dio zaposlenika a koji radi konkretnije u autoindustriji, tj. proizvodnji dijelova za automobile (i druga motorna vozila, uključujem tu i gospodarska vozila/poljoprivredna/traktore… što imamo i finalnu proizvodnju do krajnjeg proizvoda), tu se ne radi o nekom jako velikom broju zaposlenika, ipak je ovo više kapital-intenzivna nego radno intenzivna djelatnosti, ali npr. ta industrija je bez obzira na broj zaposlenih jako važna, ima ne-zanemariv udio u BDP-u, i čini oko 10 % ukupno robnog izvoza Istarske županije, zabrinjavajuće je to što u "antirecesijkom paketu mjera" (http://www.glasistre.hr/?4968295ed061f824e7c0d4888ec10428,TS,4446,,21936,,272292,,) tu važnu gospodarsku granu se nigdje konkretno ne spominje, očito da spada u onih 100 milijuna kredita… a koji im obzirom na pad narudžbi i zatvoren investicijski ciklus zapravo neće sada za nešto baš i trebati… njima bi trebalo nešto što bi utjecalo na fiksne troškove, prije svega troškove zaposlenika… e problem je to što nema decentralizacija, Istarska županija nema nikakve mogućnosti fiskalnog djelovanja u smislu smanjenja poreza, doprinosa iz plaće… nema načina da nekim poreznim i sl. olakšicama djeluje direktno na cijenu radu, prirez je sve što ima lokalna uprava pod svojim utjecajem… a i to, kada bez mogućnosti svog utjecaja na to kontinuirano više uplaćuješ u državni proračun nego iz njega dobivaš, teško je onda ovo jedino što kontroliraš ići rezati, jer i ovdje nije sve u privatnom sektoru, i javni sektor se mora iz nečega financirati, nije aparat glomazan i ne učinkovit kao na državnoj razini, ali ima svoje troškove i svoje projekte, ne može se sada baš prirez na nulu, sve na nulu kako bi poduzetnicima ostalo što više, mogli bi kada bi ostali porezi ostajali lokalnoj upravi na upravljanje a ne u glomazni i neučinkoviti državni aparat… ali to je još daleka budućnost.

A kaj je to PINKALO?

Mislim da je njegov komentar promašen; vidi se da su mu mnoge stvari nepoznate.
U HR u autoindustriji radi dosta ljudi; ako tu dodamo i osiguravatelje, dealere, razne lesing kuće to je jedan veliki broj koji zaslužuje pažnju. A može se naći dovoljan broj modela pomoći gdje se s relativno malim sredstvima može polučiti izniman rezultat.
I nije to samo u i oko autoindustrije.
[/quote]
puno je zaposleno ljudi baš u tim djelatnostima vezanim za domaću potrošnju stranih proizvoda autoindustrije… osobno, a znam da se nećete složiti, ali ja puno ne marim za njih…

Meni je puno interesantniji onaj dio zaposlenika a koji radi konkretnije u autoindustriji, tj. proizvodnji dijelova za automobile (i druga motorna vozila, uključujem tu i gospodarska vozila/poljoprivredna/traktore… što imamo i finalnu proizvodnju do krajnjeg proizvoda), tu se ne radi o nekom jako velikom broju zaposlenika, ipak je ovo više kapital-intenzivna nego radno intenzivna djelatnosti, ali npr. ta industrija je bez obzira na broj zaposlenih jako važna, ima ne-zanemariv udio u BDP-u, i čini oko 10 % ukupno robnog izvoza Istarske županije, zabrinjavajuće je to što u "antirecesijkom paketu mjera" (http://www.glasistre.hr/?4968295ed061f824e7c0d4888ec10428,TS,4446,,21936,,272292,,) tu važnu gospodarsku granu se nigdje konkretno ne spominje, očito da spada u onih 100 milijuna kredita… a koji im obzirom na pad narudžbi i zatvoren investicijski ciklus zapravo neće sada za nešto baš i trebati… njima bi trebalo nešto što bi utjecalo na fiksne troškove, prije svega troškove zaposlenika… e problem je to što nema decentralizacija, Istarska županija nema nikakve mogućnosti fiskalnog djelovanja u smislu smanjenja poreza, doprinosa iz plaće… nema načina da nekim poreznim i sl. olakšicama djeluje direktno na cijenu radu, prirez je sve što ima lokalna uprava pod svojim utjecajem… a i to, kada bez mogućnosti svog utjecaja na to kontinuirano više uplaćuješ u državni proračun nego iz njega dobivaš, teško je onda ovo jedino što kontroliraš ići rezati, jer i ovdje nije sve u privatnom sektoru, i javni sektor se mora iz nečega financirati, nije aparat glomazan i ne učinkovit kao na državnoj razini, ali ima svoje troškove i svoje projekte, ne može se sada baš prirez na nulu, sve na nulu kako bi poduzetnicima ostalo što više, mogli bi kada bi ostali porezi ostajali lokalnoj upravi na upravljanje a ne u glomazni i neučinkoviti državni aparat… ali to je još daleka budućnost.
[/quote]

Obzirom da mi je poznata ponuda i potražnja rabljenih automobila u EU a i problemi s kojim se suočava autoindustrija uzeo sam ovaj primjer da slikovito pojasnim što se treba učiniti u ovakvim vremenima. HR će morati smanjiti emisiju stakleničkih plinova u grani transporta za 20% u bliskoj budućnosti a to se najlakše može učiniti sada eliminacijom starom autoparka. Za to se mogu dobiti znatna sredstva iz EU fondova za energetsku učinkovitos ili zaštitu okolišta. S dobrim poticajima za reciklažu starih automobila kupcima rabljenih automobila starosti od 3-5 godina HR riješava tuđim sredstvima puno problema u vlastitom dvorištu. Povlačenjem cca 50.000 komada automobila s EU tržišta na istom tržištu se stvara potražnja za isti broj automobila ali sada to je po cijeni novog automobila cca 3X veća cijena.

Ovakav potez bi zasigurno polučio puno dobrih efekata u bilo kojem segmentu a posebice u turizmu koji je jako ovisan o reklamnoj kampanji i dotacijama.
Ako se samo 5% turista iz EU odluči za odmor u HR iz navedenog razloga to je prihod od cca 350 milijuna eura.

P.S. Sjajno bi bilo kada bi Končar električna vozila napravili upotrebljiv/kvalitetan i cjenovno konkurentan električni automobil, tada možemo zakonom o zaštiti okoliša zabraniti prometovanje vozila sa motorima sa unutarnjim sagorijevanjem i postigli smo genijalnu stvar, čuvamo okoliš, podupiremo domaću proizvodnju… karikiram, ali ovo je način kako ja razmišljam, inače ako ćemo i poluozbiljno o ovakvoj pak temi, ne mora se zabraniti vozila koja zagađuju, ali se može davati neke poticaje kupcima ovih sa nultom emisijom (to je skroz legitimno u okviru strategije zaštitite okoliša, ukoliko su svi proizvođači, domaći i strani jednako tretirani, bitno je samo da dokažu nultu emisiju, može i sa motorom sa unutarnjim sagorijevanjem samo neka neki genijalni filter imaju koji to filtira do nulte stope… tada bi bilo dobro da imamo tvornicu takvih filtera sa zaštičenim patentom :P), ako su električna vozila ta koja će zamijeniti ove krntije sa motorom na prljava goriva koja još i uvoziti moramo, onda je naša energetska strategija pogotovo u smislu proizvodnje električne energije dobila još više na važnosti, da li to znači nuklearku graditi… (i to gorivo moramo uvoziti ipak…) ili postoje još neki drugi neiskorišteni domaći kapaciteti… to bi trebalo malo ozbiljnije i kreativnije poručiti i osmisliti, jer: želimo više energije, a da je manje uvozimo, a da je proizvodnja čistiija, a potrošnja pogotovo… treba kreativnosti da bi se ovi sukobljeni zahtjevi našli negdje 😀

Zaštita okoliša je važna stvar, i na srednji rok ovim metodama uklanjanjem krntija (= starih automobila) sa cesta, i na dugi rok: pripremanjem terena za nove "zelenije tehnologije", čak i ovim futurističim strategijama "rješavanja ovisnosti o fosilnim gorivima" (to se može razvojem čistije proizvodnje energije koje će jednom zamijeniti ove stare prljave izvore, kao i sudjelovanje u razvoju potrošača te čiste energije, ne kažem da ćemo praviti el. autmobile, ali kao i do sada, nekakve dijelove, transformatore, motore… tu smo već jaki)

Vidim da kužiš stvari tj ideju koja stoji iza onoga što sam napisao o poticanju reciklaže starih automobila. Ulaganju su minimalna, povrat je vrlo brz.
Kada se govori o električnoj energiji onda govorimo o HEP-u.
Prema podatcima za 2007. godinu prodano je ukupno oko 17.500, GWh električne energije.
Od toga rasvjeta potroši minimalno 10% ili 1.750,00GWh.
Ugradnjom štednih žarulja umjesto žarulja s žarnom niti, zamjena starih fluocijevi s cijevima nove generacije, zamjena obične prigušnice s elektroničkom dala bi uštede minimalno 30% ili 525GWh električne energije. Ako je broj sati gorenja 1000,00 sati godišnje to je istovremeno ušteda od 525MW snage, dakle oko 80% snage NE Krško.
Ako je za ovo potrebno ulaganje od cca 500 milijuna kuna uštede su:
-oko 260 milijuna kuna na energiji godišnje preračunato na cijene kod potrošača;
-ušteda na bloku od 525MW recimo da je oko 2.000,00US$ po MW ili oko 1.050,00 milijuna dolara.

P.S. Sjajno bi bilo kada bi Končar električna vozila napravili upotrebljiv/kvalitetan i cjenovno konkurentan električni automobil, tada možemo zakonom o zaštiti okoliša zabraniti prometovanje vozila sa motorima sa unutarnjim sagorijevanjem i postigli smo genijalnu stvar, čuvamo okoliš, podupiremo domaću proizvodnju… karikiram, ali ovo je način kako ja razmišljam, inače ako ćemo i poluozbiljno o ovakvoj pak temi, ne mora se zabraniti vozila koja zagađuju, ali se može davati neke poticaje kupcima ovih sa nultom emisijom (to je skroz legitimno u okviru strategije zaštitite okoliša, ukoliko su svi proizvođači, domaći i strani jednako tretirani, bitno je samo da dokažu nultu emisiju, može i sa motorom sa unutarnjim sagorijevanjem samo neka neki genijalni filter imaju koji to filtira do nulte stope… tada bi bilo dobro da imamo tvornicu takvih filtera sa zaštičenim patentom :P), ako su električna vozila ta koja će zamijeniti ove krntije sa motorom na prljava goriva koja još i uvoziti moramo, onda je naša energetska strategija pogotovo u smislu proizvodnje električne energije dobila još više na važnosti, da li to znači nuklearku graditi… (i to gorivo moramo uvoziti ipak…) ili postoje još neki drugi neiskorišteni domaći kapaciteti… to bi trebalo malo ozbiljnije i kreativnije poručiti i osmisliti, jer: želimo više energije, a da je manje uvozimo, a da je proizvodnja čistiija, a potrošnja pogotovo… treba kreativnosti da bi se ovi sukobljeni zahtjevi našli negdje 😀

Zaštita okoliša je važna stvar, i na srednji rok ovim metodama uklanjanjem krntija (= starih automobila) sa cesta, i na dugi rok: pripremanjem terena za nove "zelenije tehnologije", čak i ovim futurističim strategijama "rješavanja ovisnosti o fosilnim gorivima" (to se može razvojem čistije proizvodnje energije koje će jednom zamijeniti ove stare prljave izvore, kao i sudjelovanje u razvoju potrošača te čiste energije, ne kažem da ćemo praviti el. autmobile, ali kao i do sada, nekakve dijelove, transformatore, motore… tu smo već jaki)
[/quote]

Na 50.000 recikliranih automobila je 200.000 guma.

An example of tire processing system: For every 1 ton of tires processed there is 120 gallons of oil, 5000 cubic ft. of combustible gases, 200 pounds of reusable steel and 750 pounds of carbon ash produced which are all marketable commodities.

Sad preračunaj ako je jedna guma cca 10kg.
To je pravo bogatstvo.

Vibrator koji radi na trofaznu utičnicu