Naravno da mislim na oporavak ekonomije. Je li tema diskusije nešto drugo ? Generalno si u pravu, ovo je period kada konzumer smanjuje dug, a države povećavaju dug kako bi nadoknadile manjak potražnje i spasile ekonomiju.

Jadino po čemu smo bolji od zapadnih zemalja je činjenica da je naš potrošač manje zadužen.
Naravno razlog tome je što naše javne usluge (sudstvo, zdravstvo, školstvo, socijalna zaštita..) ne funkcioniraju. Ljudi su prisiljeni držati veću količinu novca u rezervi jer se ne mogu osloniti na pomoć države ako nešto pođe po zlu.

Manje smo zaduženi zato što je zdravstvo i školstvo skoro pa džabe.
Da moraš uzeti kredit za fakultet ili da moraš paltiti zdravstveno osiguranje ili zdravstvene usluge po njigovoj realnoj cijeni bilo bi puno manje štednje i puno više duga.

vjerojatno..ali bilo bi i puno manje skupih automobila

Krivo. Bilo bi ih još više jer bi bili pametniji i zdraviji!

Jadino po čemu smo bolji od zapadnih zemalja je činjenica da je naš potrošač manje zadužen.
Naravno razlog tome je što naše javne usluge (sudstvo, zdravstvo, školstvo, socijalna zaštita..) ne funkcioniraju. Ljudi su prisiljeni držati veću količinu novca u rezervi jer se ne mogu osloniti na pomoć države ako nešto pođe po zlu.
[/quote]
Mislim da se nismo razumjeli.
Meni jednadžba nije rast = napredak, dapače…..rast Vs. napredak.
Države pokušavaju natjerat još jedan krug rasta (oporavka) globalne ekonomije, one iste koja nam se svima manje više polako već gadi…nauštrb napretka tj. promjena zastarjelih krivih paradigmi, navika, ponašanja.
koji je moto izlazka iz krize? TROŠIMO!
Đizs Krajst Superstar (The forumska poštpalica).

Moto izlaska iz krizi je pomozimo onima kojima je pomoć potrebna – počevši od pojedinca, kolektiva pa sve do država koje zapadnu u probleme. I jedno novo, čvršće zajedništvo među državama je vidljivo. I to će biti najveći probitak ove krize. Zajedničko djelovanje je pokazalo rezultate i ako se nastavi dati će odgovore na većinu problema s kojima se susreće današnji svijet.
Kina će morati prihvatiti stanje u kojoj njen rast ne bi smio biti veći od 5-6%; razlika se mora pretvoriti u rast ostalih posebice Afričkih država kojima prijeti totalni nestanak ako se nešto ne učini.
Dakle tu je i odgovor na pitanje: Zašto Obama?

Manje smo zaduženi zato što je zdravstvo i školstvo skoro pa džabe.
Da moraš uzeti kredit za fakultet ili da moraš paltiti zdravstveno osiguranje ili zdravstvene usluge po njigovoj realnoj cijeni bilo bi puno manje štednje i puno više duga.
[/quote]

Školstvo nije džabe, ako ne vjeruješ meni pitaj Dešu Mlikotin Tomić.

Naše školstvo je jako skupo.

Recimo amerikanac koji upiše Ohio State, jedno srednje sveučilište i plati oko 60000 dollara školarine. To je naravno sve tax deductable i njegovi roditelji umanje porez. To smanji tuition na 40000 dollara. Bez obzira na sve krize mladi amrikanac uvijek može raditi uz fax i pokriti troškove življenja. Kako je on platio svoje školovanje profesori i teaching assistenti se jako trude da mu pomognu u studiranju. On zbog toga mora učiti puno manje od mladog hrvata, koji je prepušten sam sebi. Tako da ima vremena da nešto i zaradi dok studira.

Za četiri godine on završi faks i ima 40000 duga. Sa sveučilišnom diplomom on dobije recimo 4000 dollara mjesečno. Sve otplate duga su naravno tax deductable pa se to dalje smanji na 30000 dollara, polovica od početne cijene. Drugim riječima njemu preostaje još 7,5 mjeseci rada da bude na nuli.

S druge strane hrvat ne plati školovanje, ali on u prosjeku studira 6 godina. Dakle 2 godine duže nego amerikanac. Pošto hrvat nije platio školovanje onda i nemože zahtijevati od profesora i asistenata osobit napor i pomoć. Uči sam, uz minimalnu pomoć fakulteta i onda to dulje traje.

Nakon 6 godina priče. Hrvat je na 0 dollara i počinje raditi. Niti je patio školarinu niti je šta zaradio. Amrikanac je na 66000 dollara – tax i radi već dvije godine.

Ko je prošao jeftinije sa školovanjem ? i ko je dobio kvalitetnije školovanje ?

Inače polaziš od totalno pogrešne pretpostavke. Ljudi što se osjećaju sigurnije troše više. I obrnuto što se osjećaju nesigurnije troše manje. Npr, ako netko ima dijete koje je na prometnom fakultetu. On neće trošiti novac nego će ga štedjeti. Naime postoji visoka vjerojatnost da dijete neće dobiti
posao nakon fax-a i da će ga morati uzdržavati dulje vremena. Isto vrijedi za niz drugih fakulteta u HR. Svi ti roditelji su štedjeli novac sve ove godine. S druge strane američki roditelji su trošili jer su vjerovali da će im se djeca bez problema zaposliti. Lošije javne usluge uvijek rezultiraju povećanom štednjom građana.

Nije direktno povezano sa temom ali samo kratko vezano za školstvo.
Uz demografsku sliku, mislim da je to dugoročno naš najveći problem. Čak, nije toliko problem u znanju koje djeca dobiju, koliko u odgoju. U obitelji u kojoj dvoje radi, djecu najvećim dijelom odgajaju učitelji (posebno) i profesori.
Učiteljska je profesija toliko obezvrijeđena, gotovo da su na dnu društvene ljestvice, potpuno su demotivirani i dezorijentirani…a oni nam odgajaju djecu (i dvoje moje djece)…Govorim o ljudima koji imaju visoku stručnu spremu, a plaću, možda, u visini prosječne plaće u RH.

Jadino po čemu smo bolji od zapadnih zemalja je činjenica da je naš potrošač manje zadužen.
Naravno razlog tome je što naše javne usluge (sudstvo, zdravstvo, školstvo, socijalna zaštita..) ne funkcioniraju. Ljudi su prisiljeni držati veću količinu novca u rezervi jer se ne mogu osloniti na pomoć države ako nešto pođe po zlu.
[/quote]
Mislim da se nismo razumjeli.
Meni jednadžba nije rast = napredak, dapače…..rast Vs. napredak.
Države pokušavaju natjerat još jedan krug rasta (oporavka) globalne ekonomije, one iste koja nam se svima manje više polako već gadi…nauštrb napretka tj. promjena zastarjelih krivih paradigmi, navika, ponašanja.
koji je moto izlazka iz krize? TROŠIMO!
Đizs Krajst Superstar (The forumska poštpalica).

[/quote]

Rekao sam ja da si ti previše gledao Branimira Bilića [smiley] To je program posvećen umirovljenicima. Što ljudi duže žive u nekom lifestylu to se oni više prilagode istom i više se odupiru promjenama. Bez obzira koliko je taj lifestyle loš.

Razvoj ekonomije je posljedica razvoja društva i rast ekonomije nije suprostavljen napredku.

Godine 1979-e u Kini je bila velika suša. Kina je u to vrijeme bila zatvorena, centralizirana, agrarna država. Nastao je ogroman nedostatak hrane i prijetila je opasnost da ljudi umiru od gladi. U to vrijeme kineski poljoprivrednici su bili organizirani u zadruge i morali su sve proizvode predati zadrugama po cijeni koja je država određivala.

Kako je rastuća glad prijetila da se narod pobuni protiv vladajuće KP Kine, vlastodržci su se odlučili na promjene. Oni su dozvolili da kineski seljak sam odluči da li će predati proizvode zadrugi, zadržati ih za svoj potrebe ili će ih prodati na tržištu. U naredne tri godine kineska proizvodnja hrane se udvostručila. Poslije su naravno to primjenili i na druge grane ekonomije i u konačnici su od zaostale agrarne zemlje postali druga najveća svjetska ekonomija.

Da nije došlo do društvenih promjena, do razvoja društva, ne bi došlo ni do ekonomskog razvoja. Rast ekonomije dolazi kao posljedica razvoja društva. Naravno postoje iznimke kao što je srednji istok. Tamo nije došlo do razvoja društva, nego je ekonomija rasla zahvaljujući rastu cijena nafte. No to nije dugoročno održiv razvoj.

Mi smo demokratski odlučili da svake godine u smeće bacimo 200 milijuna kuna "besplatnih" udžebnika umjesto da povisimo plaće profesora. Bit će nam onako kako smo odlučili, ne bi valjalo da bude drugačije.

Dalmacijacement zaustavio proizvodnju i zatvorio tvornice
Tvrtka CEMEX Dalmacijacement zaustavila je proizvodnju i u preostale dvije tvornice što je za Slobodnu Dalmaciju potvrdio Trpimir Renić, predsjednik Uprave tvrtke.

(3 komentara)

Rohatinski: Luković nije profesionalac i stvara psihozu!
Nakon što je predsjednik uprave Zagrebačke banke Franjo Luković najavio da je povišenje kamata neizbježno, ali i iznio niz oštrih ocjena o monetarnoj i državnoj politici, na njega se u intervjuu za Večernji list obrušio guverner središnje banke Željko Rohatinski.

Kao što nedavno rekoh, nakon što mu je guverner oslobodio lovu i omogućio da kreditira državu Luki sad postavlja uvjete i ucjenjuje. Sanader je napravio krivi potez uzevši lovu od istog i nadam se da ima lijeka za kur…vitog Lukija.
[bye]

Moto izlaska iz krizi je pomozimo onima kojima je pomoć potrebna – počevši od pojedinca, kolektiva pa sve do država koje zapadnu u probleme. I jedno novo, čvršće zajedništvo među državama je vidljivo. I to će biti najveći probitak ove krize. Zajedničko djelovanje je pokazalo rezultate i ako se nastavi dati će odgovore na većinu problema s kojima se susreće današnji svijet.
Kina će morati prihvatiti stanje u kojoj njen rast ne bi smio biti veći od 5-6%; razlika se mora pretvoriti u rast ostalih posebice Afričkih država kojima prijeti totalni nestanak ako se nešto ne učini.
Dakle tu je i odgovor na pitanje: Zašto Obama?
[/quote]

Živimo u 21. stoljeću i u vremenu kada se ništa ne događa slučajno. Stoga je ova financijska kriza rezultat plana da se iniciranjem sveobuhvatnih promjena u svijetu stvore dobri temelji za jedan bolji i pravedniji svijet.Gledate Creative destruction svjetskih razmjera na djelu. Gledate što više teško da će ikada itko vidjeti. Slamanje financijskog carstva i moći koji su upravljali svijetom i politikom 100-tinjak godina. Vrtlari su u vrtu i Rezidba je pri kraju. Bolesne grane su otsječene i stablo može dalje rasti i rađati.

Žalosno je da su mnogi u HR vidjeli u ovome svoju priliku – prvenstveno OIF-ovi. Sanader im je možda malo kasno uputio javnu opomenu.