Pa zar kuna nije deprecirala cca 4% u zadnjih par mjeseci. 4% + PDV na uvozne proizvode i evo dovoljno love da se subvencioniraju djelatnosti koje su najjače pogođene krizom u svijetu. Nego trebaš uočiti bitan detalj a to je da Vlada na svojoj strani ima sindikate i poslodavce ( Kuštrak ). Druga strana mi sliči na grupu luzera koja nije u stanju ni jedinstvenu politiku artikulirati.

Nesubvencioniraju jer veće kamate znače manje plasmana i viši rizik. Kako rastu kamate to je veći broj onih koji ih ne mogu priuštiti i onih koji propadaju. Zbog većeg rizka i banke moraju platiti više onima kod kojih se oni zadužuju.

Nema oporavka ekonomije bez jeftinog novca. Barem do sada se to nikada nije desilo. Bjesomučnim zaduživanjem Sanader pumpa kamatne stope i tjera ekonomiju u propast.
[/quote]

Da li to čini Vlada ili Hnb??
Meni se čini da to čini Hnb, štiteći uvoznike i precjenjenu kunu. To nema nikakvog smisla i šalje sasvim krivu poruku svim gospodarskim subjektima, a i građanima.
Vrijedilo bi organizirati okrugli stol pa da se stave na stol argumenti za i protiv precjenjene kune.

I života na dug… [thumbsup]

Pa zar kuna nije deprecirala cca 4% u zadnjih par mjeseci. 4% + PDV na uvozne proizvode i evo dovoljno love da se subvencioniraju djelatnosti koje su najjače pogođene krizom u svijetu. Nego trebaš uočiti bitan detalj a to je da Vlada na svojoj strani ima sindikate i poslodavce ( Kuštrak ). Druga strana mi sliči na grupu luzera koja nije u stanju ni jedinstvenu politiku artikulirati.
[/quote]

Međutim izgleda da je istovremeno došlo i do pada potrošnje i to za više od 4% sudeći po
izjavi da su fiskalni prihodi drž.proračuna-PDV značajno korigirani u odnosu na isti mjesec lani.

Kako god HR građani i poduzeća su značajno siromašniji nego li prije godinu dana.
Siromašniji investitori=Siromašnije kompanije(poslodavci)=Siromašniji građani(djelatnici)=Siromašnija država(proračun)=Siromašniji svi korisnici proračuna.

Virtualna financijska ekonomija je nestala. Također i centri moći koji su je stvorili.
Ostaje realna ekonomija, bez nje se ne može.

Kamate su kod nas visoke (naročito za gospodarstvo, onaj dio koji se ne može zadužiti direktno vani) i zbog politike HNB. HNB (ili Rohatinski) su u nekoj vrsti nemoguće misije. Sa jedne strane moraju braniti tečaj kune a sa druge strane osigurati dovoljno kuna u sistemu. Do sada je tečaj branio na način da je uskračivao kune što, posljedično, dovodi do nelikvidnosti i povećanja kamata na kune (sjetite se kamata na prekonoćne pozajmice). Ako poveća količinu kuna odmah se zbog velike potražnje za Eur-ima stvara pritisak na deprecijaciju kune. Tako, što god danas radi, u neku ruku nije dobro. Nadam se da Rohatinski ipak bira manje lošu varijant za svih… [undecid]

Pa zar kuna nije deprecirala cca 4% u zadnjih par mjeseci. 4% + PDV na uvozne proizvode i evo dovoljno love da se subvencioniraju djelatnosti koje su najjače pogođene krizom u svijetu. Nego trebaš uočiti bitan detalj a to je da Vlada na svojoj strani ima sindikate i poslodavce ( Kuštrak ). Druga strana mi sliči na grupu luzera koja nije u stanju ni jedinstvenu politiku artikulirati.
[/quote]

Međutim izgleda da je istovremeno došlo i do pada potrošnje i to za više od 4% sudeći po
izjavi da su fiskalni prihodi drž.proračuna-PDV značajno korigirani u odnosu na isti mjesec lani.
[/quote]

Uvoz je prepolovljen, ali više zbog drastičnog pada cijena sirovina na svjetskom tržištu no zbog smanjenja gospodarske aktivnosti. Ovo je idealno vrijeme za pokrenuti i ugovoriti srednjoročne i dugoročne projekte; samo ne znam je li Polančec išta drugo smislio osim brodova. Nije mu to dovoljan Safe haven od recesije.

Virtualna financijska ekonomija je nestala. Također i centri moći koji su je stvorili.
Ostaje realna ekonomija, bez nje se ne može.
[/quote]

Ravnoteža na financijskim tržištima uvjetovana je ravnotežom na tržištima dobara i usluga….
Rekao je davno netko i dobio Nobelovu nagradu za dokaz o toj konstataciji…
Jedno bez drugog ne ide.

[/quote]

u pravu si….nisam ubacio sivu ekonomiju u tu kalkulaciju…to jedino