Opet se svodi na ljudsku grešku, koju će političar rado svjesno napraviti kako bi ostao na vlasti…
Nema veze ljudska pogreška. Greške su sastavni dio posla. Bitna je ljudska priroda. A ona je takva da kad trošiš svoje novce više paziš i proučavaš nego kad trošiš tuđe.
Da Asko, kartel moze profitirati, ali na racun drugog. Pogledaj primjer u USA dvadesetih… Zasto su cijene zita padale? Zato sto je tu negdje izumljen traktor i dosao je u siroku upotrebu. Odjednom se pojavio visak farmera jer je produktivnost znacajno skocila. Jedini izlaz iz toga je bio da ljudi prestanu proizvodit toliko zita, preorjentiraju se na nesto drugo. Da su amerikanci odlucili branit do kraja farmere, imali bi 30% poljoprivrednog stanovnistva dan danas i nikad nebi bili bogata zemlja.
U totalu ti takve mjere slabe ekonomiju.
Kad bi se sve zemlje tako zatvorile u svim podrucijma, nastao bi slom trgovine i slom svjetskog standarda. Isto imas primjer za vrijeme velike depresija kako je to proslo.
Nema veze ljudska pogreška. Greške su sastavni dio posla. Bitna je ljudska priroda. A ona je takva da kad trošiš svoje novce više paziš i proučavaš nego kad trošiš tuđe.
Ne postoji način da izbaciš ljudsku prirodu iz jednadžbe. S obzirom da ona nije uvijek racionalna, najviše što možeš je minimalizirati ekstreme odnosno odstupanja. A to je posao prava i sudstva…
Nema veze ljudska pogreška. Greške su sastavni dio posla. Bitna je ljudska priroda. A ona je takva da kad trošiš svoje novce više paziš i proučavaš nego kad trošiš tuđe.
Ne postoji način da izbaciš ljudsku prirodu iz jednadžbe. S obzirom da ona nije uvijek racionalna, najviše što možeš je minimalizirati ekstreme odnosno odstupanja. A to je posao prava i sudstva…
[/quote]
Naravno da ne možeš mijenjat ljudsku prirodu ali zato ostaviš više novaca tamo gdje je ljudska priroda saveznik a to su oni koji upravljaju sa svojim novcima (gospodarstvo) a manje tamo gdje je ljudska priroda protivnik a to su oni koji troše tuđe novce (država)
@asko
Anyway, za balasiranje takvih nepogoda postoje zalihe u skladistima… Prirodni je proces da se za vrijeme viska pune skladista, za manjka prazne.
Da Asko, kartel moze profitirati, ali na racun drugog. Pogledaj primjer u USA dvadesetih… Zasto su cijene zita padale? Zato sto je tu negdje izumljen traktor i dosao je u siroku upotrebu. Odjednom se pojavio visak farmera jer je produktivnost znacajno skocila. Jedini izlaz iz toga je bio da ljudi prestanu proizvodit toliko zita, preorjentiraju se na nesto drugo. Da su amerikanci odlucili branit do kraja farmere, imali bi 30% poljoprivrednog stanovnistva dan danas i nikad nebi bili bogata zemlja.
U totalu ti takve mjere slabe ekonomiju.
Kad bi se sve zemlje tako zatvorile u svim podrucijma, nastao bi slom trgovine i slom svjetskog standarda. Isto imas primjer za vrijeme velike depresija kako je to proslo.
Pusti ti depresiju, to je druga priča. Ako već o tome, najbolji primjer interesa je britanski zakon o žitu…znam na što misliš.
Usprkos tome, komparativna prednost jedne zemlje u proizvodnji nečega je državni ekonomski interes i on se bez obzira na tržište, mora branit dokle god u dugom roku ima smisla.
btw. ne slažem se da je SAD najbogatija na svijetu…malo im pogledaj potražnu stranu… [wink]
Naravno da ne možeš mijenjat ljudsku prirodu ali zato ostaviš više novaca tamo gdje je ljudska priroda saveznik a to su oni koji upravljaju sa svojim novcima (gospodarstvo) a manje tamo gdje je ljudska priroda protivnik a to su oni koji troše tuđe novce (država)
Još dodat tome specifičnosti pojedinih gospodarskih grana i socijalni segment, koje država mora po defaultu kontrolirat i u potpunosti se slažem s tobom. [thumbsup]
osim ako si cvrčak.
I koristiš potrošačke kredite [lol]
@asko
Anyway, za balasiranje takvih nepogoda postoje zalihe u skladistima… Prirodni je proces da se za vrijeme viska pune skladista, za manjka prazne.
Ma ok.. u terminima jedne godine to drži vodu. Nije problem u skladištu nego u povećanoj ponudi iz proizvodnje koja se procjenjuje bez obzira gdje ga ti spremio. [wink]
Ne postoji način da izbaciš ljudsku prirodu iz jednadžbe. S obzirom da ona nije uvijek racionalna, najviše što možeš je minimalizirati ekstreme odnosno odstupanja. A to je posao prava i sudstva…
[/quote]
Naravno da ne možeš mijenjat ljudsku prirodu ali zato ostaviš više novaca tamo gdje je ljudska priroda saveznik a to su oni koji upravljaju sa svojim novcima (gospodarstvo) a manje tamo gdje je ljudska priroda protivnik a to su oni koji troše tuđe novce (država)
[/quote]
A kod nas rade upravo suprotno. Samo ne mozes vjecno vrcem na vodu. Kad tad ce se razbiti a mislim da je taj trenutak relativno blizu
…
Pusti ti depresiju, to je druga priča. Ako već o tome, najbolji primjer interesa je britanski zakon o žitu…znam na što misliš.
Usprkos tome, komparativna prednost jedne zemlje u proizvodnji nečega je državni ekonomski interes i on se bez obzira na tržište, mora branit dokle god u dugom roku ima smisla.
btw. ne slažem se da je SAD najbogatija na svijetu…malo im pogledaj potražnu stranu… [wink]
Nisam nigdje ni rekao da su najbogatiji, rekao sam da su bogati.
Problem je sto interes politicara nije ekonomski interes na dugi rok, jer interes politicara je do sljedecih izbora i to osobni interes. Cijena zita se nije branila zato sto je to bio ekonomski interes, nego zato sto su farmeri imali veliki utjecaj na politiku (bilo ih je dosta i u dosta drzava su bili glavna politicka snaga). Jednostavno… Isto tako se sada GM ne spasava iz ekonomskih interesa, nego zato sto se zna da ce se eventualnim bankrotom izgubiti dosta glasaca. Tamo su sindikati jaki i pruzaju politicku podrsku onome tko radi u njihovu korist, a bankrotom sindikalni ugovori prestaju biti vazeci. A jedan od razloga sto je GM de facto bankrotirao su upravo ti ugovori. Jedino nemozes izaci pred birace i reci: "Spasavamo GM novcem poreznih obveznika zato da bi osigurali glasove na izborima". Nego kazes da je tu u svacijem interesu.