To se matematicki nemoze izracunat. Nitko nemoze imat pregled nad cijelim trzistem i silama koje ga vode. Zato centralno planiranje neslavno propada.
Derivacije prvog i drugog reda… [wink]
Nemaju more, a kupat se u fjordovima i nije nešto što bi preporučio [wink]
[/quote]
Fjordovi su samo u Norveškoj. I prekrasni su. Švedska, Danska i Finska (iako Danska i Finska geografski gledano niti nisu skandinavske zemlje) nemaju ni jedan fjord. Imaju obale više nego mi, finska ima prekrasne otočne arhipelage koji su skoro mogu mjeriti i s našima. Nema kupanja jer je temperatura mora niska ali prirodne ljepote su tu. Nije Hrvatska jedina lijepa zemlja a vjerovali ili ne nismo najbolji ni u svim sportovima [shocked]
[/quote]
Finci imaju samo "malo" vise otoka neg mi. Jezera ne treba ni spominjati. Usudio bih se reci da je Norveska ljepsa od HR iz prostog razloga sto ima znatno vise ljepota za vidjeti. Jedino im je klima sra…
Legendarni je primjer kako su za vrijeme velike depresije pokusavali odrzat cijenu poljoprivrednih proizvoda. Drzava je kupovala ogromne kolicine zita i ostalog i izazvala jos veci potop cijene. Na kraju su to podjelili (crvenom krizu i ostalima, ajde bar neka korist).
A zar se u Brazilu ne bacaju u more stotine tona kave kad je sezona dobra, samo zato da cijena na tržištu ne bi pala?
[/quote]
Ne neg to nabrzinu popiju [lol]
Zasto uopce kreces od toga da drzava moze efikasno trosit? Malo je vjerovatno da centralni planeri mogu tocno izracunat sto je isplativo, a sto nije.
Ni ne očekujem da točno izračunaju, ali moraju otprilike stvoriti neki okvir/smjer u kojem će se država kretati. Zvao se to strateški plan ili strategija razvoja ili nešto treće… Tržište će uvijek efikasnije trošiti resurse, ali gleda samo profit koji se ne preklapa nužno s društvenim interesima. Upravo ti društveni interesi trebaju biti taj okvir. Ekstreman primjer bi bio da nam ponudi EU, SAD ili tko već, da će izgraditi 3000 skladišta za nuklearni otpad u RH, dakle pokrivaju sve troškove, otvaraju nova radna mjesta… Ekonomski, to su greenfield investicije koje bi itekako utjecale na standard, ali tko bi normalan prihvatio tu ponudu? Dok bi se na tržištu uvijek našao netko ko bi tu ponudu prihvatio…
Problem kod nas je što se budžetsko planiranje svodi na podmirenje dugova, podmirenje proračunskih korisnika, socijalnih kategorija…a preostalih 2-3% (ako) se preusmjerava tamo gdje donosi najviše glasova.
Iz perspektive politike, izbori su na prvom jestu pa onda sve ostalo… [wink]
To se matematicki nemoze izracunat. Nitko nemoze imat pregled nad cijelim trzistem i silama koje ga vode. Zato centralno planiranje neslavno propada.
Derivacije prvog i drugog reda… [wink]
[/quote]
Postotne stope promjena promjena ili kako već [lol]
Postoje dinamički modeli i metode za utvrđivanje trendova, tako da je dugoročno neke stvari moguće kontrolirat. Ako i dođe do problema, najčešće je riječ o ljudskoj grešci.
Legendarni je primjer kako su za vrijeme velike depresije pokusavali odrzat cijenu poljoprivrednih proizvoda. Drzava je kupovala ogromne kolicine zita i ostalog i izazvala jos veci potop cijene. Na kraju su to podjelili (crvenom krizu i ostalima, ajde bar neka korist).
A zar se u Brazilu ne bacaju u more stotine tona kave kad je sezona dobra, samo zato da cijena na tržištu ne bi pala?
[/quote]
I efekt toga je? Umjetno odrzavas cijenu iznad trziste i imas konstantno hiperprodukciju, koja ti stalno stisce cijenu na dolje. Onda trosis novce na i resurse na proizvodnju necega sto bacas u more (jer si prekapacitiran), sto dugorocno nemoze biti korisno.
Ti tu mozes jos nesto i napraviti, ukoliko ti je razlog veceg prinosa slucajan, npr. izuzetno povoljni klimatski uvjeti te godine. Ali trend neces promjenit, samo ces trpit gubitke.
Derivacije prvog i drugog reda… [wink]
[/quote]
Postotne stope promjena promjena ili kako već [lol]
Postoje dinamički modeli i metode za utvrđivanje trendova, tako da je dugoročno neke stvari moguće kontrolirat. Ako i dođe do problema, najčešće je riječ o ljudskoj grešci.
[/quote]
Te metode su koristene u Sovjetskom Savezu i nisu dale rezultata. Slicne metode su se koristile za procjenu bankarskog rizika i opet su neslavno propale. U teoriji rade, u praksi ne. Osim toga, puno vjerovatnije je da ce drzava sagradit most u okrugu utjecajnog politicara pred izbornu godinu, nego most koji ce se isplatiti.
tko je trebao stvoriti stabilna radna mjesta i kakva su to stabilna radna mjesta ???
ako baš hoćeš, država je tim dvoranama stvorila radna mjesta, smo je problem što su nam u moru nezaposlenih, morali dolaziti raditi bosanci i dr.
[/quote]
država, koja ak se već voli i želi uplitat nek barem bude faktor stabilnosti i sigurnosti umjesto da još dodatno podebljava cikluse…kad su cijene sirovina i materijala krenule u nebo, trebalo je stat malo na loptu smanjit intezitet radova (a time i potražnju i cijene) a naša država udarila po autoputu ko da sutra ne postoji, ko onaj najpohlepniji import – export svašta privatnik.
nema potrebe da se dvorane i ceste grade u 3 smjene 0-24, al jebiga kad treba završit do izbora.
stabilno radno mjesto je ono koje će postojat i za 5, 10 godina…(a da to nije na izgradnji mosta u džunglu).
je stvorila je sezonska radna mjesta koja se gase kad se objekt završi…. velka korist, ko i od iznajmljivanja apartmana.
ne kažem da država treba stavrat radna mjesta al kad već hoće, nek to bude odgovorno i smisleno.
Ekstreman primjer bi bio da nam ponudi EU, SAD ili tko već, da će izgraditi 3000 skladišta za nuklearni otpad u RH, dakle pokrivaju sve troškove, otvaraju nova radna mjesta… Ekonomski, to su greenfield investicije koje bi itekako utjecale na standard, ali tko bi normalan prihvatio tu ponudu?
Nisam stručan u tom polju ali ovakav prijedlog (kada bi došao) nebi odmah u startu odbacio. Uostalom nama radioaktivni otpada stoji u podrumima Ruđera u širem centru Zagreba, tako da je varijanta sa modernim skladištem sigurno bolja
Te metode su koristene u Sovjetskom Savezu i nisu dale rezultata. Slicne metode su se koristile za procjenu bankarskog rizika i opet su neslavno propale. U teoriji rade, u praksi ne. Osim toga, puno vjerovatnije je da ce drzava sagradit most u okrugu utjecajnog politicara pred izbornu godinu, nego most koji ce se isplatiti.
Slažem se da metode nisu savršene zbog broja varijabli, ali dovoljno su dobre da usmjeriš tržište gdje hoćeš. Opet se svodi na ljudsku grešku, koju će političar rado svjesno napraviti kako bi ostao na vlasti…
I efekt toga je? Umjetno odrzavas cijenu iznad trziste i imas konstantno hiperprodukciju, koja ti stalno stisce cijenu na dolje. Onda trosis novce na i resurse na proizvodnju necega sto bacas u more (jer si prekapacitiran), sto dugorocno nemoze biti korisno.
Ti tu mozes jos nesto i napraviti, ukoliko ti je razlog veceg prinosa slucajan, npr. izuzetno povoljni klimatski uvjeti te godine. Ali trend neces promjenit, samo ces trpit gubitke.
Efekt toga je da ako stvar prepustiš tržištu izbacit ćeš iz proizvodnje jedan dio proizvođača, koji će ti onda faliti druge godine kad sezona ne bude tako dobra.
Osim toga skoro sve države svijeta imaju poljoprivredu pod šapom, jer je prva strateška grana, a nekima je to jedini izvor tvrde valute (haha, ovo za dolar uskoro neće biti istina…) [wink]