Kako prebroditi svjetsku krizu uz što manje posljedica – makroekonomski pogled

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska Kako prebroditi svjetsku krizu uz što manje posljedica – makroekonomski pogled

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.

Ja sam digo sidro čim sam vidio da moj taksist "zna" više od mene.

Kuku lele rekoh, RiB [bye]

Stani malo da ti uzmem dimenzije, Lucky!!!




Upravo zbog Friedmana i pljuvanja po zagovornicima tržišta sam i reagirao. Iz cijelog socio-keynes tabora se nije moglo čuti ni K o Krizi prije 2-3 godine a sada on ovu situaciju tumači kao pobjedu keynsove ekonomije [lol]


Nije se čulo ni iz jednog tabora ni K ni Z… [wink]

Kad je puklo tržište nekretnina u 9. mjesecu 2007. nastalo je čuđenje, ponajviše onih koji su ga i skrivili. [wink]
[/quote]

Vidim da nisi dovoljno informiran. Peter Schiff u 11.mjesecu 2006. o tržištu nekretnina – video ima 8 dijelova ali vrijedi pogledati: http://www.youtube.com/watch?v=6G3Qefbt0n4
[/quote]
Jedan jedini… [wink]

Be vewy vewy quiet. I'm hunting wabbits!

Ne znam šta sad oće ovaj Kiro Lazarov, šta nije dosta što mu dajemo da igra rukomet u Zagrebu?

Kuku Lele [bye] kaže li devalvacija ili MMF, a možda i oboje ajajajajaj

Objavljeno
30.1.2009 10:46:49
Vrijeme zadnje promjene
30.1.2009 10:51:52

Gligorov: Ili MMF ili devalvacija

Vlada ima samo dva scenarija za suočavanje s teškom krizom: pomoć MMF-a ili devalvaciju. U protivnom joj prijeti ekonomski kolaps

Bankamagazin

Pomoć Međunarodnog monetarnog fonda znači zadržavanje tečaja, rast nezaposlenosti, zamrznute plaće, deflaciju i stagnaciju. Devalvacija kune bi povećala otplate kredita, inflaciju i potkla bi izvoz. No, Vlada može izbjeći i prvo i drugo, jer je dosadašnja politika socijalno najmanje šokantna, ali svakim danom krize sve teže održiva, kaže Vladimir Gligorov, analitičar Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije u intervjuu Jutarnjem listu.

Vlada više nema vremena ublažiti efekte krize jer je kasno da se bitnije utječe na događaje u ovoj godini, kaže analitičar, te dodaje «osim ako bi se dogodilo nešto što bi natjeralo hrvatsku vladu da posve reformulira svoju ekonomsku politiku, što bi značilo ili sporazum s MMF-om ili da se, nezavisno od toga, korigira tečaj kune». U oba slučaja bilo bi nužno izvršiti znatan rebalans budžeta, uz promjenu makroekonomske politike.

Guverner HNB-a Željko Rohatinski je održao stabilnost bankarskog sistema, je je u uvjetima visokog priljeva stranog kapitala održao visoke rezerve. No, sada je najvažnije sačuvati likvidnost i zadržati taj novac u Hrvatskoj. Na tragu guvernerove dosadašnje politike bilo bi najlogičnije da se u nekom trenutku zatraži podrška MMF-a da bi se ojačale rezerve i dalje branio tečaj kune, kaže Gligorov.

Prema njemu najvažnije je pitanje za Hrvatsku kako će se u budućnosti financirati visoke stope rasta od četiri do pet posto u sljedećih tri do pet godina. A one su koje su zemlji neophodne. Naime, s obzirom na relativno visoku nezaposlenost, lošu proizvodnu strukturu, nizak izvoz itd. – hrvatsko gospodarstvo treba visoke stope rasta, inače će se dogoditi nepovoljna socijalna i politička situaciju. Visoki rast više se ne može financirati kreditiranju iz inozemstva i inozemnim ulaganjima, svakako ne u dosadašnjoj mjeri, objašnjava Gligorov, te naglašava da u tome kontekstu treba gledati politiku tečaja, fiskalnu politiku i strukturne reforme.

Stoga zaključuje da nije bitno hoće li tečaj biti 7,4 ili 8,4 kuna za euro, to je važno samo u kontekstu određene strategije razvoja, inače je samo kratkoročno i spekulativno pitanje.

Na pitanje kako će stotine tisuće prezaduženih Hrvata otplaćivati kredite s valutnom klauzulom ako se mjesečna rata zbog devalvacije jako poveća Gligorov odgovara da Hrvati imaju izbor: ili da poskupi otplata kredita ali uz čuvanje radnih mjesta, ili da se korekcija izvrši preko pada proizvodnje i gubitka radnih mjesta u kojem slučaju ljudi više i ne mogu otplaćivati kredite. Iz čega proizazi da je bolje skuplja rata kredita nego gubitak posla.

Stani malo da ti uzmem dimenzije, Lucky!!!


recesije su ipak stvar 5-10godisnjeg ciklusa.dakle nije uopce pitanje hoce li, nego kada!
dakle, ako mi tu netko fula s recesijom za 5god, nije mi neki prorok, ni guru, sorry
a 2006 su mnogi brujali o tome, nemoj me zderat.cim se housing poceo raspadat.
pa onda je li bubble ili nije i ostale spike..etc,etc..
[thumbsup]

Mnogi su možda brujali ali većina ekonomista je još 2006. govorila da neće biti recesije a takva razmišljanja su prevladavala i u 2007. pa skoro sve tamo do "bear sternsa" u zimi 2008…. bilo je priča o usporavanja rasta ali recesiju je spominjala manjina. Svatko može bubnuti da ide recesija te i te godine pa app ali ako netko predvidi scenarij po kojemu će se to odigrati onda se radi o znanju. A dali je ovo samo jedna u nizu cikličkih rupa ili nešto više tek ćemo vidjeti….


svaka čast "vama Austrijancima" ali ni od vas ne vidjeh nesto spektakularno.
a znas da sam ja neutralac iz 3.tabora [lol] [lol]

Za moj ukus i više nego spektakularno, još samo čekam grand finale inflacija vs deflacija.

Znam ja da si ti 3.tabor samo ne znam od kad je taj tabor neutralan [wink]

The cure for low price is low price. Demand goes up, supply comes down, the price goes up.

pa mi smo vam davno najavili ove krize [yawn]
jos 1800 i neke [tongue]

SVAKOGA DANA, U SVAKOM POGLEDU, SVE VIŠE NAPREDUJEM

hihih, ovaj je isto brutala po običaju…

http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=60f7d79b-bf43-47c8-935b-51af0e4f28e5&open=sec

No respect

GDP u USA -3,8 predviđeno -5,4%!!!!!!


GDP u USA -3,8 predviđeno -5,4%!!!!!!

Ajde super. Sad će morat preračunat one podatke koje imaju za S&P p/e u 2009, jel? [smiley]

No respect



GDP u USA -3,8 predviđeno -5,4%!!!!!!

Ajde super. Sad će morat preračunat one podatke koje imaju za S&P p/e u 2009, jel? [smiley]
[/quote]

Preračunato!
Europa se zeleni.

Inflacija odrađena prošle godine,sad slijedi stagnacija infacije,a za dogodine možemo ostaviti deflaciju,pa da sve skupa zaokružimo na jednu globalnu depresiju.http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=228b8be6-41b2-4ce2-aa6a-394e48892c1b&ref=rss

Ajmo malo kalkulator u ruke
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=487d6013-ac82-483b-bbeb-d932bce95a89&ref=rss

HNB smanjuje stopu obvezne rezerve koju banke moraju držati na računima u inozemstvu s 28,5% na 25% i oslobađa oko 840 milijuna eura! 750 milijuna eura ide državi uz oko 8% kamata što je odlično za banke jer je razlika na kamatama oko +4-5% od onog što dobivaju sada na ta sredstva!
Banke nakon ovog i dalje na računima u inozemstvu drže oko 6 milijardi eura, a kako se bude popravljala kreditna situacija u svijetu tako će i HNB popuštati uzde, tj smanjivati postotke obvezne rezerve u inozemstvu.

New Report

Close