pokojna baka dioničarka. [bye]
[/quote]

u cjelosti rashodovana, nerevalorizirana [bye]

Može jedno pitanje?
Koja tvrtka ima prihode $40.000.000 dnevno?

Ingra kad ju plavi opisuje?

iNDG?

Vruće, vruće.

Conan Obri je pisao o fiskalnoj politici nekoliko stranica unazad. Sad da ne tražim i ne citiram htio bih napisati neki svoj osvrt.

Kao prvo, treba razbiti mit da se zadužujemo radi potrošnje. To rade pojedinci. Dakle, ako pogledamo ukupni dug, i rašlanimo ga na dijelove, dobar dio duga koji su generirale banke trošen je na potrošnju, poglavito građana. Jako bi volio vidjeti koliki je to postotak potrošen u špecerajima i što se podrazumijeva pod potrošnjom.

Nadalje, država kao takva, ne može se zaduživati zbog potrošnjeveć samo za kapitalne investicije i sl. Dakle, kada je generirala dug, ona ga je generirala zbog neke izgradnje, infrastrukturnog projekta ili nečeg sličnog.

Postavlja se pitanje što dalje u nastaloj situaciji. Napraviti uravnotežen proračun. Lako za reći, a teško za napraviti.

Postoje 2 mogućnosti:

– podići prihode
– smanjiti rashode

Prihodi se u novonastaloj situaciji mogu podignuti ili novim zaduživanjem ili povećanjem poreza. Novo zaduživanje bi bila dobra opcija da nam dug već sad nije poprilično velik. Povećanje poreza s druge strane može značiti izbjegavanja plaćanja istog i bijeg u sivu zonu.

Smanjivanje rashoda je iznimno nepopularna mjera. Jednostavno moraš nekome uzeti, ne samo ono što si je on zamislio za slijedeću godinu, već i dio koji je imao ove godine.

Kao najveća stavka, uvijek se prvo gleda na plaće. One uvijek čine najveći dio svakog proračuna. Smanjenje plaća će značiti i manju potrošnju sljedeće godine. Manja potrošnja znači i manje prihode u proračun.

Osim plaća, spominju se i kapitalni projekti. Ja nisam pobornik smanjivanja kapitalnih projekata, koji imaju podršku struke i lokalne zajednice i koji će pridonijeti poboljšanju infrastrukture.

Kao prvu mjeru fiskalne politike, smanjio bih rashodovnu stranu proračuna koja se odnosi na društvene djelatnosti, kulturu, sport i sl. To je nešto što može trpiti godinu dana, bez da će ostaviti trajne posljedice. Postavlja se pitanje koliki je udio takvih stavki koje u konačnici imaju manji multiplikativni učinak u našoj ekonomiji. Ako je to 10% onda nažalost moramo zahvaćati i plaće/kapitalne projekte.

Kako god okreneš, i rast prihoda i smanjenje rashoda ima i pozitivne i negativne strane. Dobro sačinjena SWOT analiza vjerojatno bi dala odgovor na pitanje, što izabrati. No, politika tu igra veliku ulogu, glasovi su u pitanju.

Mislim da će plaće ostati na razini rasta od 6%, a žrtvovat će se neki veliki projekti.

Kad ce ta ‘ignore’ funkcija? Da bacim fazana na ignore, mrzim kad me tjera na razmisljanje za ovakvog cmrljavog kisnog dana. [angry]

Sigurno ti se zazelenilo pred očima?

[tongue]

@fazan

mi nemamo fiskalnu politiku jer nema nikakve konzistentnosti. pokušavaju pratit EU al sad zbog pokušaja kontrole zaduženosti i straha od rating agencija odlučio Šuki udarit kontru europljanima i ide se na uravnoteženi proračun. (od kojeg ipak neće biti ništa jer nema zamrzavanja plaća)

ima nešto bitnije od toga dali će deficit biti 1% ili 2% a to je da treba smanjiti i prihodovnu i portošnu stranu. smanjit budžet a time i utjecaj države u nacionalnoj ekonomiji. država nema svoje novce i svaka kuna u proračunu je uzeta privatnom sektoru kroz ovaj ili onaj način.

Pazi hereze, mozda da drzava postane efikasnija!? Da se recimo ne gradi kvadrat limene kucice za 5.000 EUR? Da dobra cijena za cekic ne bude 500 kn?

Sacuvaj boze, a?