Sam sebe demantiraš u postu. Vlada je odgovorna za stvaranje gospodarskog okruženja u kojem posluju poduzeća. Da su zakoni takvi da onemogućuju neplaćanje tog problema ne bi bilo, ako i jesu dobro sročeni u nadležnosti je MUP-a da se provode. Ista stvar je s korupcijom i gospodarskim kriminalom. Recimo ova reforma zdravstva, onih 7 mlrd kn za "provizije" je trećina cijele reforme…

@Rocky5
Vanjski dug sam po sebi nije problem, problem je ono gdje se plasiraju sredstva. Dvorane, ceste i sl. će imati povrat tek za 20 godina. Da su dio tih sredstava usmjerili u klasterizaciju određenih gospodarskih grana ili jednostavno dali privatnicima preko Hbora povrat bi bio u roku 3-5 godina.

http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=64807a46-ae75-4483-ad3c-11a31fe17c5f&ref=lastadd

Za one koji nisu imali prilike gledati otvoreno…

http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/7350/Bez-kresanja-placa-tecaj-neodrziv.html

Slučaj letonije…

Zanimljiv članak…

"Prema izračunu MMF-a, zbog pada prihoda fiskalni deficit u 2009. mogao bi iznositi čak 12 posto BDP-a. Stoga je vlada odlučila smanjiti deficit za sedam postotnih poena u BDP-u. Trećina ušteda postići će se podizanjem prihoda (porast PDV-a i trošarina), a dvije trećine smanjenjem rashoda. Fiskalna prilagodba značit će kraj neodržive fiskalne politike gdje su postojali veliki strukturni deficiti koji su prikrivani visokim stopama rasta gospodarstva u prethodnom razdoblju."

Sretno im bilo! No neće se kod nas ništa pokrenuti dok voda ne dođe do grla…

Netko uporno traži senzaciju

Zbog toga što HNB smanjuje obveznu pričuvu s 28,5 na 25 posto i na taj način financira državu, netko uporno želi napraviti senzaciju, poručio je ministar Šuker dodajući da je na taj način država riješila problem nefinanciranja i uz pomoć HNB-a.
Financiranje i refinanciranje ovogodišnjih obveza ćemo riješiti na međunarodnom financijskom tržištu, a isto tako na razno razne načine ćemo pomoći tvrtkama koje se nađu u problemima, najavio je.
Znam da medije to intrigira, ali svaki je problem različit. Dovoljno je da obavite i neke razgovore s nekim ljudima, isto tako s mjerama i makroekonomskom stabilnošću ponudite jasnu sliku u međunarodnom financijskom sektoru i ako to napravite, već ste napravili jednu veliku stvar kod reprograma. Na takav način šaljete jasnu poruku da je država u stanju voditi svoju politiku i da ima jaku makroekonomsku stabilnost, ocijenio je ministar financija.
(S.M.)

Najsigurnije ulagati u banke i zlato Piše: Branka Stipić
Foto: Reuters
Uporni igrači na tržištu kapitala i dalje vjeruju u ulaganje u dionice

ZAGREB – Prvi put u novijoj povijesti kapitalizma nije problem samo onima koji nemaju, nego i onima koji imaju. Kamo uložiti i kako sačuvati novac više nije pitanje izbora između sigurnijeg i riskantnijeg ulaganja, ili zlatnog pravila da se “ne stavljaju sva jaja u istu košaru”. Sada je najvažnije sačuvati vrijednost novca, a sva uobičajena pravila više ne vrijede.U Hrvatskoj je proteklih godina bilo lako.

Tko je imao novca, uložio je u nekretninu i bio siguran da će joj vrijednost rasti. Dio je stavio u dionice koje su također iz godine u godinu bile sve vrednije, samo je trebalo paziti da se portfelj disperzira. Fondovi su cvali i donosili lijepu dobit svojim ulagačima, a banke su
U vrijeme svih ratova i ekonomskih kriza vrijednost zlata uvijek je rasla pa je to trenutno jedno od najisplativijih načina ulaganja.
prikupljale štednju samo onih najkonzervativnijih. Sada odjednom nigdje nije sigurno uložiti, osim u banku.

Bez glavobolje
Upravo takav odgovor dobili smo proteklih dana od brojnih analitičara, ekonomista, pa čak i igrača s burze, ali nitko od njih ne želi takav savjet dati javno jer im je profesionalna obveza promovirati ulaganje u financijsku industriju u kojoj rade. Dakle, ulaganje zbog kojega neće boljeti glava niti u ovim burnim vremenima je spremanje novca na štednju u banci. Otkad je država podigla iznos zajamčenih uloga na 400.000 kuna, banke u prosjeku bilježe rast depozita, ne samo od hrvatskih štediša, nego i od građana susjednih zemalja, gdje je zajamčeni iznos uloga znatno niži. Tako su u poslovnice bliže granici stigli euri iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, čak i Makedonije. Ulaganje novca na štednju u banke sljedećih će mjeseci biti i egzistencijalno pitanje cijele Hrvatske jer će se krediti uglavnom davati iz domaćih izvora, a to je štednja.

Što je više te štednje, bit će više i kredita, a oni znače manji pad potrošnje i održavanje
Stručnjaci kažu da je trenutno najsigurnije konzervativno ulaganje u banku.
kakve-takve gospodarske aktivnosti. Konzervativno i apsolutno sigurno ulaganje, koje se takvim tretira već nekoliko tisuća godina, je ulaganje u zlato. U svim ratovima i ekonomskim krizama vrijednost zlata je rasla jer je ono postajalo jedina čvrsta valuta koju se moglo razmijeniti za konkretne robe i usluge, potrebne za preživljavanje.

Za one s više novca, jednako je sigurno i ulaganje u nekretnine u vrijeme kada im pada cijena. Naravno, nekretninu treba pametno izabrati, na dobroj lokaciji i dobre kvalitete, kojoj će cijena, kad ova kriza prođe, vjerojatno rasti. Zagreb i Jadran uvijek su dobar izbor.

Dionice za strpljive
Uporni igrači na tržištu kapitala i dalje vjeruju u neke dionice. Sada je fantastično vrijeme za kupnju dionica jer ako još i nisu dosegle dno, ono nije daleko. Naravno, ne treba računati da će se takvo ulaganje vratiti već za nekoliko mjeseci ili godinu dana. To je posao za strpljive i one s dobrim živcima jer je teško gledati kako nešto što si taman platio gubi na vrijednosti. Ekonomska teorija kaže da u vremenima krize najbolje prolaze prehrambene i farmaceutske kompanije jer one imaju robu koje se potrošači ne mogu odreći. U Hrvatskoj vjeruju i u energetski i IT sektor jer će se u ta područja morati ulagati, s obzirom na to da i u krizi život ide dalje i uvode se nove tehnologije.

Na deviznim tržištima, pak, valute još previše fluktuiraju da bi se na dulji rok moglo prognozirati što će rasti, a što padati. Dolar je proteklih tjedana bio dobar izbor, no pitanje je hoće li nastaviti rasti.

Evo, nazire se rješenje problema u SAD-eu. Lošu imovinu u Lošu banku i gotovo.

http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601087&sid=avQ3LP7o44oU&refer=home

Ide žestok rebalans, čim prođu lokalni izbori. Ne može prije.

Ali je jedino Jurčić imao podatke za konkretno analizirat primjere, ostali su se uglavnom zadržavali na teorijskoj razini. Složili su se da je problem u neefikasnoj državi, iako je svatko imao drugačije rješenje i prioritete. Ne bi škodilo da je voditeljica malo ekonomski potkovanija, pa da je mogla usmjeriti raspravu. Mišljenja sam da bilo kome od njih četvorice daš da smisli nekakav plan, prošli bi bolje nego ovako improvizacijom.
[/quote]

Kakve konkretne primjere? Taj čovjek još nije izašao iz komunizma. On govori kao da smo planska ekonomija gdje se sva proizvodnja dirigira iz jednog ureda u Zagrebu. I on bi očito htio biti taj koji sjedi u tom uredu. Pa smo evo jučer čuli da bi država trebala zamjeniti i banke i osiguravati kapital onim industrijama za koje Ljubo procjeni da im trebaju novci. Znači, projekt nije dovoljno dobar za banku da ga financira, ali bi Ljubo bez problema tu iskrcao novce koje je uzeo onima koji nešto proizvode. Ja bi rađe dao Dijani Čuljak da osmisli plan nego Ljubi Jurčiću.

on bi jos 20 godina mogao zajedno s Polancecom udarati pjenuscima u brodogradilistu, a sa svakim brodom ode 5milujuna USD iz Hrvatske

Šta misliš da su ovi iz HUP-a bolji?
Idu u Banske dvore po lovu; tako se u komunizmu riješavalo; a izašli s sastanka ko pokisle kokoši.
Svi junaciu mukom zamukaše!!!

Kad su Ljubo i slični (koji još nisu izašli iz komunizma) profesori Ekonomskog fakulteta onda nam ne predstoji ni malo bolja budućnost od budućih mladih ekonomista.