Bankama se i te kako isplate kratki krediti, potrošački recimo, minusi po ketućem računu. Ako malo pozornije pogledaš strukturu prihoda, sve će ti biti jasno.
Problem kod kreditiranja ove godine leži u opasnosti da država zbog svojih obaveza potpuno istisne privatni sektor sa kreditnog tržišta.
Domaći novac nije tako skup sada, bojim se da će se uskoro tražiti krediti po bilo kojim kamatama (max. 14% – što već neke tvrtke plaćaju u zadnjem povećanju, npr. ZABA-ina eff.kta stopa je preko 13% sada).
Bojim se da je sve manje tvrtki koje to ove godine mogu platiti.

Pitanje. Zašto država ne štiti poduzetništvo, ako o njemu ovisi u smislu punjenja proračuna. Pa nije im baš u interesu da tvrtke propadaju, zar ne?

Svoju kreditnu poziciju, btw. možemo štititi samo kreditima sa fiksnom stopom ili u najgorem slučaju LIBOR+marža. Sve ostalo su manipulacije banaka koje izvlače ekstra profite kad im zatreba.
Kada pregovaračka moć hrvatskog poduzetnika ili građanina postane tako jaka da može bez posljedica odbiti varijabilnu stopu, uvjeti će se promijeniti.
Ovako, zemlja gladna novca sa ovakvim potrošačkim navikama, teško da se može nešto napraviti.

Bravo druže Asko

Lijepo ste sve stručno i vrhunski obrazložili.
Sa default riskom ušli ste u samu srž problema.
Međutim, Vi kažete : " Svoju kreditnu poziciju možemo
štiti samo kreditima sa fiksnom stopom…..kada pregovaračka moć
postane toliko jaka…"
Problem međutim postaje što, naručito kod stambenih kredita tipa
ZABA-inih "Moj dom do 35" itd..itd…, pregovaračka moć
zajmoprimatelja je gotovo toliko mizerna da se pristaje na bilo
kakav kredit tipa daj što daš…
Naravno, sad će vrli forumski teoretičari početi sa onima…"tko ne može
procijeniti svoju moć otplate barem idućih 15 godina, neka se ne zadužuje…".
No najčešće je realnost takva da korisnici takovih kredita ni nemaju puno izbora
izuzev da budu vječiti podstanari, a što je opet ekonomski neisplativo dok psihološki
ponižava i ubija.
Naravno da banke štite same sebe i potencijalni default risk štite visokim
kamatama , valutnom klauzulom, a o kolateralima da ne govorimo. No o tome
da je Hrvatska bankarski eldorado govore bankarske bilance, usprkos restrikcijama
HNB-a.

Lijep pozdrav

Preporučam pročitati Ludwig von Mises: Birokracija ( tamo ima odgovor )

rekli ste da nije bilo, znači više ih nema, zašto ako su bankama isplativi?

rekli ste da nije bilo, znači više ih nema, zašto ako su bankama isplativi?
[/quote]
Ukinuli su ih nedavno, tj kad je tečaj chf značajno porastao. Prije skoka tečaja je zaba mnoge iznenadila s kuverticom u kojom nude kredite u chf, samo je trebalo doći u banku i potpisati…….

Da se vratimo na aktualnu situaciju: jesu li ovi fiskalni problemi već uključeni u crobex na ovoj cijeni?

Djelomično jesu djelomično nisu 30:70

Država će se kod konzorcija domaćih banaka zadužiti za oko milijardu eura, čime bi osigurala novac za podmirivanje obveza u prvom polugodištu u kojem će se održati lokalni izbori. Pregovori se nastavljaju već sutra, kada će bankare i poslodavce primiti premijer Ivo Sanader.
Kako nam je iz nekoliko izvora, kredit je osiguran kod šest vodećih domaćih banaka – Zagrebačke, Privredne, Splitske, Raiffeisen, Erste i Hypo, a ugovor je pred skorim potpisivanjem, piše Jutarnji list.

Taj je novac državi potreban za otplatu zajmova koji joj sljedećih mjeseci dolaze na naplatu. Ono što ostane državna bi blagajna iskoristila za financiranje tekućih obveza – isplatu plaća, mirovina, socijale i ostalih proračunskih izdataka.

Konzorcij banaka državi bi najvjerojatnije odobrio dva kredita – jedan u iznosu od 700 do 800 milijuna eura, a drugi od 250 milijuna eura, no postoji mogućnost i da se cjelokupan iznos objedini u jednom kreditu.

U Ministarstvu financija su to neslužbeno potvrdili ističući da je takvo zaduženje zacrtano u ovogodišnjem proračunu.

Država bi se na proljeće, doznajemo, ponovno trebala zadužiti, ovoga puta u inozemstvu, i to izdavanjem euroobveznica, u iznosu od najviše 750 milijuna eura, no to će ovisiti o uvjetima koji će tada vladati na tržištima.

‘Ne želimo se uključivati u pregovore Vlade i banaka. Ako postignu sporazum o kreditu, HNB je spreman bankama smanjiti stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja sa 28,5 na 25 posto, čime bi se u sustav oslobodilo 840 milijuna eura’, naglasio je guverner Željko Rohatinski.

Prema njegovim riječima, kad je riječ o tekućem financiranju države, HNB je bankama odobrio privremeni kredit od dvije milijarde kuna koji istječe početkom veljače i središnja banka nije više spremna na slične aranžmane.

‘Svako daljnje emitiranje kuna ima utjecaj na slabljenje tečaja, čija je stabilnost u interesu svih’, naglasio je guverner.

Ni bankari ni poslodavci nisu željeli govoriti o detaljima zaduženja države pozivajući se na džentlmenski sporazum.

Ipak, u HUP-u priznaju kako se boje da će država osim zaduživanjem “isisati” sav novac kojim banke raspolažu, što znači da gospodarstvu neće ostati gotovo ništa.

Država se zadužuje samo u velikoj nuždi, a gospodarstvenici se već budu snašli za slučaj nužde.

zasto to ne nazovu pravom rijecju: pronevjera.. zaduzivanje valjda zvuci legalnije..