Evo jedna zanimljivost što se odnosi na turizam. I na Njemačku. Poslovično odgovorni Njemci će preispitati sve svoje troškove i odlučiti se za bliže destinacije. Pogotovo one u koje mogu stići osobnim automobilom. Tu je velika prilika za Hrvatsku. Njemci koji su do sada putovali po cijelom svijetu sada će se odlučiti za bliže destinacije. Ovo je provjereno i možemo očekivati da nam dođu i oni Njemci koji su planirali ići na puno dalja putovanja prije nego je ova kriza uzela maha. Tako da se ne moramo bojati da će njemačko tržište podbaciti, a možemo se potiho nadati i pozitivnom iznenađenju. Ove godine u Hrvatsku dolaze i Njemci više platežne moći i oni će nadoknaditi dio Njemaca koji će možda ostati kod kuće iduće ljeto. Iako i njima je jednako bili u Hrvatskoj ili Njemačkoj, troškovi su podjednaki ili čak nešto niži u Hrvatskoj…

Evo o turizmu i utjecaju monetarne politike na isti:

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/turizam-booking-pao-za-20-posto.html

Kad je Zagrepčanin Božo Ivošević u lipnju 2006. godine na internetskim stranicama Privredne banke Zagreb u šumi podataka o stambenim kreditima pronašao onaj na akciji u švicarskim francima, pomislio je da nije mogao bolje odabrati. Kamata promjenljiva i samo 4,20 posto, nitko sretniji od njega.

Nije tjerao luksuz
Izračunao je da on i supruga, uz mjesečna primanja od 10.500 kuna, mogu otplaćivati ratu od tri do najviše tri i pol tisuće kuna idućih 30 godina. U PBZ-u su mu u skladu s tim iznosom predložili kredit od 137.000 švicarskih franaka, što je tada bilo 86.600 eura. Za te je novce u zagrebačkom naselju Špansko-Oranice za svoju četveročlanu obitelj kupio stan od 48 kvadrata.

Ali u samo dvije i pol godine Boži Ivoševiću rata za kredit porasla je čak 1103 kune, odnosno 36,77 posto! Posljednju pristiglu ratu svoga kredita u švicarcima on i njegova supruga platili su 4103 kune.

– PBZ je kao i ostale banke dizao kamatu na kredite u švicarcima, k tome je ta valuta ojačala prema kuni, a moja je rata odletjela u nebo. Supruga i ja odrekli smo se cigareta, nemamo si što drugo uskratiti jer na zimovanja ne idemo, kao ni na koncerte ili u kazalište…

Nepušenjem na mjesec uštedimo tisuću kuna. Ali zato sam popušio u banci – otvoreno kaže Božo, zaposlen kao podvornik u vrtiću. Nikada nije tjerao luksuz, s obitelji se skućio u malom stanu, vozi sedam godinu staru ladu, jedino pazi da kćerima ništa ne nedostaje.

Bude li mu rata dogurala do pet tisuća kuna, pojest će mu plaću i ni sam ne zna kako će otplaćivati svoj kredit s “akcije”.

– Kredit nisam digao u lihvara koji se oglašavaju na stupovima javne rasvjete, ali sad je ispao lihvarski. Želim samo da mi banka omogući normalnu otplatu, a ne da me baca u dužničko ropstvo – ljutit je Božo. Dozlogrdile su mu i priče o financijsko krizi jer su banke, kaže, sav teret svalile na svoje komintente.

Nek’ snize kamate!
– Neka teret krize podijele s nama i smanje kamate! – predlaže Božo. On je, na žalost, samo jedan od brojnih Hrvata koji su doživjeli istu sudbinu s kreditima u švicarcima. U Hvatskoj je svaki peti kredit u toj valuti, odnosno Hrvati su se u švicarcima zadužili otprilike 25 milijarda kuna. Ti su krediti bili iznimno popularni prije tri i četiri godine jer je kamata prema zaduženju u eurima bila od dva do dva i pol posto niža.

Kad je Hrvatska narodna banka uvidjela da je vrag odnio šalu i da su ti krediti poprimili masovne razmjere, 2006. i 2007. godine upozoravala je ljude da budu oprezni pri uzimanju dugoročnih kredita u švicarcima. HNB je već tada izračunao da će švicarski franci poskupjeti do 18 posto te da će zbog toga porasti i rate. U Hrvatskoj su PBZ, Hypo banka te RBA odobrile najviše kredita u toj valuti.

Božo je trebao pročitat ugovor. Nitko ga nije tjerao da bira kredit u CHF. Šta je mislio da će se neko drugi brinut o njemu i njegovom kreditu? Ne veselim se tuđoj nesreći al neka snosi odgovornost za vlastite postupke.

Badman

Imam 30-godišnji ( sada puno kraći pošto sam ga skratio otplatom glavnice) kredit u CHF i istina je da mi je rata kredita porasla kako sa kamatne tako i sa valutne osnove, međutim još uvijek mi je to najisplativiji kredit prema EKS.
Radi se o stambenom kreditu u Zagrebackoj banci koji kada god ocijenim da mi je nepovoljan za daljnju amortizaciju u CHF mogu konvertirati u Eur ili čak HRK uz nekakvu naknadu (cca 3000,00 kn).
Prilikom nedavne najave dizanja kamatnih stopa, bilo je govora da će se privremeno ukinuti naknade za konverziju kredita ne bi li građanani izabrali najpovoljnije rješenje za sebe.
Stoga ova priča koju si ti ispričao zvuči kao da si ju kopirao iz časopisa poput "Moja tajna" ili "Moja sudbina".
CHF još uvijek ima najpovoljniju kamatnu stopu od svih stambenih kredita međutim nosi viši valutni rizik od kredita u EUR. Postojeći krediti mogu se konvertirati u drugu valutu na zahtjev korisnika barem u Zagrebačkoj banci a ne vjerujem da je puno drugačija situacija i u ostalim bankama.
Osobno ostajem u CHF dokle god mi je isplativije od EUR.

Pametna novinarka, prepustila Boži da optužuje.
Vjerojatno se Božo prije smijao budalama u kunskim kreditima i mislio kak je on bistar.

Anyway, Francuzi napravili dobar potez. Umjesto da de facto poklanjaju novce autoindustriji, dečki temeljito obnavljaju državni vozni park. Od policije pa nadalje.
Spašavat moraju, a ovako bar dobiju realnu protuvrijednost. Plus održavaju radna mjesta, prazne auto-lagere a industrija dio vrati kroz poreze itd.

Božo je trebao pročitat ugovor. Nitko ga nije tjerao da bira kredit u CHF. Šta je mislio da će se neko drugi brinut o njemu i njegovom kreditu? Ne veselim se tuđoj nesreći al neka snosi odgovornost za vlastite postupke.
[/quote]

Ma daj, upravo za te kredite u švicarcima podizanje kamate nema nikakvog opravdanja.
Ljudi su spušili na tečaju, a sad još i kamate podižu.
Ove godine banke očekuju smanjenje plasmaja, tj. smanjenje porasta kredita, pa na povećanju kamata nastoje pokrpati rupe.

Šta znači opravdanje? Kakva je to kategorija? Ako je sve u skladu sa zakonom i tim ugovorom o kreditu onda je sve ok. Moj susjed ima pekaru i ako želi može sutra podić cijene peciva za 100%. Ne mora imat opravdanje. Izubit će sve kupce ali ako želi može.

Šta znači opravdanje? Kakva je to kategorija? Ako je sve u skladu sa zakonom i tim ugovorom o kreditu onda je sve ok. Moj susjed ima pekaru i ako želi može sutra podić cijene peciva za 100%. Ne mora imat opravdanje. Izubit će sve kupce ali ako želi može.

[/quote]

U svojem pitanju u nastavku si dao i odgovor.
vjerojatno Ti je poznato da se prošle godine promjenio ovršni zakon.
Lako bi se moglo početi događati da se građani zahvale bankama na povećanju kta, i prestanu plačati svjesno rate stambenih kredita.
Ionako ih većina ide trajnim nalogom.
Promjenom ovršnog zakona, banke će se puno teže naplatiti nego dosad.
To dalje znaći pogoršanje loših plasmana…itd. itd.

Ulazimo u poslovnu politiku svake banke a tu ni mi ni država ni Božo iz priče nema šta radit. Ako je problem u zakonu neka se izmjeni zakon, ali kamatna politika svake banke je njena stvar i ako je loša ići će njima na štetu. A ti, ja i Božo možemo izabrat s kojom bankom ćemo radit i u kojoj valuti dizat kredite. Al ako krivo izabereš nemoj poslije novinare zvat.

Febo nisi u pravu.
Kakve veze ima ako je kta još manja nego u EUR, ako si na tečaju spušio recimo 15 %.
Samim time ti se ostatak duga za toliko povećao, dok bi isti da je kredit bio u EUR ostao otprilike isti tj. razlika bi bila zanemariva.

Mnogi ljudi još ne znaju surovu stvarnost, otplačuju kredit u CHF, recimo godinu ili dvije dana, a dug u banci po tome kreditu ne da im se nije smanjio nego im se povećao!

Ja Ti i Božo možemo izabrati vlast koja neće naše banke držati u povlaštenom položaju da kamate mogu samo tako promjeniti kako njima odgovara, vani je normalno da se one vežu uz EURIBOR ili drugu referentnu tržišnu stopu.