Ajmo se vratit malo na tečaj kune… devizna intervencija bas i nije uspjela… pa me zanima sta prognozirate… ove godine treba vratiti 9,4 milijarde EUR… a mi trosimo devizne rezerve za spasavanje kune, odnosno spremanje EUR-a u čarape…
Prognoziram da će hrvatska javnost napokon shvatiti da država nema novaca. Ona ih nemože imati jer ne stvara vrijednost. Država redistribuira novac, a ekonomija ga proizvodi. Dakle jedini izlaz je rasteretiti ekonomiju. Jedan od načina da se to dogodi je i depricijacija kune. Dakle kuna će nastaviti klizati, a koliko daleko ovisi o uspješnosti turističke sezone. Ja se ne bih iznenadio da sklizne na 8 kuna za euro.
Prognoziram da će hrvatska javnost napokon shvatiti da država nema novaca. Ona ih nemože imati jer ne stvara vrijednost. Država redistribuira novac, a ekonomija ga proizvodi. Dakle jedini izlaz je rasteretiti ekonomiju. Jedan od načina da se to dogodi je i depricijacija kune. Dakle kuna će nastaviti klizati, a koliko daleko ovisi o uspješnosti turističke sezone. Ja se ne bih iznenadio da sklizne na 8 kuna za euro.
Neznam kolega gdje ste vi učili ekonomiju. Sa ovim što pričate, postigli bi upravo suprotan efekt. Naša ekonomija nije proizvođačka već prerađivačka i uvozna. Prema tome, premisa ne stoji.
@Miro25
Što se tiče tečaja kune, aukcija ( a ne devizna intervencija) je aprecirala kunu isti dan za 1200 pipsa.
Nije uspjela? Vidim da vam financije nisu baš jaka strana
Ajmo se vratit malo na tečaj kune… devizna intervencija bas i nije uspjela… pa me zanima sta prognozirate… ove godine treba vratiti 9,4 milijarde EUR… a mi trosimo devizne rezerve za spasavanje kune, odnosno spremanje EUR-a u čarape…
Koliko je uspjela budućnost će pokazati ?
@Miro25
Što se tiče tečaja kune, aukcija ( a ne devizna intervencija) je aprecirala kunu isti dan za 1200 pipsa.
Nije uspjela? Vidim da vam financije nisu baš jaka strana
Ne znam, skeptican sam oko toga, vjerujem da ce biti brzo razgrabljeni… jucer sam skocio do mjenjacnice da kupim nesto EUR-a kada tamo sluzbenica kaze nemamo EUR-a…
[lol]
@Miro25
Što se tiče tečaja kune, aukcija ( a ne devizna intervencija) je aprecirala kunu isti dan za 1200 pipsa.
Nije uspjela? Vidim da vam financije nisu baš jaka strana
Ne znam, skeptican sam oko toga, vjerujem da ce biti brzo razgrabljeni… jucer sam skocio do mjenjacnice da kupim nesto EUR-a kada tamo sluzbenica kaze nemamo EUR-a…
[lol]
[/quote]
Vrlo brzo biti će EURA i previše, samo falit će KUNA.
25. siječanj 2009.
HUP od Vlade traži dodatno vanjsko zaduživanje
Nakon sjednice Ekonomskog vijeća u petak, na kojoj su naznačeni glavni problemi, Sanaderu se u utorak sprema delegacija HUP-a, s predstavnicima poduzetnika i bankara. Oni će premijeru predočiti što se događa u bankarstvu i poduzećima i predložiti da Vlada što prije intervenira s približno milijardu eura zaduženja kod inozemnih banaka.
To znači novo povećanje ionako visokog državnog duga, ali, u ovom je trenutku to važno manje nego da država proizvede sveopću nelikvidnost u zemlji. Naime, zbog slabog punjenja proračuna, država ne može financirati ni svoje tekuće potrebe, a ako za to novac bude tražila od banaka, neće ostati ni lipe za kreditiranje poduzeća i stanovništva, piše Vecernji.hr. Teško je zamisliti kakva bi to situacija bila po gospodarski život i privredne aktivnosti zemlje. Nakon što se država zadužila na domaćem tržištu preko svojih vrijednosnih papira, kako bi financirala dospjele rate dugova, izvukla je znatan dio novca iz banaka i mirovinskih fondova, pa je nemoguća misija ponoviti potragu za novcem iz domaćih izvora.
A svježi je kapital gotovo presahnuo, a koliko se zna, samo je Erste banka dobila od svoje matične banke u Austriji 150 milijuna eura za nove plasmane, a bankama se za plasmane jedini prostor otvara otpuštanjem obvezne rezerve kod HNB-a. Ako one nastave tim oskudnim izvorima pomagati državi da prebrodi svoje tekuće potrebe, za sve ostale banke će biti posve zatvorene.
EU banke u RH opet vrše pritisak na Vladu i HNB i glavni su generator krize u Hrvatskoj. Treba pod hitno u proceduru poslati Zakon o osobnom bankrotu i niz drugih mjera kako bi se iste obuzdale te im izbiti karte iz ruku s kojima ucjenjuju građane i gospodarstvo Hrvatske. [bye]
Ako na snagu stupi taj zakon strah me i pomisliti što će onda učiniti hrvatski mentalitet + već legendarna efikasnost našeg sudstva…
Makar je u normalnoj državi to svakako potrebno. Ali daleko smo mi od normalne države.
Ima ovdje dobar članak o osobnom bankrotu, obratiti pažnju na to koliko se puta spominje riječ sud [lol]
Vaš link
Izvadak:
"Godine uzorna ponašanja
Kako mnogi građani u Hrvatskoj očekuju da će se lagano osloboditi obveza na ovaj način, on ipak donosi mnoga ograničenja u budućem ponašanju. Novi početak moguć je, prema njemačkom iskustvu, najranije šest godina nakon otvaranja bankrota i to nakon što je postupak završen te se dužnik primjereno ponašao. Cijeli proces ima četiri koraka. Prvi je korak pokušaj izvansudskog dogovora s vjerovnicima. Ako to ne uspije, dužnik mora zatražiti od specijaliziranih odvjetnika potvrdu o neuspjehu. Tad se kreće u drugi dio, a riječ je o otplaćivanju dugova putem suda gdje sud pravi plan otplate duga i provjerava mogu li se na taj način podmiriti vjerovnici. Plan se prihvaća ako ga prihvati više od polovice vjerovnika. Ako sudski dogovor ne uspije, otvara se osobni bankrot. Tada se javno daje na znanje od strane Općinskog suda da je dužnik u privatnom bankrotu. Za dužnika to znači da se od njegovih primanja odbija sve ono što mu ne treba za osnovna životna sredstva. O tom višku odlučuje posebni skrbnik imenovan od strane suda. Taj skrbnik isplaćuje vjerovnike. U njemačkom zakonu zadnji je korak faza "primjerenog ponašanja i oslobađanja dugova". U slučaju da s dužnik najmanje šest godina primjereno ponašao, oslobađa se ostatka dugova. Oslobađanje se može uskratiti ako počini kazneno djelo, laže o svom gospodarskom i financijskom stanju, kada raspojasano troši novac i time umanjuje svoju imovinu, kada povrijedi obvezu davanja informacija o svom imovinskom statusu i ako je u zadnjih deset godina već imao oslobađanje, odnosno uskratu oslobađanja od dugova."
Ili da prevedemo:
Korak 1 – Pokušaj dogovora, rezultat neuspješan, tko je vidio da vjerovnici rade ustupke!? Ima naravno i dosta materijala za novu kategoriju odvjetnika, kad čovjek već ide u bankrot, zašto bi to učinio a bez da ostavi par desetaka tisuća kn kod odvjetnika?
Korak 2 – Vrši se putem suda, sud radi plan otplate… trebamo li se smijati ili plakati kad pomislimo na naše sudove? I naravno opet je potreban dogovor s vjerovnicima.
Korak 3 – Nakon otvaranja bankrota, o iznosu koji će čovjeku ostati za životne potrebe odlučuje poseban skrbnik imenovan od strane suda koji i plaća dugove u ime dužnika. Sad me već pomalo strah.
Korak 4 – Nakon 6 godina uzornog ponašanja dužnik se oslobađa… pretpostavljam da bi to kod nas bilo 6 godina uzornog ponašanja + 6 godina dokazivanja uzornog ponašanja na sudu
Živio bankrot! [thumbsup]
Loši uvjeti za obveznice
…..Na sastanak sa Sanaderom ići će Franjo Luković ili Zdenko Adrović, te Ivica Mudrinić i Damir Kuštrak. Zahtjev za novim, vanjskim zaduženjem, međutim, lako je argumentirati, no pitanje je gdje se danas Hrvatska može pojaviti sa svojim državnim obveznicama, ako bi se tako zaduživala, te kolika bi bila cijena toga novca. No, očito, Vlada nema velikog izbora nego potražiti novac bilo gdje i koliko god koštao…….
Ovaj dio teksta iz Večernjaka je klasični primjer našeg mentaliteta.
Postavlja se pitanje zašto bi se država trebala dodatno zadužiti ako sva svoja dugovanja redovito servisira?
Država bi se trebala zadužiti da bi se namaknuo novac bankama i gospodarstvenicima!!!!
To je stvarno nezamislivo; država bi trebala preuzeti ulogu banaka i postati kreditor. Svašta.
Vlada HR se sigurno odlično pripremila za prvi kvartal jer evo sve plaća, a u drugom kvartalu neće biti ovakvih problema jer prilivi od turizma će moći namaknuti potrebne količine deviza. Možda nešto i Vlada i proda u prvom kvartalu pa bi se mogao pojaviti i višak deviza u sustavu!
Rješenje nelikvidnosti je u rukama onih koji tu nelikvidnost generiraju, a tu su prvenstveno neki gospodarski subjekti koji ne plaćaju po 6 mjeseci dobavljačima i banke koje toleriraju takvo ponašanje.
Loši uvjeti za obveznice
…..Na sastanak sa Sanaderom ići će Franjo Luković ili Zdenko Adrović, te Ivica Mudrinić i Damir Kuštrak. Zahtjev za novim, vanjskim zaduženjem, međutim, lako je argumentirati, no pitanje je gdje se danas Hrvatska može pojaviti sa svojim državnim obveznicama, ako bi se tako zaduživala, te kolika bi bila cijena toga novca. No, očito, Vlada nema velikog izbora nego potražiti novac bilo gdje i koliko god koštao…….
Ovaj dio teksta iz Večernjaka je klasični primjer našeg mentaliteta.
Postavlja se pitanje zašto bi se država trebala dodatno zadužiti ako sva svoja dugovanja redovito servisira?
Država bi se trebala zadužiti da bi se namaknuo novac bankama i gospodarstvenicima!!!!
To je stvarno nezamislivo; država bi trebala preuzeti ulogu banaka i postati kreditor. Svašta.
Vlada HR se sigurno odlično pripremila za prvi kvartal jer evo sve plaća, a u drugom kvartalu neće biti ovakvih problema jer prilivi od turizma će moći namaknuti potrebne količine deviza. Možda nešto i Vlada i proda u prvom kvartalu pa bi se mogao pojaviti i višak deviza u sustavu!
Rješenje nelikvidnosti je u rukama onih koji tu nelikvidnost generiraju, a tu su prvenstveno neki gospodarski subjekti koji ne plaćaju po 6 mjeseci dobavljačima i banke koje toleriraju takvo ponašanje.
Ne bih se baš kladio na turizam ove godine. Pogledajte zadnje podatke iz Grčke koja bilježi veliki pad rezervacija hotela za ovu godinu i gdje su podatci poražavajući. Trebalo bi se više orjentirati ove godine na poljoprivredu i proizvodnju hranu i na taj način sprječiti odljev deviza koji uglavnom ide na uvoz hrane te na taj način nadomjestiti devizni priliv od turizma. [bye]
@ veki
Slažem se, ali mi smo svoje resurse rasturili i ne možemo ih reaktivirati preko noći.
Bojim se da smo isuviše ovisni o stranim kretanjima, tj. biti će kako na Bog da. Jednostavno više ne kontoliramo situaciju, ako smo je ikad kontrolirali.
MMF kuca na vrata s spasonosnim rješenjima. [embarass]
Loši uvjeti za obveznice
…..Na sastanak sa Sanaderom ići će Franjo Luković ili Zdenko Adrović, te Ivica Mudrinić i Damir Kuštrak. Zahtjev za novim, vanjskim zaduženjem, međutim, lako je argumentirati, no pitanje je gdje se danas Hrvatska može pojaviti sa svojim državnim obveznicama, ako bi se tako zaduživala, te kolika bi bila cijena toga novca. No, očito, Vlada nema velikog izbora nego potražiti novac bilo gdje i koliko god koštao…….
Ovaj dio teksta iz Večernjaka je klasični primjer našeg mentaliteta.
Postavlja se pitanje zašto bi se država trebala dodatno zadužiti ako sva svoja dugovanja redovito servisira?
Država bi se trebala zadužiti da bi se namaknuo novac bankama i gospodarstvenicima!!!!
To je stvarno nezamislivo; država bi trebala preuzeti ulogu banaka i postati kreditor. Svašta.
Vlada HR se sigurno odlično pripremila za prvi kvartal jer evo sve plaća, a u drugom kvartalu neće biti ovakvih problema jer prilivi od turizma će moći namaknuti potrebne količine deviza. Možda nešto i Vlada i proda u prvom kvartalu pa bi se mogao pojaviti i višak deviza u sustavu!
Rješenje nelikvidnosti je u rukama onih koji tu nelikvidnost generiraju, a tu su prvenstveno neki gospodarski subjekti koji ne plaćaju po 6 mjeseci dobavljačima i banke koje toleriraju takvo ponašanje.
Ne bih se baš kladio na turizam ove godine. Pogledajte zadnje podatke iz Grčke koja bilježi veliki pad rezervacija hotela za ovu godinu i gdje su podatci poražavajući. Trebalo bi se više orjentirati ove godine na poljoprivredu i proizvodnju hranu i na taj način sprječiti odljev deviza koji uglavnom ide na uvoz hrane te na taj način nadomjestiti devizni priliv od turizma. [bye]
[/quote]
Booking a to je jednino kvalitetno mjerilo za sada ide dobro.
Poanta teksta u večernjaku je da novinarka za nelikvidnost indirektno optužuje Vladu iako sva odgovornost leži na bankama i pojedinim gospodarstvenicima.
Dobar dio ih je prezadužen, oni su jednostavno iz banaka povukli likvidna sredstva, a sada kada u zadnjih 7-8 mjeseci ne mogu povući neke kredite iz banaka financiraju se dugom prema dobavljačima.