U hrvatskoj na tržištu novca trguju banke prekonoćno najviše, pokrivanje likvidnosti za drugi dan.
Devizama se trguje na deviznom tržištu koje je uređeno kao OTC. Privredna i Zagrebačka ovdje diktiraju dosta stvari s obzirom da imaju svoje sabirne centre.
Derivati kod nas? Najviše swapovi, futuresi na stranim tržištima vrlo malo, opcije skoro ništa.
Problem ovog zadnjeg kod nas je regulacija i kliring.
Za uključiti poduzeća i pojedince u trgovanje ovog tipa nije problem jer su već i sada uključeni preko svojim financijskih intermedijatora, tj. banaka.
Za ostalo ćemo pričekati neka bolja vremena.
Znam kolega da bi vi preskočili posrednike, ali…ne ide baš sve tako. Nije baš sav financijski sustav namijenjen spekuliranju.
Tako je, nije isto. Zapravo je potpuno suprotno jer će se zaglaviti kune a otpustiti devize.
Samo je promijenjena struktura, ukupno nije ništa povećano.
To je odgovor bankama na već drugi udar na kunu u zadnjih mjesec dana. Ako je netko mislio da CB spava. Na prvi udar je odgovoreno otkazivanjem redovitih aukcija, odnosno bez intervencije.
@Pino D.
Daaaaa???
Tržište novca i kratkoročnih vrijednosnica d.d. osnovano je 1990. godine, u skladu sa Zakonom o tržištu novca, kao uređeno mjesto javnog trgovanja sudionika novčanog tržišta.
Osnovna djelatnost Tržišta novca je organizirano povezivanje ponude i potražnje instrumenata novčanog tržišta: novca (kuna i deviza), kratkoročnih vrijednosnih papira, dugoročnih vrijednosnih papira u posljednjoj godini dospijeća, te ostalih instrumenata novčanog tržišta.
Djelatnost Tržišta novca regulirana je Zakonom, Statutom i pravilnicima, a nadzor nad radom Tržišta, u skladu sa Zakonom, u ovlasti je Hrvatske narodne banke.
Sudionici Tržišta novca, u skladu sa Zakonom, mogu biti banke i ostale financijske institucije (stambene štedionice, osiguravajuća društva, društva za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima, fondovi i ostali), Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija.
Od 9. veljače 2004. Tržište novca uvelo je Sustav elektroničkog trgovanja SETT koji omogućuje svim sudionicima istodobno trgovanje različitim instrumentima novčanog tržišta elektroničkim putem, u realnom vremenu. Osim toga Sustav omogućuje svim sudionicima trenutačnu informaciju o kretanjima na Tržištu novca, ponudi, potražnji i sklopljenim transakcijama. Transakcije kratkoročnim vrijednosnim papirima sklopljene u Sustavu SETT automatski se prenose u Sustav prijeboja i namire Središnje depozitarne agencije.
Osim organiziranog povezivanja ponude i potražnje instrumenata novčanog tržišta, Tržište novca je, u suradnji sa sudionicima, organiziralo i vodi projekt transparentnosti, te prati pokazatelje o njihovoj dnevnoj likvidnosti i poslovanju po razdobljima.
Dnevni pokazatelji trgovanja i kretanje kamatnih stopa objavljuju se svakodnevno na internetskoj stranici Tržišta novca
Djelatnost Tržišta novca regulirana je Zakonom, Statutom i pravilnicima, a nadzor nad radom Tržišta, u skladu sa Zakonom, u ovlasti je Hrvatske narodne banke.
[
Nemoš vuku dat ovce da čuva!
Tu bi trebalo biti neko nezavisno regulatorno tijelo.
I zašto je ograničeno sudjelovanje?
S OBZIROM da je Državni zavod za statistiku objavio da je promet u trgovini u studenom 2008. godine pao za grozomornih 11 posto, ministra financija novinari su danas upitali hoće li biti novih preraspodjela novca, odnosno novih rezova jer pad u trgovini upućuje na manje prihode državnog budžeta.
Ako je navedeni podatak točan(o padu u trgovini od 11%), onda će i Hrvatska po završetku prvog kvartala 2009 godine biti službeno u recesiji.
Proračun je napravljen s projekcijom rasta BDP-a od 2% na godišnjoj razini i deficitom proračuna od 0,8%.
Kakav će tek pad biti u siječnju i nadalje obzirom na neradnu nedjelju. Ne bih Šukiju bio u koži. [pray]
hehehe…nemam pojma kako je to vani regulirano, trebalo bi prosurfati. inače sumnjam da je taj model hrvatski patent.
S OBZIROM da je Državni zavod za statistiku objavio da je promet u trgovini u studenom 2008. godine pao za grozomornih 11 posto, ministra financija novinari su danas upitali hoće li biti novih preraspodjela novca, odnosno novih rezova jer pad u trgovini upućuje na manje prihode državnog budžeta.
Ako je navedeni podatak točan(o padu u trgovini od 11%), onda će i Hrvatska po završetku prvog kvartala 2009 godine biti službeno u recesiji.
Proračun je napravljen s projekcijom rasta BDP-a od 2% na godišnjoj razini i deficitom proračuna od 0,8%.
Kakav će tek pad biti u siječnju i nadalje obzirom na neradnu nedjelju. Ne bih Šukiju bio u koži. [pray]
[/quote]
a osim neradne nedjelje, mene zanima objašnjenje zašto odjednom iz čista mira svi dućani/"lanci" (i kiosci) ovdje oko centra (ZG) koji su inače radili do 24h rade odjednom do 22h (osim kioska Tiska i iNovina na glavnom kolodvoru)? Neki dan sam time ostao iznenađen.
Da se ne radi možda o kakvoj računici o dodatnom smanjivanju broja radnih sati skraćivanjem radnog vremena i radnim danom za koje obzirom na promet u tim kasnovečernjim satima misle da neće naštetiti ukupnoj prodaji (po onom principu "što ljudima treba kupit će ranije") ali će dodatno smanjenje broja radnih sati omogućiti dijeljenje većeg broja otkaza, ono "Vladi za inat", kada nema nedjelje, skratit će oni i ostale dane, razmišljajući si ono jer i tako dolazi kriza, ljudi će stvarno početi kupovati samo ono što im treba, pa će to zbilja obaviti u manje vremena, gužve će biti u dućanima veće, oni radnici koji preostanu će imati više posla, jer najveća moguća gužva bez prestanka obzirom na malo radnih sati… a mjesta za otpuštanja puno i time postići dodatne uštede i tako lakše prolaziti kroz krizna vremena. Ima li logike u tome?
Zvuči razumno, u kriznom vremenu bolje imati manje radnih sati, ali uz veću gustoću prometa. Bolje blagajnice koje rade ko na pokretnoj traci ("veća produktivnost rada"), nego da sjedi tamo 2h i svakih 5 minuta posluži jednog kupca…
Još uvijek ljudi kupuju puno više nego im treba, ali ako stvarno počnu kupovati samo ono što im treba, počet će vrijediti ona: sve ono što ne bi kupili nedjeljom/navečer/ujutro… kupit će onda kada mogu! To će biti odlična prilika trgovcima skratiti radno vrijeme i time "povećati produktivnost rada".
Djelatnost Tržišta novca regulirana je Zakonom, Statutom i pravilnicima, a nadzor nad radom Tržišta, u skladu sa Zakonom, u ovlasti je Hrvatske narodne banke.
[
Nemoš vuku dat ovce da čuva!
Tu bi trebalo biti neko nezavisno regulatorno tijelo.
I zašto je ograničeno sudjelovanje?
[/quote]
Zato sto bi vi sjebali to kao i burzu.
Volio bih ove izjave pročitati u originalu, ali po meni ako isključimo dug prema štedišama sve se može primjeniti i na HR. Nužne su strukturalne reforme, prvenstveno u financijskom sektoru a u to ubrajam i tečaj kune.
SLOVENSKI gospodarstvenici smatraju kako je Slovenija nakon osamostaljenja napravila jednu od najvećih pogrešaka – nije vratila depozite štedišama bivše Ljubljanske banke.
Kako prenosi agencija STA, time su pritvorena vrata slovenskim gospodarstvenicima na tržištima na kojima su desetljećima bili prisutni. Takav su zaključak donijeli sudionici okruglog stola održanog povodom 158. godišnjice postojanja Slovenske gospodarske komore (GZS).
"Odluka nije bila u skladu s međunarodnim pravom"
Bivši predsjednik Narodne skupštine France Bučar je rekao kako odluka da se bivšim štedišama Ljubljanske banke s područja bivše Jugoslavije ne vrati depozite, nije bila u skladu s međunarodnim pravom i međunarodnom etikom.
S njime se složila i većina ondje okupljenih gospodarstvenika, koji nevraćanje štednih uloga bivše Ljubljanske banke vide kao prepreku u daljnjem prodoru na tržišta bivše Jugoslavije.
Bučar je rekao i kako korijenje sadašnje financijsko-gospodarske krize vidi u industrijskoj revoluciji. Posljednjih godina se, prema njegovim riječima, financijski dio gospodarstva razlikovao od realnoga te je bilo sve više špekulacija i "življenja na kredit". Financijski dio bi, smatra Bučar, trebao biti odraz stvarnog dijela gospodarstva, a bilo je obrnuto, tako da je ova kriza neizbježna. "Za njeno rješavanje će biti potrebno uložiti mnogo napora i načiniti puno strukturalnih promjena", ocijenio je Bučar.
Bučar je naveo i kako je Slovenija tek sad na pragu "prave tranzicije", jer iako je prešla na tržišno gospodarstvo, slovenske tvrtke još uvijek nisu doživjele strukturne promjene, kao ni politika, a unatoč demokratskim zakonima "i tvrtke i politika su ostale u realsocijalizmu". Ukazao je i na razilaženje u stavovima i ciljevima politike i gospodarstva te je poručio kako "država ne može biti plijen političkih stranaka".
Interesantno:
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=bdb15ec0-9dd1-4dbb-90b0-7bce77919144&open=sec
"Kontinuirani pad Hrvatske na svjetskoj ljestvici prema Indeksu ekonomskih sloboda koju svake godine izrađuju Heritage Institute i Wall Street Journal nastavlja se i dalje.
Prema Indeksu ekonomskih sloboda 2009. godine, koji u Hrvatskoj predstavlja Adriatic Institute, Hrvatska je s ostvarenih 55,1 posto ponovo nazadovala u konkurenciji 179 zemalja svijeta te sada zauzima 116. mjesto i nalazi se u društvu s dugih 67 „uglavnom neslobodnih“ država svijeta. U najnižu kategoriju represivnih ekonamija ubrajaju se 29 zemalja svijeta, koje imaju rezultat ispod 50 posto.
Iako je Hrvatska u odnosu na prošlo izvješće poboljšala svoju ocjenu za jedan posto, druge države su bile i bolje u napretku tako da smo izgubili još tri mjesta i nalazimo se u afričkom društvu između Mozambika Malija i Benina, koji su bolji od Hrvatske te Nigerije s kojom dijelimo istu ocjenu i Gabona i Obale Bjelokosti, koji se nalaze iza Hrvatske.
…"
[angry]
Još uvijek ljudi kupuju puno više nego im treba, ali ako stvarno počnu kupovati samo ono što im treba, počet će vrijediti ona: sve ono što ne bi kupili nedjeljom/navečer/ujutro… kupit će onda kada mogu! To će biti odlična prilika trgovcima skratiti radno vrijeme i time "povećati produktivnost rada".
Ne znam koliko ljudi kupuju više od vlastitih potreba, ali na njihovu potrošnju se ne bi trebalo odraziti previše neradna nedjelja.
Hranu i odjeću će ljudi podjednako kupovati, a ubacivanje viška stvari u košaricu će raditi onaj dana kada odu u trgovinu.
Što se tiče smanjenja broja radni sati i to je upitno. Smanjuje se broj raspoloživih radnih sati tijekom tjedna za tu nedjelju, ali ako se kupnja preraspodjeli na druge dane, a to je neminovno, onda će broj zaposlenih u jednoj smjeni ostalim danima rasti. barem u ZG su gužve na blagajnama.
Ja kupujem u Getrou i tamo se uvijek jednako čeka na blagajni neovisno da li je u trgovini 50 ili 250 ljudi. Čim više kupaca, više je otvorenih blagajni i uvijek je isti red.
Veći utjecaj na smanjenje potrošnje je što u kućnom budžetu sve više novaca odlazi na režije pa onda na osnovne namirnice tako da za srednju i visoku kvalitetu ostaje manje novaca.
ova kriza nam dolazi u zadnji čas.. dok god moj nezaposleni prijatelj nosa markice okolo predobro mu je..