Kod nas ne. Rast ili pad tečaja je posljedica monetarne uloge.
[huh] Ne shvaćam šta si htio reći ali sam siguran da ne postoje posebne ekonomske zakonitosti za "nas" i za "ostale"
Upravo tako. Rast zaposlenosti pa tako i rast plaća dovodi po veće potražnje za proizvodima, kao i do veće mase novca, što po sili ponude i potražnje dovodi do rasta cijena pa tako i do porasta inflacije. Klasična Phillipsova krivulja. Monetarna vlast mora ovdje udovoljiti potražnji ako u sustavu fali gotovog novca.
Kao prvo govorili smo o rastu plaća a ne rastu zaposlenosti. A ovo što si napisao jednostavno ne stoji. Rast cijena dolazi kada se novčana masa (MV) povećava brže od outputa dobara i usluga.
Ako imaš rast plaća a istu novčanu masu znači da je taj novi novac koji su dobili ti radnici uzet nekome drugome što znači da je agregatna potražnja više manje ista.
Uostalom, pokusali su se protiv inflacije borit ogranicavanjem i rasta placa i rasta cijena. Koliko se sjecam, nikad nije uspjelo. A i kako bi moglo i uspjet, kad se boris protiv posljedice, a ne uzroka?
[huh] Ne shvaćam šta si htio reći ali sam siguran da ne postoje posebne ekonomske zakonitosti za "nas" i za "ostale"
[/quote]
Neke postoje.
Recimo kamatna stopa. Najjači instrument ekspanzije i kontrakcije u razvijenim zemljama, dok se kod nas kta stopom ne regulira ništa (sa stanovišta CB) umjesto toga najvažniju ulogu igra ponuda i potražnja za domaćom valutom. To je samo jedna od razlika između "njih" i "nas".
Mi smo visokoeurizirana zemlja tako da nam regulacija tečaja donosi ili odnosi stabilnost na tržištu.
Ti gledaš monetarnu kao uzrok inflacije, a to se kod nas dok je Rohe neće dogoditi. Sagledaj monetarnu kao posljedicu agregatnih zahtjeva, prvenstveno rasta plaća ili zaposlenosti.
[huh] Ne shvaćam šta si htio reći ali sam siguran da ne postoje posebne ekonomske zakonitosti za "nas" i za "ostale"
[/quote]
Izgleda da bi tebi trebalo posebno objašnjavati da ovo što je kolega Pino naveo kao zaključak 100% točno. Najnoviji primjer ti je Lukovićev zahtjev za većim kamatama.
Zašto je pokušao progurati više kamate kada se KTE nemilice ruše?
Dva su razloga u interakciji bila: vrlo visoki valutni rizik ZABE i aprecijacija kune.
Sve se smirilo deprecijacijom kune za cca 3-4%.
Ti gledaš monetarnu kao uzrok inflacije, a to se kod nas dok je Rohe neće dogoditi. Sagledaj monetarnu kao posljedicu agregatnih zahtjeva, prvenstveno rasta plaća ili zaposlenosti.
I hvala Bogu na Rohi, zato je i dobio nagradu za naj guvernera.
Fundamentalno se ne brinem za kunu a dali može niz tobogan – može, i tu se slažem s tobom ali može i npr dionica XY sutra past 30% iako nije došlo do promjene u fundamentima. Eventualna devalvacija kod nas nebi bila posljedica printanja nego posljedica visoke euriziranosti i vanjskotrgovinskog deficita.
@ Pino D.
zašto bi došlo do rasta cijena (ili inflacije kako to govori Šuker) zbog povećanja plaća u uvjetima jednake novčane mase? A sve bez promjene porezne politike.
I na koji način i zašto uopće dolazi do porasta plaća u ovim uvjetima? Jer po Šukeru a izgleda i po tebi porast plaća je uzork a inflacija posljedica…
umjerena inflacija je poželjna a sa porastom plaća i država ubire više poreze prema tome
Šuker jede ……
Tečaj nije odraz vrijednosti valute. To je samo odraz relativne vrijednosti u odnosu na drugu valutu.
Prava vrijednost je u količini dobara i usluga koja se može dobiti za taj novac.
[huh] Ne shvaćam šta si htio reći ali sam siguran da ne postoje posebne ekonomske zakonitosti za "nas" i za "ostale"
[/quote]
Izgleda da bi tebi trebalo posebno objašnjavati da ovo što je kolega Pino naveo kao zaključak 100% točno. Najnoviji primjer ti je Lukovićev zahtjev za većim kamatama.
Zašto je pokušao progurati više kamate kada se KTE nemilice ruše?
Dva su razloga u interakciji bila: vrlo visoki valutni rizik ZABE i aprecijacija kune.
Sve se smirilo deprecijacijom kune za cca 3-4%.
[/quote]
Sava, nije istina
imas dva efekta koji dominiraju
1. Spustanje kta u EU zoni
2. Povecavanje spread-ova za rizik, a kako mi nismo AAA, posljedica su veci zahtijevani prinosi nego prije 6-12-18-24 mjeseca
– sto ima snazniji efekat mozes vidjeti kod na kretanju kta u HR (na kredite), na prinose obveznica…
ne znam jedino sto je s ugovorima koji su dogovarani npr Euribor + 200 basisa takvi imaju relativno nisku kamatnu stopu trenutno
u kunama nemas referentni kamatnjak (npr zibor 1w + spread) i zato su tu htjeli naxrciti koliko mogu
Tečaj nije odraz vrijednosti valute. To je samo odraz relativne vrijednosti u odnosu na drugu valutu.
Prava vrijednost je u količini dobara i usluga koja se može dobiti za taj novac.
nominalni tečaj valute jest vrijednost jedne valute izražen u jedinicama druge valute
ovo što ti govoriš jest realni tečaj.
I hvala Bogu na Rohi, zato je i dobio nagradu za naj guvernera.
Sjeti se A. Greenspana!
…
ne znam jedino sto je s ugovorima koji su dogovarani npr Euribor + 200 basisa takvi imaju relativno nisku kamatnu stopu trenutno
…
Izvrdavaju kolko mogu… Recimo veci krediti su dizani kod matica vani i formalno su recimo bili Euribor + 200 bps. Medjutim, lokalna poslovnica je uzimala recimo 100 bps za "osiguranje kredita", efektivno si imao EURIBOR + 300 bps. Ovo prema matici je specificirano ugovorom, medjutim poceli su dizat ovaj dio prema lokalnoj poslovnici. Nasli rupu u ugovoru i odmah iskoristili.