Inace Kina to cijelo vrijeme radi, rusi svoju valutu uz drzanje inflacije pod kontrolom. Ta operacija sada pokazuje neke nuzefekte. [tongue]
Samo njihov problem je suficit, ne deficit.
Naravno da im je u interesu kontrolirano devalvirati uz izvozni suficit. Tu je ipak puno više koristi nego štete.
SLK, probaj ovdje:
Vaš link
Povecanje novcane mase je inflacija, a posljedica toga je porast cijena. Cak i nemora biti porast cijena, mozes trpit inflaciju uz konstante cijene, a bogami i uz pad cijena. Mozes imat rast indeksa potrosackih cijena, a imat deflaciju. Nevjerovatno, ali istinito. [tongue]
Mijesas uzrok i posljedicu.
Povećanje novčane mase dovodi do inflacije. Povećanje novčane mase i inflacija su dva odvojena pojma, usko vezana, ali zasebna. Prvo je uzrok a drugo posljedica.
ili
Vaš link
Opet ti… Povecanje novcane mase je inflacija po definiciji. Bez obzira na mozebitni utjecaj na cijene.
Opet ti… Povecanje novcane mase je inflacija po definiciji. Bez obzira na mozebitni utjecaj na cijene.
E nije. Par-nepar… [lol]
Obje su definicije točne, samo je ova iz 2000 šira jer obuhvaća kao uzrok inflacije i smanjenje ponude dobara.
glasam za par – ovaj deimos je neki vražji igrač. [lol]
Ajmo mi spavat, sutra je radni dan.
Volim diskutirat s ljudima koji ne gube živce, a malo je takvih u zadnje vrijeme.
Odjava, laku noć. [kiss]
Čini mi se da se ovdje dosta brka devalvacija, inflacija i deprecijacija.
Svih triju tema ste se dotakli u konotaciji inflacije, što nije na mjestu.
Jednostavno deprtecijacija je vrijednosno smanjenje a nominalno povećanje vrijednosti valute u odnosu na neku drugu nastalo na tržištu, ponudom i potražnjom.
Devalvacija je smanjenje vrijednosti domaće valute od centralne banke ili neke druge institucije koja obavlja posao centralne banke.
Inflacija je mjereno "consumer price indexom" rast vrijednosti potrošačke košarice u odnosu na dom aću valutu, označava i pad standarda.
Uzroka i posljedica jednog, drugogo i trećeg ima bezbroj, monetarni uzroci su u manjini.
Na primjer.
Ako bi devalvirali kunu za recimo 10%, što bi se dogodilo? Svi bi nam proizvodi iz uvoza a i oni koji se oslanjaju na repro iz uvoza poskupili 10% u startu.
To i nije neki problem, ali nije niti rješenje ničega.
Zapravo prava opasnost leži u tome što bi svi proizvodi u svojoj cijeni anticipirali daljnji gubitak u budućnosti te bi time poskupili i više od 10%.
Npr. ako vam netko za robu plaća za 90 dana, naravno da gubite jer taj novac više ne vrijedi isto sada i za 3 mjeseca. Što napravite? dignete cijenu i za taj iznos inflacije (deprecijacije – ovisi o čemu se radi) – uračunate buduća poskupljenja(. I tada dolazi do inflacijske spirale koju je vrlo teško zaustaviti i tu leži prava opasnost za svaku ekonomiju. Naša zemlja ima bogatu povijest hiper inflacije pa malo stariji jako dobro znaju o čemu govorim.
Zato Roha ne da kunu.
Prva premisa svake makroekonomije je STABILNOST cijena. Ako to nemate, nemate ništa.
Sve je ovo onako ugrubo rečeno,ali je u pravilu tako.
Mnoge zemlje puno stvari žrtvuju iz svojih ekonomija upravo u cilju održavanja makroekonomske stabilnosti, jer se jedino u tim uvjetima može postići gospodarski rast pogotovo u zemljama (a ne znam više koje to nisu) koje ovise o vanjskotrgovinskoj razmjeni i rade po modelu otvorenog tržišta.
Mi nismo niti Kina niti SAD, pa se teško u makroekonomskim parametrima možemo uspoređivati.
Naš temeljni problem za izlazak iz krize leži u efikasnosti tvrtki i proizvođača, u efikasnosti male i nepreskupe državne uprave i u konkurentnim europskim cijenama uskuga.
Kada to dostignemo, a nismo daleko, većina problema će biti rješena.
Nema tog rješernja kojeg može sam donijeti guverner ili predsjednik v lade.
Rješenje krize je na svima nama i našoj efikasnosti na poslu koji radimo bez obzira o čemu se radilo.
Zvuči kao altruistički poklič ali je zapravo tako.