Kolega, imate pravo.

O hebo vas taj turizam. Kog boli qurac za to? Bit će turista na Jadranu, možda malo manje nego obično, al će ih bit… Kaj imate dionice turista il kaj? Pa tko to kupuje? I kad je to bio dobar bussiness? Ljudi kupujte bussiness a ne imovinu [bye]

ma svi smo ti mi menadžeri u RBA fondovima [cool]

ne radi se o turističkim dionicama nego o tome da će se ne/uspjeh turističke sezone odrediti sentiment na ZSE

ma svi smo ti mi menadžeri u RBA fondovima [cool]

ne radi se o turističkim dionicama nego o tome da će se ne/uspjeh turističke sezone odrediti sentiment na ZSE
[/quote]

aha, a to… ma nema to veze jedno s drugim…IMHO

Situacija je takva da koliko god bilo loše ostvariti će se prošlogodišnji rezultat… jer gore ne može.

kolega da sami procitate sto ste napisali, vjerovatno bi si dali 1 za post…
ti si isti k’o ovi sto vicu UP, UP da ce HR biti otok blagostanja, dok se svijet rusi…
samo u drugom smjeru,
turizam kao izvozni proizvod pada u HR pada dok ostatak svijeta “napreduje”
[shocked]

PREDSTOJI NAJTEŽA GODINA: KAPITAL MIJENJA SMJER – NOVE DEVIZE NE PRISTIŽU, A DUGOVE TREBA VRAĆATI
Kraj sna o jakoj kuni

Središnja banka trudi se održati vanjsku likvidnost zemlje i stabilan tečaj, prije svega zbog prezaduženih građana s kreditima uz valutnu klauzulu. Međutim, HNB nije svemoguć, a kvalitetna monetarna politika ne može zauvijek popunjavati prazninu gospodarske politike koju mora osmisliti Vlada

Piše Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ

Pred Hrvatskom je do sada možda najteža godina u kojoj će na vidjelo izaći činjenica da zemlja do sada nije imala ozbiljnu gospodarsku politiku. Nesavršenosti u realnom sektoru »poravnavane« su politikom potrošnje, uvoza i rasta inoduga, a udarce izazvane takvom praksom do sada je koliko-toliko uspješno amortizirala središnja banka. Kao monetarna vlast, HNB nije svemoguć, međutim, u postojećim uvjetima vodi jedinu moguću racionalnu politiku. Ove godine ponovno je veliki teret na središnjoj banci, jer će njene devizne rezerve možda biti važan faktor i za uspješno vraćanje inodugova države i poduzeća, i za očuvanje stabilnosti tečaja kune.
Za HNB tu dvojbe nema: guverner Rohatinski kaže da prioritet nad prioritetima ostaje stabilan tečaj, jer o tečaju ovisi stabilnost cjelokupnog sustava. No, za razliku od ranijih godina, kada se HNB prvenstveno borio s aprecijacijskim ili pritiscima na jačanje kune, od kraja 2008. naša se središnja banka suočava s pritiscima suprotne vrste. Nedavno je naime HNB intervenirao na tržištu s ciljem sprječavanja slabljenja kune, pa je iz svojih rezervi na tržištu prodao oko 270 milijuna eura. U uvjetima ograničenog ili nikakvog priljeva inokapitala i značajne domaće potražnje za devizama u svrhu vraćanja dugova svih sektora – deprecijacijski pritisci u 2009. vjerojatno će se nastaviti. HNB je tu spreman smanjivati rezerve do razine koja neće ugroziti rejting zemlje, a to je, kazao je guverner, za oko milijardu od ukupno 8 milijardi eura deviznih rezervi.
No, vanjska ograničenja, kao i nastavak politike deficitarnog financiranja u području fiskusa, ukazuju da bi se tih milijardu eura moglo brzo istopiti, nakon čega rastu svi rizici, uključujući i tečajni.

Kronologija problema i razvoja inoduga

U tom smislu 2008. je prijelomna godina. Do 2008. kuna je jedva odolijevala aprecijacijskim pritiscima, a središnja banka po potrebi je intervenirala otkupom deviza kako bi spriječila za domaće izvoznike njeno ionako pogubno jačanje. Ono je prije svega bilo uvjetovano priljevom deviza po osnovi zaduživanja svih sektora, a ne konkurentnošću privrede. Dapače, dok je inodug stalno rastao, pokrivenost uvoza izvozom u konstantnom je padu.
Rohatinski odlučan: Tečaj u rasponu od 7,25 do 7,35

Kamate na kredite rastu već dvije godine, rate su iz tog razloga porasle po nekoliko stotina kuna, a samo je pitanje dana kada će se rast kamata nastaviti. Znakovito je da banke najviše dižu kamate na kunske kredite (njih ne štiti kaluzula), dok je kod eurskih kredita rast kamata nešto manji, kao da se očekuje da će to kompenzirati tečaj. Ako bi hipotetski tečaj sa 7,2 porastao na 8 kuna za euro, to bi ratu kredita od 500 eura mjesečno uvećalo za 400 kuna. Već su se pojavile spekulacije i o tečaju od 8,5 kuna za euro, pa i višem. Za sada, sve je na središnjoj banci, a za nju ništa osim stabilne kune nije opcija. Guverner je odlučan u tome da očuva kunu u okvirima od 7,25 do 7,35 kuna za euro.

Novi stand by aranžman s MMF-om – rezanje plaća i mirovina

Kako će se stvari u 2009. odvijati najviše će utjecati globalna kretanja koja će odrediti hoće li kapitala biti i za Hrvatsku. U suprotnom, HNB je spreman angažirati devizne rezerve, ali ne više od milijardu eura. Bude li pad veći, u pomoć će se pozvati MMF. MMF je navodno spreman pomoći Hrvatskoj, ali uz uvjet novog stand by aranžmana koji bi bio sličan Mađarskom, odnosno uključivao bi i rezanje plaća i mirovina. Ne treba posebno pojašnjavati da takav scenarij u predizbornoj

kolega da sami procitate sto ste napisali, vjerovatno bi si dali 1 za post…
ti si isti k’o ovi sto vicu UP, UP da ce HR biti otok blagostanja, dok se svijet rusi…
samo u drugom smjeru,
turizam kao izvozni proizvod pada u HR pada dok ostatak svijeta "napreduje"
[shocked]
[/quote]

Kakva patetika. Zamisli, Svijet se ruši….Koji se to Svijet ruši?

@niki97

Devize se zarađuju izvozom. A uz ovakvu snagu kune zaboravi izvoz.

Kako za koga… Za hotele i oni koje zive od stranih gostiju je bolje da stranci dobiju 1000 kn. [tongue]

Pogledaj stranicu Valamara i vidjet ćeš da su cijene u EUR.