politika je katastrofalna a sve se svodi na parcijalno udovoljavanje pojedinim društvenim skupinama a sve samo ne bi li se vlast što dulje zadržala. tako ja gledam na politiku u RH (i HDZ-ovu i SDP-ovu).

Fiskalna politika u HR je neefikasna jer dobar dio gospodarstva je u sivoj zoni tj nije zahvaćen fiskalnom politikom. Da bi namakla novce fiskalna politika onda većom mjerom namiče sredstva od npr plaća.
DZS bi trebao stoga uspoređujući podatke s drugim državama morao sugerirati u kojem pravcu bi fiskalna politika trebala djelovati a fiskalna politika bi trebala donositi mjere kojima bi paralelno zahvaćala sivu zonu i rasterećivala npr plaće. Također trebala bi se striktno držati načela što se može i mora financirati iz proračunskog deficita a što iz realnih izvora.
Ne može npr visoko školstvo biti na državnom proračunu to je po meni van svake pameti.
Ako budući akademski obrazovan čovjek zna da ga čeka posao težak cca 20.000 kuna zašto država mora financirati njegovo školovanje. Istovremeno obavezno školovanje ti je klasičan primjer što se treba financirati iz proračunskog deficita. Dakle sve je u tržištu. A tržišta nema jer se valutni odnosi reguliraju netržišnim mjerama. Sve ostalo je luk i voda. 10-15 godina netržišni valutni odnosi su od HR stvorili veliki šoping centar gdje je rad nedjeljom pitanje opstanka tržišzta. Jadna li nam majka kakve sve gluposti svakodnevno slušamo i čime se bavimo.

Bez obzira na vlasništvo banke su hrvatske i djeluju po hrvatskim zakonima. Neki će sjetiti situacije 98 i 99 i stanja bankarskog sektora koji je tada bio 100% hrvatski. Lova je nestajala na sve strane. Sjetitie se PBZ-a, Cibalie, Istarske,Splitske, a de ne spominjem Dubrovačku i milijardu maraka koje su negdje nestale. Ulazak stranaca u naše banke spasio je Hrvatsku i na tome im moramo biti zahvalni. Sa sobom su donijeli znanje, dugoročni kapital i digli gospodarstvo. Znate li samo koliko su kredita te "strane banke" dale hrvatskim izvoznicima za investicije i obrtni kapital. Domaće banke im to nikad ne bi mogle dati.Tu su osobito jaki PBZ, ERSTE, OTP i ZABA. Imamo mi i danas banaka u hrvatskom vlasništu (Croatia, Centar, HPB…) ali njihova moć je bez obzira na godine poslovanja vrlo mala. Sve te banke nemaju pristup dugoročnim izvorima kapitala i zato nemaju mogućnost napretka. Centar banka npr. nemože svojim klijentima dati kamatu ispod 10% za tekuće poslovanje.Zato je danas HPB u relativno lošoj situaciji iako ih je Protega digao kolko tolko na nivo banaka koje su u stranom vlasništvu.
Ukratko po meni struktura vlasništva naših banaka je prilično dobra za razvoj gospodarstva i da nije bilo ove krize Hrvatska bi jačala iz godine u godinu.

Rohatinski je dobro odigrao svoju ulogu a jedino gdje sada griješ je odluka da se odustane od selektivne potpore hrvatskim izvoznicima koji i u vrijeme krize mogu osigurati izvozne poslove.
Tu se mogu složiti da velike domaće banke to neće raditi iz razloga rizičnosti naplate izvoznih poslova i zato to treba biti zadatak države u ova teška vremena.

@mika

vezano za prodaju banaka strancima i utjecaj toga na likvidnost u gospodarstvu, apsolutno se slažem.

@mika

Zaboravio si HBOR.

Nisam vidio ni jedan veliki razvojni projekt koji je financiran iz tih velikih HR banaka;
Uzmimo Končar i Gredelj, najjači posao im se financira iz proračuna Grada Zagreba a mogao bi postati i veliki izvozni posao ( HR tramvaj ). Suprotan primjer je brodogradnja koja je pojela destke milijardi kuna a nema proizvod. I djeca naše djece će plaćati te gluposti.

Samo jedan primjer. U ovom trenutku Končar radi na HE Mostarsko blato veliki projekt od cca. 30 milja eura. Glavni financijer je ZABA bez koje to ne bi išlo. Pretpostavka je da ZABA više zarađuje na kreditima za aute, ali su ipak odlučili velike novce plasirati u ovaj projekt. Ericsson puno poslova radi po bivšem SSSR-u i tu ima pratnju velikih domaćih banaka u stranom vlasništvu.
Kako misliš da je Dalekovod financirao izgradnju svoje cinčaonice u Dugom selu. Naravno kreditom naše banke u stranom vlasništvu. Znaš li da Dalekovod bez pomoći ZABE nikad ne bi dobio poslove u Kazakhstanu koji vrijede desetke milja eura. Na koji način se recimo Viadukt bori za poslove u Africi. Da li znaš kako je teško osigurati garancije za povrat avansa, dobro izvršenje posla za velike projekte. Nek bilo koja firma pokuca recimo Croatia banci da im osiguraju garanciju za dobro izvršenje posla i povrat avansa od 50 milja eura. Naručitelj posla u inozemstvu umrijeće od smjeha jer nikad nije čuo za tu banku.
Sve to rade velike banke u stranom vlasništvu jer banke u domaćem vlasništvu jednostavno nemaju i nikad neće imati moć koju ima kapital koji stoji iza recimo ZABE.

HBOR nisam zaboravio i to je najmoćnija banka koju trenutno ima država u svojem vlasništvu i predstavlja po meni najjači instument preko koje država utječe na gospodarstvo. Koliko pratim postoji i savez Narodne banke i HBOR-a oko pitanja podrške gospodarstvu. Bez HBOR-a veliki dio izvoznih poslova ne bi prošao, ali kako HBOR najveći dio svoga poslovanja obavlja preko poslovnih banaka opet je zasluga tih banaka velika.

ima li ko analizu za nasu brodogradnju u pogledu radnih sati potrebnih za proizvodnju broda

tipa radni sati po toni/dwt bulkera, trajekta? (man hour)

i usporedbu s korejancima, kinezima [lol]

Korejcima vipy, naj kaj zamerit [wink]..

inace, Končar zeli kupiti tri brodogradilista, pise u JL!

Glede brodogradnjep oštovani kolega imamo dijametralno suprotne stavove.
Mislim da bi ti trebao prihvatiti činjenicu da je ugovorom s EU Hrvatska pristala da svoju brodogradnju svede na mjeru tjedne proizvodnje u npr Samsungu ili Daewo.
To sve govori.

znam koju je tip ispricao, osobno mislim da je to long shot i da covjek ima prije svega dobar PR
http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/5200/Danko-Koncar-kupuje-tri-brodogradilista.html