sad več ima i flash backove…stalno se ponavlja [smiley]
Ma najbolje febo da bi se drzava odrekla PDV-a i carine na proizvode uvezene kreditima sa deviznom klauzulom… I ne. [tongue]
A i Hrvati vole stedit u EUR… Kako bi banke posudjivale te novce u kn? Pa hebemu misa, toliki tecajni rizik nebi trpjeli.
Anyway, monetarna politika je IMHO neutralna za gospodarski rast. A sto se tice zaduzivanja vani, tu smo donekle kolateralne zrtve niskih kamata…
Kaj hoću reć, kompletan izvoz je izgubio 5% na prihodovnoj strani samo zbog jačanja kune…..
ti doma plačaš sve u kunama a za proizvod koji prodaješ samo na tečaju izgubiš u cijeni
5%….plaće u eurima su porasle naravno zbog jačanja kune a di je pokriće, auti su nam jeftiniji
samo zbog jake kune ……još da napomenem 5% u cjeni prizvoda je strašno puno u poslovanju
naročito u sektoru proizvodnje koja jedina može pokrenut i donijet čisti zdravi kapita,pa ako je
iz izvoza troduplo vrijedi…
Je, razumijemo se, ali kako nakon slabljenja kune riješiti poskupljenje uvoznih artikala i kreditnih klauzula? Samo primjera radi, ja sam digao kredit prošle godine, bilo je na izbor kune, CHF ili Euro. Sad nema više uopće kuna i franaka, samo euro… Ne možeš uopće dobit kredit u toj banci za tu namjenu da nije vezan za Euro.
To je problem.
Anyway, monetarna politika je IMHO neutralna za gospodarski rast. A sto se tice zaduzivanja vani, tu smo donekle kolateralne zrtve niskih kamata…
kako da ne
da kamate budu 30 % kakav bi gospodarski rast imao
Anyway, monetarna politika je IMHO neutralna za gospodarski rast. A sto se tice zaduzivanja vani, tu smo donekle kolateralne zrtve niskih kamata…
kako da ne
da kamate budu 30 % kakav bi gospodarski rast imao
[/quote]
To se i nebi zvala monetarna politika… [lol]
Ma najbolje febo da bi se drzava odrekla PDV-a i carine na proizvode uvezene kreditima sa deviznom klauzulom… I ne. [tongue]
na uvoz namijenjen daljnjoj prodaji odbija se plaćeni pretporez a plaća PDV na output ( uvozna cijena+marža), carina je vezani trošak nabave uvozne robe kao i ostali rashodi (špediteri, test kakvoće i sl.)
Na uvoz namijenjen krajnjoj potrošnji plaća se PDV i carina.
Nisam baš siguran da sam shvatio što si htio reći.
monetarna politika utječe na gospodarski rast samo u kratkom roku, u dugom roku uopće ne djeluje
Da nema valutne klauzule, ne bi bilo ni ulaska stranog kapitala u Hr, a samim tim bi i uvoz i potrosnja u Hr bili znatno manji. Onda bi posljedicno tome i drzava skupljala manje doticnih davanja. Ili nebi?
Ivana7?
ima još jedan conan na forumu možda si se s njim sukobio. ja ti sigurno nisam govorio da si druker.
[/quote]
Ne sjećam se polemizacije sa ivanom.
Ne pišem puno pa sam našao,oprosti.
Vipy je to bio:
http://www.poslovni.hr/Forum/Thread.aspx?ThreadID=4498&pg=565
[/quote]
dobro ti je napisao [yawn]
jer kad je trebalo pricati i pisati o ovome, ti si drukao na INGRu na 60k.
i govorio zg28 koji ti je predvidjao INGR na duplo visu cijenu od sadasnje da je druker i da ne zna racunovodstvo.
sad kad vec i kumice na placu pricaju o krizi, kao prije nesto vise o dionicama, e sad si se sjetio deflacije, inflacije, staglflacije i ostalih 7 svjetskih cuda.
bit ce da te posjetio onaj Tunin potentni medvjed..
aj zivio [yawn]
[/quote]
Točno.
Osim ovoga oko drukanja.
Ali situacija se promijenila od tada.
Onog trenutka kada je vlada okrenula ploču oko stanja ekonomije.
I kada su mirovinski fondovi napustili našu burzu.
Manje više.
Kada je postalo jasno da vani kriza ne jenjava.
Baš suprotno.
Ako sam nekome napisao da ne zna računovodstvo,onda je to tako.
Jer ja poznajem računovodstvo.
Lako je biti general,poslije završene bitke.
Da nema valutne klauzule, ne bi bilo ni ulaska stranog kapitala u Hr, a samim tim bi i uvoz i potrosnja u Hr bili znatno manji. Onda bi posljedicno tome i drzava skupljala manje doticnih davanja. Ili nebi?
ako bi porezi bili manji, bili bi konkurentniji od zemalja u okruženju, država bi tada možda kratkoročno prividno izgubila ali dugoročno bi svi profitirali,pa i država…
tada bi bilo stranog kapitala i bez valutne klauzule
mislim da je valutna klauzula bila kompromis HNB-a i bankara da se osiguraju devizne rezerve