Kako prebroditi svjetsku krizu uz što manje posljedica – makroekonomski pogled

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska Kako prebroditi svjetsku krizu uz što manje posljedica – makroekonomski pogled

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.

Veki – sjecas li se Ljubljanske banke? Znas li zasto nase stedise ne mogu do tih novaca?

No naravno, “slazem” se s tobom, najlakse je po Rohatinskom. On je jedini problem a nece ti slati Hanfu ili policiju. Ufff, jos jedan PFR…

ume da broji sarafe, ali krivo:procenat i tacno; povjest;samnom, neznam, 100 ATPL=1000E, uvjek, vjest..plata?!, dejstvuje

U državi u kojoj, htjeli mi to priznati ili ne, ne funkcionira tržište u onoj mjeri u kojoj bi trebalo funkcionirati, većina poslovnih subjekata je osuđena na dodatno zaduživanje. Restriktivna monetarna politika je tu samo onda dodatni uteg na razvoju poslovnih subjekata u vidu vrlo visokih kamata. Investicijski ciklusi su sve kraći i ako ih ne pratiš nakon 5-10 godina si u banani. Mi nismo bili u krizi i nećemo biti jer je u bankama vrlo visoka ušteđevina kako devizna tako i kunska. Jedina šansa za dugoročan stabilan razvoj je da se ta ušteđevina direktno uključi u financiranje poslovnih subjekata, a za to očito treba malo više pismenosti i više truda od strane poslovnih subjekata da zainteresiraju štediše za ulaganje u određene profitabilne projekte.


Meni je privilegija čitati procjene kolega forumaša, koji su stručniji od cijelog odreda The Bankerovih analitičara, koji ga greškom proglasiše najboljim svjetskim guvernerom.

I ja mislim da smo trebali nerealno nabiti standard i plaće na 2K eura, građanstvo imati mjesečne rate kredita od po 1K eura. Jer kad bi sad ostajali bez posla, ljudi bi stvorili ogromne zalihe i bez problema otplaćivali svoje stanove, vikendice, SUV-ove i ostalo. Ne bi došlo do sloma tržišta nekretnina, ne bi bilo otkaza i stečaja firmi, jer bi narod vadio iz čarape novce koje su uštedjeli, jer nije bilo restrikcija HNB proteklih godina.

Osim toga, već bi se odavno vozili preko Pelješkog mosta do Dubrovnika. Kroz Sv. Rok bi se radila četvrta cijev. Država bi toliko zaradila od cestarina i izvan sezone, da bi šaptom pokrivali kredite dignute za izgradnju dvostruko precijenjenih rashoda.

Zapravo, na lomaču sa Rohatinskim. Stavimo Šukera, on će obećati BDP od 8% i narod će i dalje nastaviti raskalašeno trošiti i nema recesije i krize. [smiley]

Long story short…ne…još uvijek mi nije jasno kak su onda drugi tak napredovali…a mi stagnirali…mora da su imali tu "krivu" politiku…ova kriza je trenutna…a vrijednosti koje su stvorili tim balonom bu im ostale…pusti izvedenice, derivate prave vrijednosti koje ne odu klikom mišeka…ili budu propale u zemlju……ne da mi se tražiti kaj su sve drugo stekli…a mi prodali…

još malo…a mi ne živimo sada kao u “nerealnoj ekonomiji”…pa ja ko da živim negdje drugdje…odkud vi pišete uopće…ste bili nedavno u RH…


Zapravo, na lomaču sa Rohatinskim. Stavimo Šukera, on će obećati BDP od 8% i narod će i dalje nastaviti raskalašeno trošiti i nema recesije i krize. [smiley]

Ja se u potpunosti slažem s SLK i predlažem nekakvu peticiju da se Roha smijeni. Šuker nikad ne bi dobio neku ovako sumnjivu nagradu.

When speculation has done its worst, two and two still make four.


U državi u kojoj, htjeli mi to priznati ili ne, ne funkcionira tržište u onoj mjeri u kojoj bi trebalo funkcionirati, većina poslovnih subjekata je osuđena na dodatno zaduživanje. Restriktivna monetarna politika je tu samo onda dodatni uteg na razvoju poslovnih subjekata u vidu vrlo visokih kamata. Investicijski ciklusi su sve kraći i ako ih ne pratiš nakon 5-10 godina si u banani. Mi nismo bili u krizi i nećemo biti jer je u bankama vrlo visoka ušteđevina kako devizna tako i kunska. Jedina šansa za dugoročan stabilan razvoj je da se ta ušteđevina direktno uključi u financiranje poslovnih subjekata, a za to očito treba malo više pismenosti i više truda od strane poslovnih subjekata da zainteresiraju štediše za ulaganje u određene profitabilne projekte.

Hebemu misa, pa ta stednja je vec investirana, posudjena… Ne mislis valjda da silne miljarde EUR-a i kuna stoje zakopane u trezorima banaka?

"Stocks have reached what looks like a permanently high plateau."

Stabilan, a ja bih dodao i nerealan tečaj kune, je pogonsko gorivo visokog zaduživanja.
Da imamo plivajući tečaj zasigurno i kreditor bi se debelo zamislio kome daje kredit i u kakve projekte. Ovako kreditor zna da njegovo ulaganje štiti HNB tj nema nikakvog rizika, pa onda raspali i daj svima preko potrošačkih, stambenih, poslovnih bez ikakve mjere. Jaka kuna je uništila tržište i zdravu konkurenciju. Naravno i fiskalna politika je kumovala npr socijalizacijom energije i komunalija.
Tako da npr INA nije mogla stvoriti kapital kad je to mogao svatko, kasno je krenula u investicije a i one su realizirane iz kredita teških milijarde eura.



U državi u kojoj, htjeli mi to priznati ili ne, ne funkcionira tržište u onoj mjeri u kojoj bi trebalo funkcionirati, većina poslovnih subjekata je osuđena na dodatno zaduživanje. Restriktivna monetarna politika je tu samo onda dodatni uteg na razvoju poslovnih subjekata u vidu vrlo visokih kamata. Investicijski ciklusi su sve kraći i ako ih ne pratiš nakon 5-10 godina si u banani. Mi nismo bili u krizi i nećemo biti jer je u bankama vrlo visoka ušteđevina kako devizna tako i kunska. Jedina šansa za dugoročan stabilan razvoj je da se ta ušteđevina direktno uključi u financiranje poslovnih subjekata, a za to očito treba malo više pismenosti i više truda od strane poslovnih subjekata da zainteresiraju štediše za ulaganje u određene profitabilne projekte.

Hebemu misa, pa ta stednja je vec investirana, posudjena… Ne mislis valjda da silne miljarde EUR-a i kuna stoje zakopane u trezorima banaka?

[/quote]

S tom štednjom se upravo sad kupuju HR tvrtke i zemljište kako bi se kasnije moglo prenijeti na strane vlasnike, a ne ulaže se u razvoj gospodarstva putem kredita tvrtkama i poduzetnicima. [bye]


Meni je privilegija čitati procjene kolega forumaša, koji su stručniji od cijelog odreda The Bankerovih analitičara, koji ga greškom proglasiše najboljim svjetskim guvernerom.

I ja mislim da smo trebali nerealno nabiti standard i plaće na 2K eura, građanstvo imati mjesečne rate kredita od po 1K eura. Jer kad bi sad ostajali bez posla, ljudi bi stvorili ogromne zalihe i bez problema otplaćivali svoje stanove, vikendice, SUV-ove i ostalo. Ne bi došlo do sloma tržišta nekretnina, ne bi bilo otkaza i stečaja firmi, jer bi narod vadio iz čarape novce koje su uštedjeli, jer nije bilo restrikcija HNB proteklih godina.

Osim toga, već bi se odavno vozili preko Pelješkog mosta do Dubrovnika. Kroz Sv. Rok bi se radila četvrta cijev. Država bi toliko zaradila od cestarina i izvan sezone, da bi šaptom pokrivali kredite dignute za izgradnju dvostruko precijenjenih rashoda.

Zapravo, na lomaču sa Rohatinskim. Stavimo Šukera, on će obećati BDP od 8% i narod će i dalje nastaviti raskalašeno trošiti i nema recesije i krize. [smiley]

ne zaboravi da nam je dug 90% BDP-a pa ne vidim kak se je štopalo kreditiranje….ne zaboravi
da je tečaj od 7,50 spušten čak i na 7,00 i da je neprocjenjivi skupo koštao izvoznike koji su
jedina svijetla točka u začaranom krugu….

Da, zaboravih još nešto. Plaća 2K eura plus slabljenje precijenjene kune. To bi onda bila prosječna plaća 18-20K kuna, right? Tako bi potakli izvoz nekonkurentne robe, koju i dalje ne bi imali kome prodati, pogotovo u vrijeme prešutnog, samoinicijativnog protekcionizma diljem svijeta. S druge strane bi auti, koje ne proizvodimo, poskupjeli sa 150K na 200K kuna, hrana, tehničke stvari… Nema slabljenja kune dokle god je ovoliki trgovinski deficit i krediti vezani uz valutnu klauzlu. A naša plaća u firmama nije vezana uz euro pa da sukladno raste.

Mislim da si to stvarno ne želimo. Nije vrijeme za takve radikalije.

No respect


Da, zaboravih još nešto. Plaća 2K eura plus slabljenje precijenjene kune. To bi onda bila prosječna plaća 18-20K kuna, right? Tako bi potakli izvoz nekonkurentne robe, koju i dalje ne bi imali kome prodati, pogotovo u vrijeme prešutnog, samoinicijativnog protekcionizma diljem svijeta. S druge strane bi auti, koje ne proizvodimo, poskupjeli sa 150K na 200K kuna, hrana, tehničke stvari… Nema slabljenja kune dokle god je ovoliki trgovinski deficit i krediti vezani uz valutnu klauzlu. A naša plaća u firmama nije vezana uz euro pa da sukladno raste.

Mislim da si to stvarno ne želimo. Nije vrijeme za takve radikalije.

tebi se nekaj pomotalo….kad izvoziš cjene proizvoda su ti pogođene u eurima ili nekoj drugoj
stranoj valuti ovisno gdje izvoziš….aj malo promućkaj


ne zaboravi da nam je dug 90% BDP-a pa ne vidim kak se je štopalo kreditiranje….ne zaboravi
da je tečaj od 7,50 spušten čak i na 7,00 i da je neprocjenjivi skupo koštao izvoznike koji su
jedina svijetla točka u začaranom krugu….

Pa to i velim. Štopanja je bilo u određenoj mjeri, a što da ga tek nije bilo?
Žalosno je da je izvoz uništen do te mjere, no trenutno se jednostavno u malo sektora može nositi sa vanjskom tehnološki daleko naprednijom konkurencijom. Naši izvozni aduti su često vrlo male firme koje rade male iznose. Ili, ako ćemo pod izvoz brojati brodove, koje gradimo strancima iz državnog proračuna… Za mene to nije izvoz, nego žalost.

Jedna trivia: Belgija je ušla u EU sa dugom od preko 100% BDP-a.

No respect


tebi se nekaj pomotalo….kad izvoziš cjene proizvoda su ti pogođene u eurima ili nekoj drugoj
stranoj valuti ovisno gdje izvoziš….aj malo promućkaj

?

Pa naravno, ali ne možeš izvoziti po tečaju od 10 kuna a uvoziti po tečaju od 6 kuna. Govorim da bi bilo više štete nego koristi i to dvostruko. Ne razumijem što si htio reći… [huh]

No respect

New Report

Close