U zadnje vrijeme se čuje uzrečica:
“Budimo realni, tražimo nemoguće!”
evo u prilogu otkud nam je došla….
http://www.stocitas.org/wolfi%20realizam.htm
primjer:
kako nam je ZSE zaspala trebalo bi napraviti maasovni
Stock split pa bi sve pojeftinilo čak i onima koji nisu iz financijske indutrije, a svima koji trguju stohastički bi dalo posla[emo_smijeh]
Mali update posta s pocetka godine, TMS linija napreduje uredno, unatoc sitnici od 85 milijardi dolara mjesecno yoy pada ispod 10% nakon duze vremena sto moze biti jedan od prvih znakova upozorenja
Zadnji mjesec imamo mali uptick, pratimo sto ce biti dalje……..
I tako umjesto Banana Bena dobicemo Baba Julu koju uzi krug prijatelja (zbog jezerske dubine i ljepote ociju) zove Bahra!
Svima koji su ocarani njome na prvi pogled nadam se da nece ostati duboko razocarani kao junak ove pjesme…
Vaš link …
Lijepo Vas pozdravlja balkanski_debil leonidas_primitivac po priznanju….
Dobar clanak na index.hr od neki dan
Vrijedi poput zlata: Saznajte što je bitcoin i kako do njega
BITCOIN, najpoznatija virtualna valuta, našla se u središtu pozornosti nakon što je krajem studenog vrijednost jednog bitcoina premašila 1000 američkih dolara. Nekoliko dana nakon proboja te granice, njena vrijednost dosegnula je povijesno najvišu razinu od 1.242 dolara i približila se cijeni unce zlata, koja je oko 1.250 dolara.
Snažan rast bitcoina, koji je u siječnju vrijedio samo 13 dolara, potaknut je špekulacijama da bi ova virtualna valuta u budućnosti mogla postati globalno sredstvo plaćanja.
Cijenu je preko tisuću dolara lansirala snažna potražnja za ovom valutom u Kini, nakon što je vodeća kineska tražilica Baidu prihvatila bitcoin kao sredstvo plaćanja za pojedine usluge.
I prije pojave Bitcoina javljalo se više ideja i pokušaja stvaranja virtualne valute, ali niti jedna nije u toj mjeri zaživjela. U studenom 2008. godine objavljen je rad pod nazivom “Bitcoin: Peer-to-Peer elektronski gotovinski sustav“ (.pdf) kojeg potpisuje Satoshi Nakamoto. U siječnju 2009. Bitcoin sustav je zaživio te je stvorena prva platforma za stvaranje Bitcoina. Nakon toga Satoshi Nakamoto stvara prvi blok od 50 jedinica nove valute i tako kreće cijela priča.
Tko ili što je Satoshi Nakamoto nikada nije otkriveno. Službena verzija je da se radi o skupini programera ali anonimnost na kojoj su inzistirali dobra je podloga za razne teorije zavjere. Naime, Satoshi se pojavio niotkuda 2008. godine, objavljujući rad o Bitcoinu, te je tada tvrdio da je na njegovom razvoju radio dvije godine, što je s obzirom na kompleksnost projekta zahtijevalo vrlo veliki angažman.
U početku, Satoshi je bio aktivan na forumu o bitcoinu, te je odgovarao na mailove. Iako se radi o open source projektu, u kojem svi programeri, koji to žele, mogu sudjelovati i dati svoj doprinos, u prvog godini većinu modifikacija Satoshi je napravio sam.
S obzirom da je do kraja 2009. godine stvoreno preko milijun i pol bitcoina, te da je samo četvrtina njih te godine promijenila vlasnika, procjenjuje se da bi Satoshi mogao posjedovati oko milijun bitcoina.
Satoshi je sredinom 2010. godine prestao raditi na projektu. U travnju 2011. Satoshi je u komunikaciji s jednim programerom navodno izjavio da se povukao sa projekta jer „radi na drugim stvarima“, te je u to vrijeme prestao odgovarati na mailove i potpuno nestao.
Popularnost bitcoina s vremenom raste, te se širi mreža organizacija i kompanija koje ovu digitalnu valutu prihvaćaju kao sredstvo plaćanja.
Kako do bitcoina?
Prvo što je potrebno za posjedovanje bitcoina je bitcoin novčanik. Ako želimo da bitcoin novčanik ima više funkcija od samog spremanja, te imamo računalo koje je stalno u pogonu, možemo instalirati bitcoin klijent program. Putem njega možemo, osim izvršavanja osobnih transakcija, doprinositi mreži provjeravanjem transakcija.
Osim toga, postoje i softverski novčanici za računala sa manjim mogućnostima ali koji nam također omogućuju potpunu kontrolu nad novcem. Također, postoje i mobilni novčanici, koji se instaliraju na mobilne uređaje te putem njih možemo vršiti plaćanja i putem QR koda, na fizičkim prodajnim mjestima koja prihvaćaju bitcoine. Četvrta opcija su internet novčanici gdje svoje bitcoine povjeravate na čuvanje trećoj strani. U ovom slučaju treba biti oprezan kod odabira mjesta na koje pohranjujete svoje bitcoine, jer ako treća strana iz nekog razloga izgubi podatke, nitko vam neće nadoknaditi štetu.
Do bitcoina može se doći na više načina: rudarenjem, kupnjom na tržištu i razmjenom dobara ili usluga u zamjenu za Bitcoine.
…nastavak…
…nastavak…
Rudarenje (bitcoin mining) je zapravo korištenje posebnog softvera kojim se vrše provjere postojećih transakcija te se kao nagrada za izvršenu uslugu dobiva određeni broj bitcoina. Proces rudarenja se u kratko vrijeme drastično promijenio. Iako je u početku za rudarenje bilo dovoljno imati obično računalo, te se za obradu podataka koristio običan procesor, uskoro to više nije bilo dovoljno. Kako se opseg posla povećavao a konkurencija rasla, za obradu podataka počele su se koristiti jake grafičke kartice. Na kraju je i ta opcija postala preslaba te su stvoreni posebni uređaji za rudarenje bitcoina, čije cijene se, ovisno o brzini kreću od nekoliko stotina do nekoliko tisuća dolara. Jasno je da će se zbog skupog hardvera samo manji dio ljudi odlučiti na ovu opciju.
Druga opcija je kupnja bitcoina. Bitcoine možemo kupiti direktno od neke osobe u našoj blizini (lokalna kupnja) ili putem burze bitcoina. Lokalna kupnja može se izvršiti putem stranice Localbitcoins, koja funkcionira poput bilo kojeg oglasnika. Iako u Hrvatskoj za sada ne postoji veći broj prodavatelja, nekolicina njih ipak nudi bitcoine na prodaju po cijeni sličnoj burzovnoj.
Kupnja putem burze bitcoina funkcionira kao i svaka druga burzovna trgovina. Na internet stranici burze bitcoina (ima ih nekoliko desetaka, a najpoznatija je MtGox), možete vidjeti odnos kupovne i prodajne cijene, te po želji zadajete nalog za kupnju. Ukoliko zadate nalog koji je veći ili jednak trenutačnoj prodajnoj cijeni on se izvršava i postajete vlasnik bitcoina. Ako ste zadali nalog ispod prodajne cijene, tada će vaš nalog biti izložen, i čekati podudarnu prodajnu cijenu.
Ukoliko prodajtete svoje proizvode i usluge te želite omogućiti bitcoin kao sredstvo plaćanja također, kao i u prethodnim slučajevima, morate otvoriti bitcoin „novčanik“, te se registrirati na nekoj od internet stranica kao prodajno mjesto koje prihvaća bitcoin. Jedna od stranica koja nudi takvu uslugu je Acceptbit.
Trenutno oko 1700 tvrtki diljem svijeta, iz različitih branši za svoju robu ili usluge prima bitcoin kao sredstvo plaćanja. U Kanadi je nedavno otvoren prvi bankomat na kojem se bitcoini mogu pretvoriti u gotovinu i obrnuto.
Bitcoin je u posljednje vrijeme izuzetno volatilan te se njegova vrijednost kolebala od oko 300 do 1200 dolara, što je nekima donijelo brzu zaradu ali mnogima i gubitak. Čak se oglasila i Europska bankarska agencija i upozorila na rizike pri korištenju virtualne valute, odnosno volatilnost, mogućnost hakiranja digitalnih novčanika te nedostatnu pravnu zaštitu.
Kakva je budućnost bitcoina i ostalih virtualnih valuta, koje su došle u središte pozornosti, za sada je neizvjesno. Bitcoin ne priznaje većina centralnih banaka, a čak se javljaju zahtjevi za zabranom ovakvih valuta, zbog mogućnosti pranja novca i financiranja nelegalnih aktivnosti.
Bitcoin paravan za mutne poslove
Autor: S.Ž. | 19.32, 19.11.2013.
Rudarska kompanija iz Kanade odlučila je isplatiti svoje partnere, koji se bave geološkim istraživanjima, “bitcoinima“, tj. elektronskim novcem.
“Bitcoin” je virtualna valuta, koja nema realno pokriće. Ovaj pojam pojavio se 2008. godine. Porijeko naziva virtualnog novca potječe iz engleskog jezika bit (bit) – jedinica informacije i /coin/ – valuta.
Karakteristika elektronske valute je u tome što ne postoji centar iz kojeg se njom upravlja, jer sustav elektronskog novca radi autonomno. On se podčinjava određenim algoritmima i ne odražava stanje ekonomije bilo koje države, jer se smatra međunarodnom valutom. “Bitcoin” su stvorili programeri, takozvani `cyber-anarhisti` i oni koji vjeruju u budućnost ove valute. Ekonomisti primjećuju da je u posljednje vrijeme virtualna valuta počela rasti. Sredinom listopada jedan bitcoin iznosio je 150 dolara, a ovih dana vrijednost se “popela” čak na 390 dolara. Ovaj brzi rast vrijednosti “bitcoina” zabrinuo je Senat SAD. Gornji dom Kongresa će razmotriti moguću opasnosti od “bitcoina” po američku ekonomiju.
Glavni problem kriptovaluta, sa točke gledišta nacionalnih regulatora, jeste u tome što ne postoji nikakva kontrola tijeka ovakvog novca. Sve to čini elektronsku valutu veoma pogodnim sredstvom za financiranje širokog spektra ilegalnih aktivnosti. Tako je u SAD zatvorena jedna od najvećih online prodavaonica koja je prodavala službeno zabranjenu robu. Portal je s vremenom postao najveći prodavatelj narkotika putem Interneta. Pojedinci su prodavali više od 500 različitih vrsta opijata. Osnovna valuta plaćanja bio je “bitcoin” koji je svim sudionicima virtualne kupovine osiguravao anonimnost.
Izvor: http://business.hr/vijesti/bitcoin-paravan-za-mutne-poslove
Postavit cu retoricko pitanje, koja to danasnja valuta i u cemu ima realno pokrice? Osim u opce drustvenom povjerenju i prihvacanju kao sredstva i instrumenta razmjene roba i usluga. Mislim da je glavni strah nemogucnost utjecaja na takve valutu i njene implikacije na pojedina gospodarstva ili manipulacije njima.
2007 na 8 smo ignorirali ovakve napise !
nije prošlo onih 8 godina od krize do krize….ali
roubini je opet upozorio …balon se vani puše opet …
da li ih smijemo ignorirati i sada ?
zajednico pametnih ulagača …jor opinjen pliz
Tako je, tada se nije to samo ignoriralo nego se cak i topic brlog zatvorio jer je “remetio” trgovanje ulagaca. Velika greska poslovnog i njegovih moderatora.
No, vratimo se danasnjem vremenu. Dobar tekst, ali osobno ne bih bio toliko pesimistican. Naravno, ako govorimo o Crobexu. Ako govorimo o Dow Jones Indexu to nije sporno, pitanje je samo kada ce poceti pad i koliko ce trajati. (Mislim da se pad nece brzo dogoditi, jer ce Janet Yellen nastaviti dosadasnju politku FED-a.)E sad, da li ce, i ako hoce, koliko utjecati na domace trziste kapitala to je vec drugo pitanje.
DJI je toliko posrasto zbog QE, odnosno tiskanja “svjezeg” novca. To tisakanje nije nista doli deprecijacija dolara. Ona se vrsi da se zastiti americka vanjsko-trgovinska bilanca i domaca industrija. Prostor za to je vrlo veliki jer dolar figurira kao svjetska valuta. Na taj nacin SAD pokusava izaci iz recesije, dok se EU orijentirala na stednju kao izlaz iz recesije, a kupnja drzavnih obveznica od ECB-a je odrzavanje inflacije i financijskog sektora od daljnjeg urusavanja.
Dakle, trzista kapitala (americka) su porasla zbog deprecijecije dolara cime se nadoknadila “izgubljena” vrijednost. Drugi je razlog, sto realni sektor ne moze ali niti ima dovoljno kanala za prihvacanje i realiziranje “jeftinog” novca u dodanu vrijednost.
Sto se tice naseg trzista, kada pad pocne ne znaci nuzno da ce i nase trziste pasti. Bas suprotno, moglo bi rasti, kao sto su u prvoj polovici prosle godine rasla trzista u razvoju zato sto se ocekivalo da FED nece ici sa trecom transom QE. Nakon otklanjanja sumnji o prestanku pumpanja “jeftinog” novca, trzista u razvoju su pala jer se spekulativni kapital vratio na americko trziste i nastavio pumpati indeks te time povecao “prinose”. Stoga, ja bih ocekivao, posebno zbog plitkosti naseg trzista, da nas indeks ne pada (bar ne toliko), vec da stagnira, u najboljoj varijanti cak i poraste, ali to vec o ovisi o domacim makroekonomskim pokazateljima i mogucem rastu BDP-a. I o tome da li bi nas neki strani fond(ovi) otkrili. Jer, mi imamo neke potencijalno dobre vrijednosnice koje su, gledajuci fundamente i komparirajuci ih sa drugim vrijednosnicama u razvijenim trzistima, relativno jeftine. A plitkost trzista nam osigurava rast u slucaju dolaska “svjezeg” i posebno stranog kapitala.
Ovo je samo moje misljenje. S obzirom da nisam vidio dolazak recesije 2007/8 niti predvidio mogucnost Arapskog proljeca nakon losih zetvi 2009/10 vjerojatno niti ovdje ne vidim momente koji ce utjecati na kretanje trzista. [emo_namigusa]
bit cu kratak, prodao sam danas u panici ali vratit cu se, ima ovdje potencijala
ISPOVIJEST BROKERA KOJI JE IZGUBIO SVE ‘Znate li kakav je osjećaj zaraditi 10 milijuna i potrošiti sve na kokain i prostitutke?’
NEW YORK – Turney Duff još je jedan bivši trgovac dionicama s Wall Streeta čija je životna priča, kako i sam priznaje, veliki kliše. Svoje dojmove iz svijeta visokih financija opisao je u svojoj novoj knjizi ‘S kupovne strane,’ a o nekim detaljima progovorio je i za medije.
Doselio se u New York 1994., tragajući za poslom u PR-u ili novinarstvu, no nije mogao pronaći zaposlenje u toj branši. No, njegov ujak, koji je bio uspješni financijaš, uspio mu je srediti intervjue u nekoliko uglednih brokerskih kuća.
Zaposlio se u Morgan Stanleyju kao asistent u prodaji, što opisuje kao posao ‘glorificirane sekretarice’. No, par godina kasnije, prešao je na ‘kupovnu stranu,’ kada je počeo investirati i upravljati tuđim novcem za hedge fund tvrtku Galleon Group.
– Zarađivao sam 2 milijuna dolara godišnje, i ljudi koji su htjeli surađivati sa mnom vodili su me na izlete po cijeloj zemlji, priča.
Najluđi tulumi u tom periodu bili su u rangu puta na Super Bowl, koji je obično uključivao let privatnim avionom i sve troškove plaćene.
– Jedan od najdivljijih trenutaka bio je 2002. u Ohiu. Pozvali su me na super-underground zabavu s otprilike 40 muškaraca i jednako toliko žena. Kada sam došao tamo – nisam znao je li do moje kolonjske ili što – doslovno svaka žena na tulumu me je željela. Bio sam u elementu. Sve što bih rekao bilo je smiješno. Tek sam kasnije saznao da su sve one bile plaćeni eskorti, rekao je.
Tada su mu, priča, i prvi puta ponudili kokain. “Otišao sam na wc s njim ali nisam ga uzeo – samo sam se pravio da jesam i vratio sam ga nazad. U 80-im je bio jedan košarkaš, Len Bias, koji ga je uzeo prvi put i umro, dok sam ja još bio tinejdžer, i uvijek sam mislio ‘ako uzmeš kokain, umrijet ćeš.’”
No, šest mjeseci i nekoliko promaknuća kasnije, Duff se našao u još ubrzanijem društvu i kokain više nije izgledao toliko opasno.
– Prvi put kada sam uzeo kokain, bila je to najnevjerojatnija stvar na svijetu. Bilo je toliko dobro da sam znao da će biti problem.
Do 2006., već je trošio 600-700 dolara tjedno na kokain, a u to nije bila uračunata ogromna količina koju su mu davali besplatno i sva cuga koju je pio uz to.
– Tada sam imao djevojku i novorođenu kćerku, no to su bili mračni dani. Uzimao sam ga pet ili šest noći tjedno. Ako bi pazio koliko uzimam, ne bi se tresao, znojio ili krvario sljedeći dan – no još uvijek ne bih bio u stanju otići na posao.
U jednom trenutku, bio je tri dana budan u komadu na kokainu i alkoholu. Na posao se već toliko puta javio da je bolestan, da je znao da će dobiti otkaz ako to ponovno učini.
– Kružio sam oko ureda, i pitao se što učiniti. Pomislio sam, ‘ako su me opljačkali, onda nitko od mene ne bi očekivao da radim.’ Otrčao sam par blokova i bacao se u lokvicu na cesti dok mi se hlače nisu poderale i dok mi ruke i noge nisu bile krvave. Ušao sam u ured šepajući, mokar, jedva u stanju govoriti, i rekao sam im da su me napali lopovi.
***
…nastavak…
Unutar tri dana napustio je svoj posao i bio na putu na svoje prvo odvikavanje od ovisnosti. Godinu dana je bio čist, a potom je ponovno posrnuo i ponovno otišao na odvikavanje.
Kada je izašao, ponudili su mu milijunski posao na Wall Streetu, ali ga je odbio.
– Nisam se osjećao dobro oko toga. Sabotirao sam intervju i otišao. Nisam siguran žalim li zbog ičega u tom periodu. Volio bih da nisam povrijedio neke ljude, pogotovo moju obitelj, ali ne vjerujem da bih bio osoba koja sam danas bez svega toga kroz što sam prošao.
– Sada sam pisac. Kada sam pisao knjigu o svojim iskustvima, pazio sam da ne bude klišea u jeziku, ali sam shvatio da sam ja postao najveći kliše koji postoji – tipičan **** s Wall Streeta. Ništa nije ostalo od 10 milijuna dolara koje sam tamo zaradio. Loše sam ulagao, a ostatak sam spiskao. No evo još jednog klišea: novac vam ne može donijeti sreću, i ništa od onog što sam imao nije mi dalo da se osjećam bolje iznutra, zaključio je Duff.
Kolio je samo ovakvih tipova anonimno a (s)krojili su sudbinu svijeta…
P.S. morao sam jedan izraz cenzurirati jer poslovni ne dopušta pojedine izraze
http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzista/tek-nam-predstoji-kriza-kakvu-svijet-jos-nije-vidio-912791
2007 na 8 smo ignorirali ovakve napise !
@moderator
Ako je završila svjetska kriza, možda ne bi bilo loše “un-pinati” ovaj thread? Ovako je uvijek na vrhu, a interes tj. aktivnost nikakva…