Da ti malo pomognem.
Odnos USD/DEM tada je bio 2.5
EUR/DEM je zamijenjen na 1,95583
odnos EUR/USD kod zamjene je bio cca 0,75
Inflacija u SAD-u od 88. do danas je iznosila od 1 do 7% godišnje…
Za koje razdoblje uzimam ove podatke kao ponderirani prosječni odnos USD/DEM i EUR/DEM? Izračune koje posjedujem neznatno su drukčiji, no ono što me “svrbi iza uha”, jest godišnja inflacija u SAD-u. Nju ne mogu promatrati na na način “mala Mare došla je kopat u vrt – nije korov, već su grane”. Razmeš ti mene druže moj!?
Nabavi mi ezgaktne podatke, pa ću pro bono, samo za tvoju veličinu računati i računati….i nadam se…(iz)računati… [emo_palacg]
to i mala Mara zna…
tovariš matrični…[emo_namigusa]
Nabavi mi ezgaktne podatke,
Pa imaš sve, jednostavno je.[emo_namigusa]
Izgleda da je odgovor na naslovnicu ove teme dao Gutenberg.
I dok printase sirom svijeta orgazmiraju guzeci jedni druge u velikoj igri natprintavanja,dok bikici mirno i opusteno pasu kraj rijeke, dok vix umire polako na aparatima, jedino sto meni pada na pamet kako spartanci
vole kad je junetina mekana i opustena…..
Znaci li to da tebamo napasti i izginuti na juris (kao kolega koji je prije godinu dvije na ovoj temi pilao kako je on zasortao neki etf i cekao smak svijeta)
Naravno da ne, spartanci ce koristiti jednostavnu taktiku kao i do sada, ali ovaj smo put aktivno ukljuceni u terminiranje letecih i kukavickih medvjedica tako da u presudnom trenutku kad pogledamo lijevo i desno ne ugledamo nekog Ephialtesa….
Imamo i spijune na visokim mjestima u GS-u i kod derivalady u JPM-u, koji redovno salju izvjestaje…..
Mogao bi mozda pokusati i nesto pametno napisati,ali slabo mi to ide pa cu radije citirati…..
There is no means of avoiding the final collapse of a boom brought about by credit expansion. The alternative is only whether the crisis should come sooner as the result of a voluntary abandonment of further credit expansion, or later as a final and total catastrophe of the currency system involved.
Kazu da je timing sve, a ja nemam pojma kada ce akcija krenuti, ali imam bezgranicno strpljenje i to je to, idemo polako dan po dan…………
So se tice timinga evo cisto onako okvirno jedna od mogucnosti na slici…..
[IMG]http://img138.imageshack.us/img138/8828/benmn.jpg[/IMG]
Da li ce i nama biti postavljeni ovakvi uvjeti u blizoj ili daljnjoj buducnosti ako se ne pokrenemo?
Kaos na Cipru – svi pohrlili na bankomate da spase depozite od oporezivanja!
Kako smo već izvijestili, ministri financija eurozone i Međunarodni monetarni fond odobrili su danas paket pomoći za Cipar u vrijednosti deset milijardi eura, a u zamjenu za uvođenje strogih poreza na bankovne depozite.
Očekuje da će ovim nametom biti prikupljeno oko 5,8 milijardi eura.
Pred bankomatima širom Cipra stvoreni su redovi jer su ljudi pohitali povući novac kako bi izbjegli jednokratni porez na depozite, što je potez bez presedana u trogodišnjoj dužničkoj krizi eurozone.
Europski predstavnici su priopćili da će pojedinci sa manje od 100.000 eura na računima morati platiti jednokratni porez od 6,75 posto, dok će oni koji posjeduju više novca izgubiti 9,9 posto od ukupnog iznosa na računu.
Ciparske kooperativne banke su danas zatvorile svoja vrata nakon što su deponenti pohrlili u filijale u nastojanju da zaštite svoj novac.
Za razliku od komercijalnih banaka koje su tokom vikenda zatvorene, kooperativne banke obično rade subotom. Ciparski ministar financija Michalis Sarris branio je odluku o uvođenju poreza.
“Ovo je bila najmanje štetna opcija. Nastojimo zaštititi zemlju od potpunog bankrota”, rekao je Sarris.
Vijest o uvođenju poreza na bankarske depozite izazvala je šok kod većine ljudi, s obzirom na nedavna snažna uvjeravanja ciparskog predsjednika Nicosa Anastasiadesa da neće prihvatiti sporazum koji bi predviđao da deponenti sudjeluju u gubicima.
Kako sad, kod vas može kod Kerempuha ne može. Dajte konzultirajte HNB da se očituju.Nije mi jasno to ja dignem kredit i novce koji zapravo ne postoje postanu depozit nekoj drugoj banci koja ih opet posudi.Iako i ovi moji novci predstavljaju nečiji drugi kredit, što je opet zapravo obaveza. Ak ja bankrotam odoše svi kući plačući.
Kvrapcu pa to mi malo djeluje ko ponci šema
[/quote]
Kerempuh je sve jako lijepo objasnio.
Strateg iz nekog razloga malo izvrće činjenice. Htio ti je valjda reći da novac koji si ti ostavio u banci je istog trena nekome posuđen kao kredit i da ga više nema u banci kao nekakav "keš" (jer ne funkcionira banka po principu kasice prasice, madraca itd., da novac stoji i čeka da dođeš po njega, a kamata da padne s neba??). Banka novac posjeduje, itekako posjeduje, kao svoje potraživanje prema nekome kome je izdala kredit, taj netko mora vratiti kredit da bi ti dobio svoj depozit, sasvim jasno. Ali on vam je to opisao sa "banka ne posjeduje novac" što je neupućenom čitatelju krajnje obmanjujuće i suštinski je pogrešno. To što se novac kroz niz iteracija multiplicira je druga stvar, ali u svakom trenutku je aktiva i pasiva banke u ravnoteži, i dok ljudi dovoljno uspješno vraćaju kredite i depoziti su sigurni.
[/quote]
Povodom zadnjih dogadja sa Credo bankom, sjetio sam se nase kratke rasprave sa kraja ljeta. Molio bih uvazenog kolegu Lynxa da objasni ljudima koji su imali depozite u Credo banci, te takodjer i klijentima Abacus brokera da njihov novac postoji i da ce ga jednog dana dobiti. U nekoj blizoj ili daljnjoj buducnosti.
Druga je kreditni multiplikator. U pojednostavljenom modelu uzmimo da postoji jedinstvena stopa obvezne rezerve 20%. Banka 1 primi 100 kuna depozita od klijenta A. Od toga iznosa u rezerve ide 20 kn, ostatak od 80 kn posuđuje klijentu B. Klijent B potroši te novce kupujući nešto od osobe C. Osoba C deponira 80 kn u Banku 2. Banka 2 od tog depozita u svoje rezerve stavlja 16 kn, ostatak od 64 kn daje kao kredit klijentu D. Klijent D troši te novce…
Lijepo ste to objasnili. Puno ljudi uopce ne razumije fukncioniranje bankarskog i novcanog sustava. Kod nas je stopa obvezne rezerve 13 posto. To je stopa koja govori koliko ce se novac multiplicirati. Zato nikada banke ne posjeduju kolicinu novca koju su zaprimili. Jer tog novca zapravo ni nema. Sustav fukncionira po nacelu povjerenja odnosno ne prevelikih nesigurnosti i gibanja. U okolnostima nesigurnosti i panike kad nahrupe u banke po novce sustav pada. Jer nemaju sredstava da sve isplate.
[/quote]
Inace, ovo je bila moja replika na post kolege Kerempuha. Mislim da je doticni kolega jedan od najkompetentijih na forumu sto se tice bankarskog poslovanja.
[/quote]
A ovo je rasprava sa kolegom Lynxom iz druge polovice 2011. godine. Volio bih da kolega Lynx kaze da li ce biti dovoljno novca za sve one u Cipru koji ce htjeti podici svoju ustedjevinu?
Zahvaljujem se na konstruktivnom odgovoru.
Pozdrav
Ciparski parlament rekao ‘ne ucjeni’, odbijen prijedlog o porezu na štedne uloge
Ciparski parlament u utorak je odbio prijedlog eurozone i MMF-a Cipru da uvede do 10 posto poreza na štedne uloge građana u svojim bankama ako želi dobiti europsku pomoć za spas od bankrota vrijednu 10 milijuna eura, javile su agencije. Rasprava, koja je bila odgođena u nedjelju i ponedjeljak, a još tijekom dana bilo je izgledno i da će se potpuno odustati od nje, održana je u iznimno napetom ozračju koje vlada u toj otočnoj državi, a izgledi da prijedlog bude usvojen bili su minimalni jer su mnoge stranke najavile ili da mu se protive ili da neće sudjelovati u glasovanju.
Na kraju rasprave u parlamentu u kojem sjedi 56 zastupnika njih 36 glasovalo je protiv prijedloga, a 19 ih je bilo suzdržanih. Jedan zastupnik nije bio nazočan glasovanju. Predsjednik parlamenta Janakis Omiru na početku zasjedanja pozvao je zastupnike da kažu “NE ucjeni”. “Odgovor može biti samo – ‘Ne ucjeni’. Tom se odlukom želi samo izvršiti racija na bankarska sredstva”, dodao je Omiru, član socijalističke stranke Edek.
“Imam osjećaj da će parlament odbaciti prijedlog”, rekao je novinarima tijekom dana ciparski predsjednik Nikos Anastasiades. Na pitanje zašto, odgovorio je – “zato što osjećaju i misle da je to nepravedno i protivno širim ciparskim interesima”. Za slučaj da prijedlog ne prođe u parlamentu, EU je najavila da će blokirati obećanih 10 milijuna pomoći, što bi uzrokovalo propast tamošnjih banaka i onemogućilo državu da isplaćuje plaće, mirovine i podmiruje druge obveze. Zateknuti oštrinom reakcija s Cipra i iz svijeta, ministri financija eurozone u ponedjeljak su od ciparske vlade zatražili da od poreza izuzme štedne uloge do 100 tisuća eura, čija je sigurnost zajamčena u cijeloj EU, a da podigne stopu oporezivanja za veće račune kako bi namaknula potrebnu svotu.
Cipru je za stabilizaciju financija potrebno oko 17 milijardi eura, a europski prijedlog prvi put u povijesti zadire u neotuđivo pravo privatnog vlasništva i zahtijeva od Cipra da porezom na štednju osigura još 5,8 milijardi eura. No Anastasiades je odbio taj zahtjev, napominjući da bi povećanje poreza na veće uloge ugrozilo ugled i poslovanje ciparskih banaka, a time i gospodarstvo u cjelini. Modificirani prijedlog vlade zato predviđa da se od poreza izuzmu ulozi do 20 tisuća eura, da se stopom od 6,75 posto oporezuju ulozi od 20 do 100 tisuća eura, a s 9,9 posto veći od 100 tisuća, iako se na taj način ne bi mogla prikupiti potrebna sredstva. “Ako ne možemo jamčiti da ćemo prikupiti više od 5,5 milijardi, to će se smatrati kršenjem dogovora i vjerojatno neće biti prihvaćeno”, ocijenio je guverner ciparske narodne banke Panikos Demetriades.
Nije jasno kako ciparska vlada namjerava popuniti prazninu koja će nastati, ali francuski ministar financija Pierre Moscovici već je rekao da eurozona ne može Cipru posuditi više od 10 milijardi eura, jer bi taj dug postao neodrživ. “S više od 10 milijardi eura dolazimo do neodržive razine duga”, rekao je Moscovici novinarima u Parizu. U želji da spase uložen novac, štediše su tijekom vikenda ispraznile bankomate ciparskih banaka. Nakon što u ponedjeljak nisu radile zbog blagdana, ciparske banke ostale su zatvorene i u utorak, a tako će biti i u srijedu te su obustavljene i sve internetske bankovne transakcije. I ciparska burza obustavila je trgovanje u utorak i srijedu.
Anastasiades je u ponedjeljak u telefonskom razgovoru s njermačkom kancelarkom Angelom Merkel zatražio povećanje pomoći EU, a novi razgovor istih sugovornika najavljen je i za danas. U srijedu će se u Moskvu uputiti ciparski ministar financija Mihalis Saris kako bi pokušao dogovoriti produženje roka i ublažavanje uvjeta za otplatu 2,5 milijardi eura vrijednog kredita koji je Rusija Cipru odobrila 2011.
…
…nastavak…
Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je prijedlog uvođenja poreza na štedne uloge građana nazvao “nepoštenim, neprofesionalnim i opasnim”, između ostalog i zato što na Cipru mnogi bogati Rusi drže svoj novac. Po raznim procjenama, ruskog je novca na cipru između 15 i 30 milijardi eura, što znači da bi ruski vlasnici bankovnih računa novim porezom mogli izgubiti do tri milijarde eura. Presedan zadiranja u “svetost osobne imovine” kao jedan od postulata zapadne demokracije, nije samo zgranuo Ciprane, nego i stanovnike drugih zemalja EU koji se pitaju može li takav scenarij odjednom pogoditi i njih.
Bruxelles svim snagama nastoji prenijeti poruku da je Cipar jedinstven slučaj, jer je to jedina zemlja u kojoj vrijednost bankarskog sektora daleko premašuje vrijednost domaćeg gospodarstva i zasad nisu vidljivi znaci panike i masovnog povlačenja štednih uloga drugdje u Europi. Građane smiruju i političari pa je nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem ustvrdio da nema potrebe određivati sličan namet u drugim zemljama eurozone. “Procjenjujemo da je opasnost od širenja kratkoročno ograničena. Nije baš vjerojatno da bi ovo bio model za druge zemlje članice Europske unije”, rekao je u Frankfurtu izvršni direktor Deutsche Bank Anshu Jain.
Sumrak liberalne demokracije…
novi autor na distributizmu predstavlja se tekstom kojim je, zapravo, sve rekao…
u lovu na samohrane majke
http://distributizam.com/friseur/2013/05/29/u-lovu-na-samohrane-majke/
Londonski rentijeri preferiraju samohrane majke, jer im država plaća najamninu do djetetove pete godine, i financijaše, jer zarađuju 40 do 50 posto više od britanskog prosjeka (a dobiju li otkaz ili premještaj u stan odmah upada novi). Jasno je koliko je sati. Hm. Mi tu pripadamo, a Britanci se premišljaju pripadaju li tu i oni…
Voda – pitanje ili odgovor(nost)
http://distributizam.com/tomislav/2013/05/31/voda-pitanje-ili-odgovornost/
Gledati vodu kao robu i kao predmet ekonomske distribucije za potrebe čovjeka, isključivši iz jednadžbe ekosustav, potpuno je slijepa perspektiva. Brojni akvadukti iz rimskog carstva stoje ponosno i dan danas, kao primjer dostignuća, ali i kao upozorenje da voda u njima još teče, pak oni koji su njome “ovladali” odavno više nisu tu. Distribucija vode je pojam koji se naprosto krivo koristi kroz vlasništvo, jer je jedino moguće gospodariti vodom, ne i posjedovati je. Nutricionist, a zapravo daleko više od nutricionista, Branimir Dolibašić nastavlja se na tekst Spiritusa a Ripe…