U etiopiji prilično često. Ostale afričke zemlje isto tako. Ni u puno azijskih nije bolje. Ni južna amerika nije bajna. A i u europi ima gorih od nas… čemu to pljuvanje po našim političarima? Da, katastrofalni su, znam. Slažem se. Ali naravno da su katastrofalni kad su političari. Ni vani nije ništa bolje. To je definicija posla, ljudska priroda. Mlate tuđim k…m za navodno tuđe dobro. Jedino poboljšanje bi bilo da im prestanemo davat naše novce. Al izgleda da se većina s tim ne slaže…
Super, aj odi zivjeti u etiopiju i afriku. Imas komp, imas pristup netu, sumnjam da je tako u Africi…
Btw, nije pljuvanje vec iznosenje cinjenica.
[/quote]
Zašto bi išao u etiopiju? mislim da mi je bolje i ljepše u HR 🙂
Pa spominjes ju u nekom, doduse malo glupom (za tebe) kontekstu.
Brijem da je najbolje zatvoriti kredite, tko može, otkazati TV pretplatu ( tko još nije ) otkazati telefon, srezati troškove kurvanja, kocke i ulaganja u Crobex, jesti samo korijenje ( mrkva, cikla, peršin i repa )
osim toga treba otkazati pretplatu na Playboy, Glory-iju, Biznis, Poslovni i Lider.
Nikako se ne ženiti, to su troškovi za popizdit.
Već 2.011. g će sve biti puno bolje.
Možda se nismo dobro razumjeli – vjerojatno mojom krivnjom jer je bilo dosta kasno sinoć kad sam to pisao.. i s par promila u sebi [wink] jel ima kakvo pravilo: ako piješ ne piši? [lol] možda bi trebalo uvest…
uglavnom, ono što sam pokušao napisat a očito nisam uspio je da s obzirom na to gdje se nalazi i kakvu je prošlost imala HR nije ništa lošija ni bolja od drugih. Gledano ekonomski siromašniji smo od SLO ali bolje stojimo od BiH, Srbije… tu smo negdje sa mađarima i poljacima, bolji smo od rumunja i bugara… naravno da nismo još ni blizu standarda austrije, njemačke ili švedske ali isto tako etiopija, turkmenistan, moldavija, laos ili bolivija nisu ni blizu nas. ako se po nečemu HR mentalitet (ili bolje rečeno ex-yu mentalitet jer slično vidim i u BiH i Srbiji) malo razlikuje to je sindrom ekstremizma – ili je kod nas sve najbolje ili je kod nas sve najgore – a najčešće nije ni jedno ni drugo.
Stvar je u tome da sam samo zelio naglasiti i onu drugu stranu krivnje, jer istina nikad nema samo jedno lice.
Na kraju listopada novčana masa odnosno monetarni agregat M1, koji uključuje gotov novac izvan banaka, depozite banaka i ostalih domaćih sektora kod HNB-a te depozitnog novca kod poslovnih banaka, iznosio je 52,69 milijardi kuna. U usporedbi s krajem trećeg tromjesečja ove godine novčana masa smanjena je za 983 milijuna kuna. Navedeno smanjenje još je značajnije ukoliko imamo u vidu da je tijekom prethodnih godina listopad bio obilježen rastom promatranog agregata.
Također, na godišnjoj razini bilježimo smanjenje novčane mase za 490 milijuna kuna odnosno za 0,9%. Važno je naglasiti da je to prvo smanjenje novčane mase na godišnjoj razini nakon samog početka ovoga desetljeća odnosno od siječnja 2000. godine. Navedeno smanjenje novčane mase, na mjesečnoj i godišnjoj razini, prvenstveno je posljedica pada depozitnog novca. Naime, promatrana kategorija je tijekom listopada smanjena za 1,46 milijardi kuna, dok je istovremeno na godišnjoj razini smanjena za skoro dvije milijarde kuna. Tijekom listopada gotov novac izvan optjecaja povećan je za 476 milijuna kuna dijelom i kao posljedica završetka procesa preuzimanja INE.
Na kraju promatranog mjeseca ukupna likvidna sredstva (M4), koja uključuju novčanu masu, štedne i oročene kunske i devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta¸ iznosila su 223,45 milijardi kuna. U usporedbi s krajem rujna pad iznosi 3,4 milijarde kuna, što i ne iznenađuje s obzirom na izraženo povlačenje depozita tijekom promatranog mjeseca. Naime, tijekom listopada kunski depoziti smanjeni su za 1,2 milijarde kuna, a devizni za 2,62 milijarde kuna. Navedeno mjesečno smanjenje depozita tek je djelomično ublažio rast vrijednosti stavke obveznice i instrumenti tržišta novca od 1,4 milijarde kuna.
U usporedbi s krajem listopada 2007. godine bilježimo rast monetarnog agregata M4 od 19,04 milijarde kuna odnosno od 9,3%. Tako smo na godišnjoj razini zabilježili rast kunskih depozita od 2,44 milijarde kuna (4,9%), a deviznih depozita od 15,52 milijardi kuna (15,6%). Istovremeno, i stavka obveznica i instrumenata tržišta novca povećana je za 1,57 milijardi kuna na godišnjoj razini.
U euro zoni M3 je povećan za 7,8% na godišnjoj razini.
što će reći da je povećano stjecanje trezorskih zapisa ili…????
M3 je gotovina, depoziti po viđenju, štedni ulozi u domaćoj i stranoj valuti kao i depoziti MF.
netočno. to je M2. a M3 je M2+novčani ekvivalenti (treasure bills etc)