ova tema me podsjeća na to kad 20 zagrljenih dalmatinaca pjeva maslina je neobrana.
Imam jedno pitanje: zanima me koji sve proizvodi ulaze u izračun indeksa potrošačkih cijena.
Nadalje, svi vi koji se bavite izvozom i zagovarate slabiju kunu. Jeste li vi svjesni da vaša nominalno veća zarada ne će biti jednaka i realno većoj zaradi. Hrvatski uvoz se jednim dijelom može supstituirati. No, postoji jedna velika grupa proizvoda koju nije moguće supstituirati (bar ne u kratkom roku) s domaćom proizvodnjom. To u konačnici znači, da ćemo uvesti inflaciju, tj. strani proizvodi će biti skuplji, a sumnjam da će domaći pojeftiniti. Pogotovo stoga što će poskupjeti uvozne sirovine za domaću proizvodnju!
Nema tu plakanja uvoznici su se već natukli i nemože se vratit vrijeme unatrag, možemo
samo krenut u novi početak ali ako kuna i dalje jača izvoz pada i deficit samo raste ..-..
nema nam pomoći…
U nekakvom programu radiš 5 godina i čitava prihodovna strana ti je srezana tečajem
5%……to su ogromni nenadoknavi gubici…..nemamo velikog kapitala, nemamo tehnologiju,
al svatite nemogu se preskakat nekakve razine ko na burzi….da ponovim DEFICIT DEFICIT
DEFICIT, samo DEFICIT sve govori u jednoj riječi…
Imam jedno pitanje: zanima me koji sve proizvodi ulaze u izračun indeksa potrošačkih cijena.
Nadalje, svi vi koji se bavite izvozom i zagovarate slabiju kunu. Jeste li vi svjesni da vaša nominalno veća zarada ne će biti jednaka i realno većoj zaradi. Hrvatski uvoz se jednim dijelom može supstituirati. No, postoji jedna velika grupa proizvoda koju nije moguće supstituirati (bar ne u kratkom roku) s domaćom proizvodnjom. To u konačnici znači, da ćemo uvesti inflaciju, tj. strani proizvodi će biti skuplji, a sumnjam da će domaći pojeftiniti. Pogotovo stoga što će poskupjeti uvozne sirovine za domaću proizvodnju!
Mislim da je bespredmetno o tome razgovarati, jer se to neće dogoditi.
Na dulji rok, možemo očekivati aprecijaciju kune, pogotov prilikom ulaska u EU.
Što bi nam dala deprecijacija?
Povečanje ionako velikog vanjskog duga, problemi sa otplatom kredita građana, povečanje operativnih rizika domaćim bankama, samim time i nužno umanjenje kapitala, te još veću inflaciju.
Što bi dobro donijela, zar povečanje izvoza??
A što ćemo izvoziti? Prvo treba povečati proizvodnju, pa tek onda imati nešto za izvoziti.
Uostalom kao turistička zemlja, mi bi kao recimo Austrija turizam trebali tretirati kao izvoznu granu.
Mislim da izvoz nije realno prikazan u HR.
Budimo sretni dok HNB ima mogučnosti održavati stabilan tečaj, u slučaju deprecijacije odosmo svi u ….Uostalom namjera HNB-a nije sprečavanje deprecijacije kuna, već većih promjena tečaja u bilo kojem smjeru. A upravo to bi dodatno negativno utjecalo na izvoz, pokazale su razne studije.
Imam jedno pitanje: zanima me koji sve proizvodi ulaze u izračun indeksa potrošačkih cijena.
Nadalje, svi vi koji se bavite izvozom i zagovarate slabiju kunu. Jeste li vi svjesni da vaša nominalno veća zarada ne će biti jednaka i realno većoj zaradi. Hrvatski uvoz se jednim dijelom može supstituirati. No, postoji jedna velika grupa proizvoda koju nije moguće supstituirati (bar ne u kratkom roku) s domaćom proizvodnjom. To u konačnici znači, da ćemo uvesti inflaciju, tj. strani proizvodi će biti skuplji, a sumnjam da će domaći pojeftiniti. Pogotovo stoga što će poskupjeti uvozne sirovine za domaću proizvodnju!
Mislim da je bespredmetno o tome razgovarati, jer se to neće dogoditi.
Na dulji rok, možemo očekivati aprecijaciju kune, pogotov prilikom ulaska u EU.
Što bi nam dala deprecijacija?
Povečanje ionako velikog vanjskog duga, problemi sa otplatom kredita građana, povečanje operativnih rizika domaćim bankama, samim time i nužno umanjenje kapitala, te još veću inflaciju.
Što bi dobro donijela, zar povečanje izvoza??
A što ćemo izvoziti? Prvo treba povečati proizvodnju, pa tek onda imati nešto za izvoziti.
Uostalom kao turistička zemlja, mi bi kao recimo Austrija turizam trebali tretirati kao izvoznu granu.
Mislim da izvoz nije realno prikazan u HR.
Budimo sretni dok HNB ima mogučnosti održavati stabilan tečaj, u slučaju deprecijacije odosmo svi u ….Uostalom namjera HNB-a nije sprečavanje deprecijacije kuna, već većih promjena tečaja u bilo kojem smjeru. A upravo to bi dodatno negativno utjecalo na izvoz, pokazale su razne studije.
[/quote]
Prvo povečati proizvodnju!!!!!
E to je nekaj realno a ne virtualno kak mi ovdje laprdamo….puno muke, truda, upornosti,
stručnosti ……DEFICIT pojačava iz godine u godinu, neki dan na Otvoreno čovjek iz
prizvodnje govori o štetnosti tečaja prema izvozu ali to se uredno poklopi ovakvim sličnim
"studijskim" komentarima….ljudi nemate vi pojma kaj je to proizvodnja, izvoz, uvoz ….
ipak je ovo forum zabave….
Ukratko nemamo mi kvalitete u ljudima da svate neku problematiku inače puno toga nebi
bilo kako je u našoj državi…
Prije nekoga vremena sam citao da su nasi najveci izvoznici (mozda ne svi) ujedno i veliki uvoznici. Znaci uvoze sirovinu od koje ne rade tehnicki zahtjevne proizvode tj proizvode na kojima se moze dobro zaraditi. Samim postavljanjem kune na recimo 8,5 ili 9 kn s te strane se ne bi puno poboljsala situacija tih izvoznika.
Najvise bi profitirali izvoznici koje uvoze jednostavne sirovine i rade od njih zahtjevnije proizvode ili izvoznici koji kupuju sirovinu u HR (koje bas i nema pretjerano) Znaci osim tecaja, treba se okrenuti maksimalno i domacim sirovinama, tada tecaj pocinje igrati puno znacajniju ulogu.
Normalno tu dolazi i drustvo znanja koje razvijamo vec godinama pa ga i nismo bas razvili tj svi se samo vole razmetati tom frazom, ali nista ili malo se radi. A to je apsolutni prioritet na duze staze ako mislimo imati proizvodnju za izvoz. No to ne ide preko noci, a puno je vremena uzalud proslo.
Ma ne znam, moraju se stvarno neke krupne stvari na brzaka odigrati i jos da nas dobro pomazi sreca pa da kroz ovu situaciju prodjemo manje/vise OK, ali sve se bojim da nista od toga. Ovi nasi samo vole kemijat i dizati kredit na kredit i gledati od danas do sutra tak da nisam preoptimistican.
ova tema me podsjeća na to kad 20 zagrljenih dalmatinaca pjeva maslina je neobrana.
Ha,ha,odličan
Prije nekoga vremena sam citao da su nasi najveci izvoznici (mozda ne svi) ujedno i veliki uvoznici. Znaci uvoze sirovinu od koje ne rade tehnicki zahtjevne proizvode tj proizvode na kojima se moze dobro zaraditi. Samim postavljanjem kune na recimo 8,5 ili 9 kn s te strane se ne bi puno poboljsala situacija tih izvoznika.
Najvise bi profitirali izvoznici koje uvoze jednostavne sirovine i rade od njih zahtjevnije proizvode ili izvoznici koji kupuju sirovinu u HR (koje bas i nema pretjerano) Znaci osim tecaja, treba se okrenuti maksimalno i domacim sirovinama, tada tecaj pocinje igrati puno znacajniju ulogu.
Normalno tu dolazi i drustvo znanja koje razvijamo vec godinama pa ga i nismo bas razvili tj svi se samo vole razmetati tom frazom, ali nista ili malo se radi. A to je apsolutni prioritet na duze staze ako mislimo imati proizvodnju za izvoz. No to ne ide preko noci, a puno je vremena uzalud proslo.
Ma ne znam, moraju se stvarno neke krupne stvari na brzaka odigrati i jos da nas dobro pomazi sreca pa da kroz ovu situaciju prodjemo manje/vise OK, ali sve se bojim da nista od toga. Ovi nasi samo vole kemijat i dizati kredit na kredit i gledati od danas do sutra tak da nisam preoptimistican.
Ukratko, da se tečaj držao barem 7,5 nebi se takva nepovratna ogromna šteta učinila…..
opet ponavljam DEFICIT DEFICIT DEFICIT…. RASTE RASTE RASTE
jedna od šansi za namicanje love kad ne bude kredita mora bit al puno bolje iskorištavanje predpristupnih fondova EU, tu ima ogroman prostor za iskoristit, a kad ako ne sad.
Prije nekoga vremena sam citao da su nasi najveci izvoznici (mozda ne svi) ujedno i veliki uvoznici. Znaci uvoze sirovinu od koje ne rade tehnicki zahtjevne proizvode tj proizvode na kojima se moze dobro zaraditi. Samim postavljanjem kune na recimo 8,5 ili 9 kn s te strane se ne bi puno poboljsala situacija tih izvoznika. ž
U proizvodnji, a i većini drugih grana, radna snaga je najveći trošak. Mi imamo jako neproduktivnu i neobrazovanu radnu snagu pa se moramo takmičiti se zemljama slične strukture. Kako je njihova radna snaga jeftinija, oni pobijeđuju.
Normalno tu dolazi i drustvo znanja koje razvijamo vec godinama pa ga i nismo bas razvili tj svi se samo vole razmetati tom frazom, ali nista ili malo se radi. A to je apsolutni prioritet na duze staze ako mislimo imati proizvodnju za izvoz. No to ne ide preko noci, a puno je vremena uzalud proslo.
Laborant iz Connecticuta (Dragan Primorac) je dobar za hrvatsko školstvo koliko i uragan Katrina za New Orleans. Dakle Primorac svake godine potroši minimum 300 milijuna na "besplatne" udžbenike. To je 54,54 milijuna dollara. Kvalitetnog profesora možeš na svjetskom tržištu dobiti za 100000$ godišnje. Dakle "besplatnim" udžbenicima koji završe na smeću se može dovesti na hrvatska sveučilišta barem 500 profesora svjetske kvalitete koji bi talenat pretvorili u konkurentnu radnu snagu. Međutim, onda bi laborant i ostala niškorist koja se nataložila na hrvatskim fakultetima ostala bez posla.
Mislim da je hrvatsko visoko školstvo u tako lošem stanju da se to jednostavno ne isplati popravljati. Jedino što možemo učiniti je poticati razvoj privatnih visokoškolskih ustanova.
Inače divim se ljudima koji novce troše na skijanje i skupa ljetovanja, a djecu šalju na fakultete koji nisu među prvih 2000 u svijetu.
Ma ne znam, moraju se stvarno neke krupne stvari na brzaka odigrati i jos da nas dobro pomazi sreca pa da kroz ovu situaciju prodjemo manje/vise OK, ali sve se bojim da nista od toga. Ovi nasi samo vole kemijat i dizati kredit na kredit i gledati od danas do sutra tak da nisam preoptimistican.
Već sam rekao, za brze promjene potrebno je imati mlado i obrazovano stanovništvo. Teško je očekivati da će ikakve radikalne promjene prihvatiti ljudi sa srednjom školom i 40+ godina. Sreća u nesreći je da ekonomske krize podstiču promjene.
Prije nekoga vremena sam citao da su nasi najveci izvoznici (mozda ne svi) ujedno i veliki uvoznici. Znaci uvoze sirovinu od koje ne rade tehnicki zahtjevne proizvode tj proizvode na kojima se moze dobro zaraditi. Samim postavljanjem kune na recimo 8,5 ili 9 kn s te strane se ne bi puno poboljsala situacija tih izvoznika.
Najvise bi profitirali izvoznici koje uvoze jednostavne sirovine i rade od njih zahtjevnije proizvode ili izvoznici koji kupuju sirovinu u HR (koje bas i nema pretjerano) Znaci osim tecaja, treba se okrenuti maksimalno i domacim sirovinama, tada tecaj pocinje igrati puno znacajniju ulogu.
Normalno tu dolazi i drustvo znanja koje razvijamo vec godinama pa ga i nismo bas razvili tj svi se samo vole razmetati tom frazom, ali nista ili malo se radi. A to je apsolutni prioritet na duze staze ako mislimo imati proizvodnju za izvoz. No to ne ide preko noci, a puno je vremena uzalud proslo.
Ma ne znam, moraju se stvarno neke krupne stvari na brzaka odigrati i jos da nas dobro pomazi sreca pa da kroz ovu situaciju prodjemo manje/vise OK, ali sve se bojim da nista od toga. Ovi nasi samo vole kemijat i dizati kredit na kredit i gledati od danas do sutra tak da nisam preoptimistican.
Slažem se s ovom konstatacijom,ali ima iznimaka kao što je Adris grupa koja ima zaokruženu proizvodnju u sva tri segmenta ( duhan,turizam,marikultura ) donekle i Agrokor koji dosta ulaže u primarnu proizvodnju.Sve ostalo je manje više trgovina s malom dodatnom vrijednošću,gospodarstvo koje ima ovakovu monetarnu politiku je apsolutno nekonkurentno na globalnom tržištu.
Kunu treba postupno devalvirati jer je prejaka valuta smrt za sposobne,međutim većini odgovara ovakovo stanje – po sistemu što gore tim bolje, ta većina odlučuje na izborima.Država treba prestati financirati visoko školstvo, kome trebaju visokoobrazovani neka investira u njih umjesto u zgrade,aute,jahte,avione i trošenje na egzotična putovanja.Fiskalnom politikom stimulirati ulaganja u znanje prema globalnim kriterijima,isto tako treba destimulirati sve oblike prekomjernog luksuza i beskonačnog betoniranja i zidanja.Kome treba toliko stanova i kuća? samo na obali ima oko 150 000 praznih kuća i apartmana,komu to koristi? po meni nikome.
Zato treba uvesti porez na nepotrebnu imovinu i time poticati obrazovanje, treba uvesti porez na kamate i stimulirati tržište kapitala,sprečavati špekulacije a poticati investiranje u proizvodnju za globalno tržište.
Veliko zlo u ovoj državi je nepotizam,čak veće od korupcije,totalno je poremećen sustav vrijednosti,umjesto da državom upravljaju sposobni i obrazovani situacija je obrnuta,vladaju podobni i poslušni.Sve to nije slučajno,kakov narod takova i vlast,amen
Prije nekoga vremena sam citao da su nasi najveci izvoznici (mozda ne svi) ujedno i veliki uvoznici. Znaci uvoze sirovinu od koje ne rade tehnicki zahtjevne proizvode tj proizvode na kojima se moze dobro zaraditi. Samim postavljanjem kune na recimo 8,5 ili 9 kn s te strane se ne bi puno poboljsala situacija tih izvoznika. ž
U proizvodnji, a i većini drugih grana, radna snaga je najveći trošak. Mi imamo jako neproduktivnu i neobrazovanu radnu snagu pa se moramo takmičiti se zemljama slične strukture. Kako je njihova radna snaga jeftinija, oni pobijeđuju.
Normalno tu dolazi i drustvo znanja koje razvijamo vec godinama pa ga i nismo bas razvili tj svi se samo vole razmetati tom frazom, ali nista ili malo se radi. A to je apsolutni prioritet na duze staze ako mislimo imati proizvodnju za izvoz. No to ne ide preko noci, a puno je vremena uzalud proslo.
Laborant iz Connecticuta (Dragan Primorac) je dobar za hrvatsko školstvo koliko i uragan Katrina za New Orleans. Dakle Primorac svake godine potroši minimum 300 milijuna na "besplatne" udžbenike. To je 54,54 milijuna dollara. Kvalitetnog profesora možeš na svjetskom tržištu dobiti za 100000$ godišnje. Dakle "besplatnim" udžbenicima koji završe na smeću se može dovesti na hrvatska sveučilišta barem 500 profesora svjetske kvalitete koji bi talenat pretvorili u konkurentnu radnu snagu. Međutim, onda bi laborant i ostala niškorist koja se nataložila na hrvatskim fakultetima ostala bez posla.
Mislim da je hrvatsko visoko školstvo u tako lošem stanju da se to jednostavno ne isplati popravljati. Jedino što možemo učiniti je poticati razvoj privatnih visokoškolskih ustanova.
Inače divim se ljudima koji novce troše na skijanje i skupa ljetovanja, a djecu šalju na fakultete koji nisu među prvih 2000 u svijetu.
Ma ne znam, moraju se stvarno neke krupne stvari na brzaka odigrati i jos da nas dobro pomazi sreca pa da kroz ovu situaciju prodjemo manje/vise OK, ali sve se bojim da nista od toga. Ovi nasi samo vole kemijat i dizati kredit na kredit i gledati od danas do sutra tak da nisam preoptimistican.
Već sam rekao, za brze promjene potrebno je imati mlado i obrazovano stanovništvo. Teško je očekivati da će ikakve radikalne promjene prihvatiti ljudi sa srednjom školom i 40+ godina. Sreća u nesreći je da ekonomske krize podstiču promjene.
[/quote]
Radna snaga je samo jedan od malih milijun faktora u poslovanju i nemože se označit
kao najbitniji…..masu tih faktora koji utječu u poslovanju poduzetništvo korigira
na ajmo reći slobodnom tržištu, no tečaj kune određuje DRŽAVA UMJETNO …amen