puno je to nepoznanica uvaženi kolega…….ja računam jednadžbe samo sa dvije…..
više mi govori ova info od insajdera
Previše je varijabli i sve su neekonomske tj. političke, tako da priče o zakonitosti tržišta postaju demagogija.
Nekoliko primjera, kao i kod kolege xxyyzz, dogovori G8, pa G20, pa Kina i EU, pa Francuska i Njemačka, itd.
Zatim, paralelni svjetovi tipa Njemačka spašava Opel preko GM-a kojem nude državnu pomoć kako bi zadržali zaposlenost…. ili gašenje brodogradilišta u jednoj pomorskoj zemlji jer država ih subvencionira?
Potom, trokut dogovori EU sa (privatnim?) bankama o otpisu duga u zamjenu za stroge mjere štednje u trećoj državi.
Brzo primanje nekih islamskih država u okrilje svjetskog poretka, žmirenje na "demokratske procese" u nekim drugim ili izoliranje trećih koje se primaju u UN.
Gomila nekonzistentnosti koja bi kao trebala biti pravilo?
Malo je reći da je dogovrna ili planska ekonomija na djelu jer bi i ona bila objavljena, ovo što se dešava je klasični financijski kolonijalizam.
Mi možemo samo birati da li smo ovce ili plaćenici po nečijem diktatu, nažalost.
Da se vratim još malo na brojku iznesenu u dnevniku HRT-a da 2% Hrvata drži 80% štednje.
Fakat fascinantno kako je u tako malo godina državnog klijentelističkog kapitalizma moglo doći do takve distribucije. Pobjedili smo i Paretovih 80-20 % u historijskom treptaju oka. stvarno bi bio red da neki "analitičar" objasni kako je do toga došlo. Mene osobno zanima koliko je tome pridonio balon burze kad su obični ljudi (skupa sa managerima mirovinskih fondova) potrčali svoju zdravu ušteđevinu prebaciti u ruke dotadašnjih vlasnika (vidljivo po velikom povećanju broja dioničara). Kao što jedan kolega voli reći novac na burzi nikad nije izgubljen, samo je promijenio vlasnika (očito onih 2% pobjednika hrvatske tranzicije).
Što je najveselije distribucija će ostati, dapače još će se više prelijevati na stranu najbogatijih, do sloma.
Dakle imamo distribuciju bogatstva poput Amerike i standard života nekoliko puta manji. Ta činjenica je najveći rizik i čini nas jako neotpornim na vanjske šokove. Puno lakše izavati bank run i slom kad imate nekoliko tisuća klijenata koji bi u kratkom roku mogli povući par milijardi eura i pospremiti ih vani. I kad imate ozbiljnu količinu strane štednje koncentrirane u nekoliko banaka u stranom vlasništvu.
Nisu se bezveze službenici banaka stranih gospodata rastrčali po medijima objašnjavati kako kapital koji drže ovdje je kap u moru potreba banaka matica. Zanimljivo, kako onda objasniti činjenicu da cijeli bankarski svijet strepi hoće li mali, sitni i potpuno nebitni Grci izaći na referendum i odlučiti se za povratak na drahmu.
HNB ima još baruta, ima i alata… ali sve se to može pokazati nedovoljno, mislim da mi se moralo počati razmišljati o nekim radikalnim mjerama (zakonima) da se zaštiti narod i država od mogućeg udara i šoka koji bi nam mogli prirediti naši najbogatiji i naši dragi strani bankari.
Da se vratim još malo na brojku iznesenu u dnevniku HRT-a da 2% Hrvata drži 80% štednje.
Fakat fascinantno kako je u tako malo godina državnog klijentelističkog kapitalizma moglo doći do takve distribucije. Pobjedili smo i Paretovih 80-20 % u historijskom treptaju oka. stvarno bi bio red da neki "analitičar" objasni kako je do toga došlo. Mene osobno zanima koliko je tome pridonio balon burze kad su obični ljudi (skupa sa managerima mirovinskih fondova) potrčali svoju zdravu ušteđevinu prebaciti u ruke dotadašnjih vlasnika (vidljivo po velikom povećanju broja dioničara). Kao što jedan kolega voli reći novac na burzi nikad nije izgubljen, samo je promijenio vlasnika (očito onih 2% pobjednika hrvatske tranzicije).
Ja mislim da je neusporedivo vise novaca sprzeno na nekretine u periodu 2000-2008 nego na burzi. Trebalo bi uzeti u obzir sve asset klase, a ne samo orocenu stednju kada se razmatra disperzija bogatstva.
Ja recimo ne drzim ni 1% od svoje imovine kao stednju u banci. I mislim da nisam siromasan.
Inace sam skeptican na sve podatke koje dolaze sa HTV-a.
Od 280 milijardi depozita, koliko otpada na pravne a koliko na fizicke osobe ? Kolika je stednja stranih drzavljana ?
Imaš ovdje podatke
Za druge asset klase ne znam, vjerujem da je distribucija blaža 20-80 kao što to obično biva. Poljoprivredno zemljište vjerojatno ima još blažu distribuciju.
Štednja je bitna jer je po definiciji likvidna… kuća, zemlja ne može pobjeći u Austriju ako dođe do frke.
Imaš ovdje podatke
Za druge asset klase ne znam, vjerujem da je distribucija blaža 20-80 kao što to obično biva. Poljoprivredno zemljište vjerojatno ima još blažu distribuciju.
Štednja je bitna jer je po definiciji likvidna… kuća, zemlja ne može pobjeći u Austriju ako dođe do frke.
Hrvatska nije Grcka. Hrvatski dug je puno manji i Hrvatska moze zvati MMF. U tom slucaju bi se dug refinancirao po 3% i Hrvatska to moze servisirati bez problema.
Ja ne vjerujem da ce Hrvatska bankrotirati ali vjerujem da slijedi jedan dulji period rezova i ekonomske stagnacije.
Inace Papandreu planira zvati referendum za 4. prosinca isti dan kada su parlamentarni izbori u Hrvatskoj.
WallStreet opet u ofanzivi. Najveće američko gospodarstvo, ratna industrija je u pauzi;
Preko Izraela misle napasti Iran i potaknuti industriju i dodatni nadzor nafte.
Izrael je udaljen 1500 km od Irana ( kao Zagreb – London ), dijeli ga 2 zemelje do Irana, ali misle ih napasti krstačerim projektilima. Razlog ? Interesi ;
Doista ne znam zašto smo/ste svi tako pesimistični…
Colliers: Hrvatska se oporavlja, očekuje se uzlet na tržištu nekretnina
Vaš link
Iako je stopa nezaposlenosti bila na razini od 14,3 posto, analitičari Colliersa najavljuju pad na samo 9,8 posto u kratkoročnom razdoblju. Zato su uvjereni da će stranoga kapitala biti više i u drugoj polovici godine, pri čemu se interes usmjerava na hotelsku industriju i uredske prostore.
[lol]
Hrvatski dug je puno manji i Hrvatska moze zvati MMF. U tom slucaju bi se dug refinancirao po 3% i Hrvatska to moze servisirati bez problema.
MMF se naravno može zvati, onda slijede malo rezanja, otpuštanja i sl. stvari. Ljepota fiskalne discipline i otplate državnog vanjskog duga je taj dug relativno najviše otplaćuju oni koji najmanje imaju. Što dalje povećava distribuciju bogatstva prema onima na vrhu lanca. Neki dan je Linić rekao da će nova vlast pozvati MMF, pa je ekspresno dobio od Milanovića po gubici. Jel zato što se prerano istrkeljao, ili zato što misle da su dovoljno pametni da mogu bez MMF-a ne znam.
Ironija situacije bi se lako mogla pokazati da nakon što SDP i bratija premoćno pobjede na izborima za nagradu dobiju revoluciju na ulicama.
Doduše MMF je postao neka vrsta papirnatog zmaja, niti ima love za pokriti sve države koje su u banani, niti ima moći nametnuti preteške mjere. Ako se vratimo u
1997-98, kad su azijski tigrovi pokleknuli, Rusija bankrotirala a naša banke propale, svjetski financijski sustav je preživio.
Zašto sada toliki strah od bankrota PIIGS-a ?
Nek lijepo puste ove manje u bankrot, a Italiji i Španjolskoj nametnu politike MMF-a iz 80-tih koje su bile nametnute zemljama trećeg svijeta nakon Volckerovog šoka i kršenja inflacije 70-tih godina.
Šta je toliki strah od revolucije u zapadnim zemljama koje su živjele iznad svojih mogućnosti ako im se malo štednjice i odricanja nametne.
Hrvatski dug je puno manji i Hrvatska moze zvati MMF. U tom slucaju bi se dug refinancirao po 3% i Hrvatska to moze servisirati bez problema.
MMF se naravno može zvati, onda slijede malo rezanja, otpuštanja i sl. stvari. Ljepota fiskalne discipline i otplate državnog vanjskog duga je taj dug relativno najviše otplaćuju oni koji najmanje imaju. Što dalje povećava distribuciju bogatstva prema onima na vrhu lanca. Neki dan je Linić rekao da će nova vlast pozvati MMF, pa je ekspresno dobio od Milanovića po gubici. Jel zato što se prerano istrkeljao, ili zato što misle da su dovoljno pametni da mogu bez MMF-a ne znam.
Ironija situacije bi se lako mogla pokazati da nakon što SDP i bratija premoćno pobjede na izborima za nagradu dobiju revoluciju na ulicama.
Doduše MMF je postao neka vrsta papirnatog zmaja, niti ima love za pokriti sve države koje su u banani, niti ima moći nametnuti preteške mjere. Ako se vratimo u
1997-98, kad su azijski tigrovi pokleknuli, Rusija bankrotirala a naša banke propale, svjetski financijski sustav je preživio.
Zašto sada toliki strah od bankrota PIIGS-a ?
Nek lijepo puste ove manje u bankrot, a Italiji i Španjolskoj nametnu politike MMF-a iz 80-tih koje su bile nametnute zemljama trećeg svijeta nakon Volckerovog šoka i kršenja inflacije 70-tih godina.
Šta je toliki strah od revolucije u zapadnim zemljama koje su živjele iznad svojih mogućnosti ako im se malo štednjice i odricanja nametne.
[/quote]
Ajmo malo izanalizrati;
Vanjski dug vraćaju oni koji imaju najmanje – pa jasno ako se vanjski dug vraća porezima na poreznoj bazi a poreznu bazu čine oni kojih ima najviše a to su oni srednji ili malo ispod sredine. ZAto – onih slabijih – ima najviše jer da ih je manje rasli bi na cijeni( ne impliciram da netko ima cijenu – Bože sačuvaj), onih kojih ima puno naravno da čine večinu i na dnu su.
MMF – gledanje MMF-a kao nužnog zla je krivo. IMali su puno grešaka a primarna je da se uvijek fokusiraju na rezanje troškova a ne na omogućavanje rasta. Inače MMF i Washingtonski konsenzus i ima cilje biti desna ruka kapitalizma – širenja privatizacije, liberalizacije i otvaranju kapitalnih tokova.
Države gledajte kao osobe. Ako soba(država) više uvozi i troši a malo radi tj malo je efektivna u poslu, naravno da dolazi u dugove. Ako država koristi Mastercard(MMF) i mora vratiti dug i naučiti se konsolidaciji svoj troškova – onda ja nemogu kriviti Mastercard(MMF) za njegove učinke. On vraća osobu(državu) u equilibrium(koji se uvijek mjenja).
1998 i problem Azijskih tigrova je puuuno kompliciraniji i leži kao i Japanski u internim problemima( prisjetite se Keiretsu banaka) – u pravilu su često države same krive za svoje fiskalne probleme.
Veliki priljevi svjetskog kapitala opet pridonose deficitima tekućih računa i daljnjem problematičnom zaduživanju i na kraju zloj spirali.
Revolucije? Svaka Vam završi iz naglo lijeve pozicije iz koje nastaje u krajnje desnoj u kojoj ostaje. Slovenac Žižek(sam MArxist) uvijek kaže – ljevičari su odlični u opoziciji, stvaite ih na vlast i postanu desni. Uvijek je ista konstrukcija.
Na kraći rok – ova kriza u EU jako pogoduje izvozničkom dijelu Eura jer slabiji erua rezultira cjenovnoj prednosti na svjetskim tržištma.
@domach
Lijep post
Žižeka kao marksistu puno više cijenim od naših (i bjelosvjetskih) nazovi ljevičara i socijaldemokrata. Zanimljivi su mi njegovi pokušaji da traži sintezu (ili bar poštovanje) sa zagovornicima potpunog tržišta u pokušaju raskrinkavanja trenutnog svjetskog poretka.
Kako su raznorazni pokušaji implemantacije marksističkih ideja doživjeli slom,
kejnezijanski državni kapitalizam je doživio slom, neoliberalizam se upravo lomi… ostala su revolucionarna vremena (lijeva/desna nije bitno). Hoće li izaći na gore ili na bolje, ne znam.
Ono što znam je da postoji lijek, koje se razne civilizacija tijekom mnogih stoljeća primjenjivale kad bi zapale u krizu. A to je masovni oprost/otpis duga i kretanje iz početka. I ukidanje moralnog hazarda.
@domach
Lijep post
Žižeka kao marksistu puno više cijenim od naših (i bjelosvjetskih) nazovi ljevičara i socijaldemokrata. Zanimljivi su mi njegovi pokušaji da traži sintezu (ili bar poštovanje) sa zagovornicima potpunog tržišta u pokušaju raskrinkavanja trenutnog svjetskog poretka.
Kako su raznorazni pokušaji implemantacije marksističkih ideja doživjeli slom,
kejnezijanski državni kapitalizam je doživio slom, neoliberalizam se upravo lomi… ostala su revolucionarna vremena (lijeva/desna nije bitno). Hoće li izaći na gore ili na bolje, ne znam.
Ono što znam je da postoji lijek, koje se razne civilizacija tijekom mnogih stoljeća primjenjivale kad bi zapale u krizu. A to je masovni oprost/otpis duga i kretanje iz početka. I ukidanje moralnog hazarda.
Jep. Kažem po 100 puta, od 1800 do danas bilo je 250 defaulta suverena diljem svijeta.
Znaci ništa kataklizmično niti loše. Ali moramo gledati PIIGSE u okviru drugog kruga – Eurozone, EU, Zapada. I pad jedne male karike je pad lanca. Nikako ne mislim da će default(evenutalni) Grčke povući Italiju. Italija ima potpuno drukčiji niz problema a slučajno sada njezin dug/GDP dolazi pod povečalo zbog Grčke. Ali će ostaviti mrlju na Eurozonu. Raspad Eurozone je smiješna teza. Dapače, jedan južnjački član manje je bolja konzistentnost nordijskog mentaliteta.
Primjena znanstvenih metoda na ekonomiju(marksizam, nacizam) Vam propadnu u dimu jer temelje svoja stajališta na matematici a ne promijenjivosti ljudi. Soros je to solidno objasnio. I Buffet radi isto kao i Soros – traži odstupanja od stvarnosti – a kod nas ih u ovo vrijeme ima masu puno. 2007/2008 overshoot na USA tržištu derivacija(nije bitno čega) a danas undershoot po Zapadu. I KIna je par puta defaultirala, i Njemačka i sve zemlje koje znate. Ali i nakon toga su rasle. Ne treba se sa time zamarati. Buffet to radi sa manje poteza jer time smanjuje broj grešaka ali isto kupuje jeftino(jer market undershoot-a) a Soros čeka rupe (isto undershoo ili overshoot) i shodno shorta ili long-a. Da, default je reset. On je potreban sa vremena na vrijeme. Kako sada na Zapadu tako i bude na Istoku. Opet ponavljam, svijet ima jednu bilancu plaćanja, sada je Istok na + a Zapad na -. Kada se Istok dovoljno popne onda će se malo stiuacija resetirati i stvari diu prema Zapadu. Uzasno simplificiram ali mislim da je jasno.
Citiram kao povod za kratko razmišljanje na temu "silnih depozita" u bankama u Hrvata…
Zadnje vrijeme je euforija oko ogromne štednje građana, banke nižu razne akcije s kamatama, blablabla…reklame… gotovo da me podsjeća na dioničku euforiju u jesen 2007.
Nije da baš vjerujem u takve scenarije (bank run, krahovi banaka i slično), ali u tom slučaju držanje dionica jest definitivno isplativija stvar nego držanje keša u banci. Banka može krahirati, štednja može propasti, ali dionice koje imate – ako firma ne ode u stečaj – i dalje postoje…
Zanimljiv je podatak o 2% građana i 80% štednje. Bio istinit ili ne, poznata je stvar da "naši bogataši" više vjeruju marki (ili euru) i štednji u banci nego ulaganju u perspektivne dionice. U slučaju doista nekakvog bankarskog sloma, mislim da to definitivno nije baš najpametnija odluka…