Kako prebroditi svjetsku krizu uz što manje posljedica – makroekonomski pogled

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska Kako prebroditi svjetsku krizu uz što manje posljedica – makroekonomski pogled

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.

od ukupne dolarske imovine postoji samo 3% fizičkih dolara, sve ostalo je virtualno.

eto odgovora znatiželjnicima…….lova je na vituralnoj burzi…..
sad samo treba pogledati sa vjekom tko tamo dobiva





Bi li ti ulagao u ABS a da nema prinosa?

Hoćeš reći da je kamata bila razlog rastu cijena nekretnina? [shocked]
[/quote]

Jedini i isključivi!

[/quote]

Kamata sudjeluje u inflaciji povećanjem troška građenja, ali glavni pokretač rasta cijena je prevelika ekspanazija kredita i ulaganje u nekretnine radi zarade na rastu cijena.
[/quote]

BUDUĆNOST JE U NULTOJ INFLACIJI ILI DEFLACIJI!
TO BI ZNAČILO DA JE DOŠLO DO STABILIZACIJE RASTA PUČANSTVA ALI I VELIKIH TEHNOLOŠKIH NAPREDAKA KOJI BI OMOGUĆILI DALJI NAPREDAK ČOVJEČANSTVA KROZ ULAGANJE U ZNANSOT, ZDRAVSTVO….


Ako je 3 posto imovine realno a ostalih 97% kreirano multiplikacijom dug na dug brate mili stvarno su genijalci i zaslužuju nobelovu nagradu.

pa i dobili su ih hrpe.





Bi li ti ulagao u ABS a da nema prinosa?

Hoćeš reći da je kamata bila razlog rastu cijena nekretnina? [shocked]
[/quote]

Jedini i isključivi!

[/quote]

Kamata sudjeluje u inflaciji povećanjem troška građenja, ali glavni pokretač rasta cijena je prevelika ekspanazija kredita i ulaganje u nekretnine radi zarade na rastu cijena.
[/quote]

BUDUĆNOST JE U NULTOJ INFLACIJI ILI DEFLACIJI!
TO BI ZNAČILO DA JE DOŠLO DO STABILIZACIJE RASTA PUČANSTVA ALI I VELIKIH TEHNOLOŠKIH NAPREDAKA KOJI BI OMOGUĆILI DALJI NAPREDAK ČOVJEČANSTVA KROZ ULAGANJE U ZNANSOT, ZDRAVSTVO….
[/quote]
ma ja ću da se besim!
a nekreditna emisija novca?!
a održiva inflacija od 2%-3%?!

a cijena nafte koja zaustavlja investicije?!
di je pulo?
[shocked] [shocked]

savo budi razuman…….samo tri stvari su ti sigurne u životu……..treća je inflacija [smiley]

kinezi su stvarno ekonomska velesila……..

http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=-0Kk4QrYZRo


ma ja ću da se besim!
a nekreditna emisija novca?!
a održiva inflacija od 2%-3%?!

a cijena nafte koja zaustavlja investicije?!
di je pulo?
[shocked] [shocked]


Imaš koji metar i za mene. [lol]

If something is too good to be true...it probably is.


ma ja ću da se besim!
a nekreditna emisija novca?!
a održiva inflacija od 2%-3%?!

a cijena nafte koja zaustavlja investicije?!
di je pulo?
[shocked] [shocked]

Ovaj post uopće ne kužim. Što je pisac htio reći? [undecid]

Hrvatski ekonomski preporod - reforma.forumhr.com, xreforma.wordpress.com

normalno da ne kužiš……..james je neka vrst ekonomskog pjesnika…….nije njemu lako [lol]


normalno da ne kužiš……..james je neka vrst ekonomskog pjesnika…….nije njemu lako [lol]

ne daj bože nikome ovako. [lol]

Nostradus,

Puno si toga napisao, previše bi mi vremena uzelo da odgovram na sve navode jer kako si shvatio gledam svaku riječ kad netko ozbiljno nastupa poput tebe. Pokušat ću se fokusirat samo na najbitnije.
Pitanje o oblicima razvitka u barter eknomiji postavio sam ti zbog tvoje teze o nemogućnosti rasta ako se količina novca drži fiksnom. Naravno da se ne zalažem za povratak na barter ekonomiju i čini mi se da sada već s namjerom krivo tumačiš moje riječi, jednostavno ne mogu prožvakati tezu da je ekonomski razvoj i blagostanje neovisan o produktivnosti rada, jer kako sam rekao poduzetnik može poboljšanjem poslovnog procesa povećati stupanj dodane nove vrijednosti bez uvođenja dodatnih novaca u sustav (smanjenj cijene kroz poboljšenje tehnologije). No zaboravimo tu raspravu jer se oko toga očigledno nećemo složit.

Dio u koijem pišeš o monetarizaciji duga i formuli novac=dug prihvaćam i slažem se s tobom. Kolega Con smatra da 95% ljudi ne proces nastanka novog novca u monetrnom sustavu s fiat novcem, ali po meni je sramota da neki ekonomist to ne zna, jer se o tome non stop bruji (ako se gleda na pravum mjestima). Već sam nekoliko puta iznio tvrdnju da SADAŠNJI EKONOMSKI SUSTAV NIJE EGZISTENTAN. To potvrđuju tvoje i Conove teze o kreiranju novca ex nihilo. [rolleyes] To potvrđuje i tvoje teze o nesrazmjeru rasta proizvodnog i financijskog kapitala jer pravi vrijednost može stvoriti samo proizvodni kapital, a financijski je može oteti ili preraspodjeliti.

Novci nisu problem. Novaca nema.

jesmo došli još do zeitgeist 2 momenta?

https://childhealthsafety.wordpress.com/2012/03/14/government-experts-cover-up-vaccine-hazards/


Nostradus, …

Naravno da se ne zalažem za povratak na barter ekonomiju i čini mi se da sada već s namjerom krivo tumačiš moje riječi, jednostavno ne mogu prožvakati tezu da je ekonomski razvoj i blagostanje neovisan o produktivnosti rada, jer kako sam rekao poduzetnik može poboljšanjem poslovnog procesa povećati stupanj dodane nove vrijednosti bez uvođenja dodatnih novaca u sustav (smanjenj cijene kroz poboljšenje tehnologije).


Ma znam ja da je rast produktivnosti bitan za stvaranje višeg standarda, ali rast produktivnosti u uvijetima kreditno emitiranog novca pravi budale od svih proizvođača. Valjda vidite priče o nemogućnosti prodaje uspješne proizvodnje. Zadnje što sam čuo je grožđe. Pa breskve, itd.
Nostraduru, 17.10.2011. u 23:43

Dio u koijem pišeš o monetarizaciji duga i formuli novac=dug prihvaćam i slažem se s tobom. Kolega Con smatra da 95% ljudi ne proces nastanka novog novca u monetrnom sustavu s fiat novcem, ali po meni je sramota da neki ekonomist to ne zna, jer se o tome non stop bruji (ako se gleda na pravum mjestima). Već sam nekoliko puta iznio tvrdnju da SADAŠNJI EKONOMSKI SUSTAV NIJE EGZISTENTAN. To potvrđuju tvoje i Conove teze o kreiranju novca ex nihilo. [rolleyes] To potvrđuje i tvoje teze o nesrazmjeru rasta proizvodnog i financijskog kapitala jer pravi vrijednost može stvoriti samo proizvodni kapital, a financijski je može oteti ili preraspodjeliti.

Točno to je problem. Novac kao dug stvara neotplativ dug koji guši relani sektor. Biznis ne može biti isplativ, ako se zarada stvara na nečijem još većem dugu.

Samo jedna jednostavna računica pokazuje da smo zabrazdili daleko. Npr. Ako bih posudio 10000 kuna da platim ljude da mi sagrade drvenu kuću. Majstor bi dobio 100000 kuna. A ja da je i prodam majstoru i dalje dugujem kamate. Znači rezultat rada je slijedeći: 1 nova kuća i recimo duga za 25% vrijednoti kuće. Pa sad vi meni recite koliko ta kuća vrijedi. Novac je povučen otplatom glavnice kredita (novca koji je pušten u opticaj) još dugujemo, a imamo novu vrijednost. Omjer novac/vrijednost robe je totalno poremećen. Novi vlasnik, majstor ne može prodati kuću nikome jer ne postoji novac emitiran za ovu novo nastalu vrijednost. Postoji samo neotplativ dug. Zanimljiva situacija, koja uopće ne brine markoekonomiste. Tržište će se samoregulirati. Je baš. Ako je i smrt tržišta dio života ekonomije?!

Dobio sam link na jednu priču iz Australije: http://www.galaksija.com/planeta/novac.htm. Vrijedi pročitati.

Primjetio sam da se vama baš ne da polemizirati kad je očigledno da je problem novca kao duga kao kost u grlu. Svatko ozbiljan koji se toga prihvati, nemoćan je naći rješenje unutar postojećeg učenja makroekonomike jer takvog rješenja nema.

Rješenje koje predlažem kao okvir, naravno treba doraditi. Ali je puno bolje nego ne djelovati. Gruba računica pokazuje da Hrvatska troši 1/3 dotoka novca na uvoz i 2/3 na unutrašnje profite. To znači da smo se 17 godina nepotreno zaduživali za 2/3 duga. Znate li vi koliko je to nepotrebnog duga? 30 milijardi Eura. To je taman sva kreditna aktiva banaka koja je veća od primarnog novca. I na nju će ići 6 do 8% kamata. To je 1,8 do 2,4 milijarde eura godišnje na ime kamata koje ne možemo otplatiti.

A svu tu aktivu banaka (80%) bi mogli preuzeti i postati dužni sami prema sebi (državi), ali ovaj puta otplativo i sa barem 3 puta manjim kamatama. Tko ne bi bio za to? Samo bankari. Privrednicima bi odgovaralo da tržište ima kuponu moć za njihove proizvode.

Hrvatski ekonomski preporod - reforma.forumhr.com, xreforma.wordpress.com

New Report

Close