A da nema KTE ne bi bilo ni tog sustava.
A onda bi svi vjerojatno bili podstanari i čekali da uštedimo 200.000 eura/dolara pa da imamo svoju kuću ili stan…taman za penziju.
odlično rješenje, kolega, šteta što je Nobelova pobjegla. [smiley]
nije, nego odobravanje kredita kreditno nesposobnim korisnicima, a potom i prodavanje udjela u takvim kreditima kroz posebne fondove dalje kao neka vrsta dioničko uloga, pa onda osiguranje tih kredita kod posebnih agencija koje jednostavno nisu imale keša za pokriti sve u slučaju sloma itd.
Kao i svaki balon, ponaša se kao perpetum mobile dok ne pukne.
Nitko ništa nije naučio na dvije naftne krize, Nasdaqu 2000.te pa i sad 2007.me?
Možda nauči uskoro na zlatu. [smiley]
Bi li ti ulagao u ABS a da nema prinosa?
[/quote]
Izbacite KTE i svaki sustav funkcionira.
Da nije bilo KTE na stambene kredite u USA ne bi bilo balona i ni krize.
Kolega, lagano upadate u kontradiktornosti. [wink]
Do rješenja sam došao promišljanjem nakon više mjeseci. Da bi sustav bio održiv treba se znati tko emitira novac, tko ga zarađuje (kad stvara nove vrijednosti) i tko ga posuđuje i pod kojim uslovima.
Nema smisla sad da idem u detalje. Svima je jasno da i danas imamo ekspanziju novčane mase, ali i ptoblem sa neotplativim dugom. Ekspanzija novčane mase je znala ići čak i sa 20% godišnje bez stvaranja neke inflacije. A razlog tome je jednostavan. Dokle god privreda može povećati kapacitet proizvodnje, dotle ne bi trebalo ni da se događa problem sa rastom cijena. Naime, ponuda novca je manja od kapaciteta proizvodnje. Nezaposleni se mogu zaposliti, itd. Mislim, ovo svaki ekonomist već zna.
Ako država mora ubacivati realni novi novac, radi to iz slijedećih razloga: rad mora biti isplativ. Tko želi cijeli život raditi i imati ušteđevinu nula (a nije se razbacivao). To je jednostavno poticaj i u isto vrijeme način da novonastala dobra u odosu na količinu novca održe isti omjer tj. cijenu. Dakle, moglo bi se postići da nema inflacije.
A inflacija je posebna priča za sebe. Objasniti ću je točno (http://sites.google.com/site/financijskisustav/inflacija) onako kao je vidi svaki privrednik. Kad se dižu cijene? Kad želiš zaraditi više za isti posao i kad ne možeš pokriti troškove. Prvo je pohlepa, a drugo potreba. Dizanje cijena je mjera kojom se obezvređuje novac. Za isti posao se traži više novca. Novac vrijedi manje.
A kako se sad rješava inflacija. Npr. ne mogu se pokriti troškovi (krediti su neotplativi) i dižeš cijenu. To vidi centralna banka i digne eskontnu stopu i sve banke povećaju kamate. Tako pojačaju besparicu, a roba se ne može prodavati jer nema novca – završio u zaradi banke. (Koji biznis. Kad svima ide loše, ti zarađuješ.) Uopće nije bitno što se ovim potezom realno gospodarstvo uništava, bitno je da se cijene srežu.
Vidimo da bi sa otplativošću kredita prestao presing na dizanje cijena jer bi zarada mogla pokriti troškove.
A sad paralele. Možemo reći da dobar suficit sa inozemstvom ima odlike emisije novca. roba je završila u inozemstvu, a količina novaca je lokalno povećana. Sve pet, samo tu stupaju banke. Vide priliku da dotok novca pretvore u višestruko veće kredite i na osnovu toga dodatno povećaju ponudu novca (pa se svi pitamo zašto njemci i kinezi imaju inflaciju). Osim toga, na te kredite ide kamata koja oduzima dobar dio dotoka novca i pretvara u profit banaka. (http://sites.google.com/site/financijskisustav/profit-banke).
Vidljivo je da realni dotok novca i multiplikacija novca u bankama radi opet dugove u tim državama. I oni su uslovno otplativi sve dok ima izvoza. Ako izvoz stane, privreda će bankrotirati u kraćem roku.
Stoga se kao jedino rješenje nameće da pravo emisije novca može imati samo država i da druge institucije ne smiju novac u sustavu multiplicirati, kao ni multiplicirati dug. Kraće, može se posuditi maksimalno toliko koliko ima novca.
I sad razmatramo održivost. Ako država emitira svake godine X novog novca, tada u najgorem slučaju da je sva stara novčana masa pretvorena u kredit, zarada banaka od kredita ne može biti veća od X/2.
…. nastavak
Zašto je to tako. Pa ako je bankarstvo servis, tada servis može prigrabiti maksimalno 50% od emitiranog novca. 50% minimalno pripada proizvođačima.
Time ispada da profitabilnost posuđivanja novca ne može biti bolja od profitabilnosti realnog gospodarstva, a time je osigurano da finacijski sektor ne može na račun kamata preuzimati največi dio profita. To se postiže limitiranjem maksimalne kamate na kredite. Nema mjesta za tržišno natjecanje sa novcem kao robom jer se to lako pretvara u vladanje novcem. Dovoljno je imati kamatne apetite veće od emitiranog novca.
Koliko je to različito od današnje situacije? Danas RH nema dotok novce bez stvaranja duga koji bi pokrio potrebe države za novcem. Pa stoga imamo zakon o radu koji je neprovediv, rad za mirovinu do 65 godine, viskoko školovanje koje se plaća, itd. Bolje rečeno, prevdeni smo žedni preko vode.
Eto toliko za sada.
To je točno. A treba tu uzeti u obzir i da bi vaša štednja išla na račun nečijeg još većeg duga. Stoga je više nego očekivano da će sve završiti u bijedi, nezaposlenosti, bankrotima. Država će morati dizati poreze da plaća sve veće dugove, plaće će padati. Rezati će se radnička prava. Itd. Vjerojatnost da uštedite za stan je jako mala. Tržište dionica će zbog restriktivne politike također poslovati loše, pa ni ulaganje u dionice ne može dati profit. Školovanje djece ćete morati dodatno plaćati, kao i zdravstvo. Sve u svemu, zajednički nazivnik svega je NOVAC KAO DUG. A mnogi ga toliko brane i vole?!
nije, nego odobravanje kredita kreditno nesposobnim korisnicima, a potom i prodavanje udjela u takvim kreditima kroz posebne fondove dalje kao neka vrsta dioničko uloga, pa onda osiguranje tih kredita kod posebnih agencija koje jednostavno nisu imale keša za pokriti sve u slučaju sloma itd.
Kao i svaki balon, ponaša se kao perpetum mobile dok ne pukne.
Nitko ništa nije naučio na dvije naftne krize, Nasdaqu 2000.te pa i sad 2007.me?
Možda nauči uskoro na zlatu. [smiley]
[/quote]
zar je kolega naveo da posjeduje zlato……….zar sam nešto propustio [smiley]
mnogi su lekciju naučili na chf, a mnogi i na atpl
Ja bi samo htio reć da me ekonomisti koji objašanjavaju ekonomske pojave globalnom i lokalnom politikom, neodoljivo podjsećaju na hajdukovce kad nakon utakmice počnu o sudcu, a odigrali su 1-1 doma s cibalijom.
ma pokralo nas brate mili da ni bilo sudaca dobili bi utakmicu.
Nego mene zanima gdje je novac nestao. Mislim jednom odštampana novčanica je praktički neuništiva kad joj prođe rok naštampa se nova stara se povuče a dugoročna infacija je cca 3%
Prošlu krizu izazvali ninja krediti pa izvedenice na te kredite pa obveznice tih firmi pa ko zna što sve ne, posljedica velika globalna recesija mislim da je BRIC bio pošteđen. E sad me stvarno interesira gdje je novac nestao. Dakle kriza je nastala kreditnom ekspanzijom lošim kreditima i tako dalje, da bi se ublažila kriza države se dodatno zadužuju uvode poticajne akcije na potrošnju, a u međuvremenu FED i ECB štampaju novčanice ko ludi,spašavaju koga god stignu izostaje ubrzana inflacija ili hiper inflacija pobogu nije mi jasno tko guta sve te novce gdje dovraga nestaju.
Da se vratim na početak priče i osnovnu premisu da je novac neuiništiv i samo mijenja vlasnika ti meni kuću ja tebi novac i tako dalje pitam se gdje je novac nestao? Ne znam nekako mi se čini da ljudi više nisu skloni dugu kao financiranju svojih potreba. Ali opet kvragu gdje se novac parkirao ,gdje je usko grlo tko zadržava novce da brže kola?
točno tako su se i u Great Depressionu 1930. pitali……..gdje je novac……. [wink]
za svoj znam gdje je……a za tuđi nikad ne pitam [lol]
Nego mene zanima gdje je novac nestao. Mislim jednom odštampana novčanica je praktički neuništiva kad joj prođe rok naštampa se nova stara se povuče a dugoročna infacija je cca 3%
Prošlu krizu izazvali ninja krediti pa izvedenice na te kredite pa obveznice tih firmi pa ko zna što sve ne, posljedica velika globalna recesija mislim da je BRIC bio pošteđen. E sad me stvarno interesira gdje je novac nestao. Dakle kriza je nastala kreditnom ekspanzijom lošim kreditima i tako dalje, da bi se ublažila kriza države se dodatno zadužuju uvode poticajne akcije na potrošnju, a u međuvremenu FED i ECB štampaju novčanice ko ludi,spašavaju koga god stignu izostaje ubrzana inflacija ili hiper inflacija pobogu nije mi jasno tko guta sve te novce gdje dovraga nestaju.
Da se vratim na početak priče i osnovnu premisu da je novac neuiništiv i samo mijenja vlasnika ti meni kuću ja tebi novac i tako dalje pitam se gdje je novac nestao? Ne znam nekako mi se čini da ljudi više nisu skloni dugu kao financiranju svojih potreba. Ali opet kvragu gdje se novac parkirao, gdje je usko grlo tko zadržava novce da brže kola?
taj novac nikad nije ni postojao.
od ukupne dolarske imovine postoji samo 3% fizičkih dolara, sve ostalo je virtualno.
a zlata je kao malo. [rolleyes]
Hm sasvim svejedno kako će novac- sredstvo razmjene izgledat točkice na tekućem računu, papirnate novčanice, zlatnici, udice , štapići.
Ako je 3 posto imovine realno a ostalih 97% kreirano multiplikacijom dug na dug brate mili stvarno su genijalci i zaslužuju nobelovu nagradu kako iz ničega napraviti nešto ili bolje rečeno kako iz malo napraviti puno, hm a tko zna možda uspiju objasnit kako je Isus sa 2 ribe nahranio mnoštvo.
Hm dakle ovako FED zajmi 1 000 000 dolara banci, ova istu sumu drugoj banci, ova trećoj, i tako deset banaka u krug kreiralo se 10 000 000 "imovine" i 10 000 000 obaveza, deseta banka krahira jer se igrala hipotekarnim kreditima a ove ispred nje upadaju u probleme jer ne mogu vraćati svoje obveze, i eto krize ako sam ja to dobro shvatio??
Ok ako je tako nastao balon zar ne bi trebalo inverznim putem doći do ispuhivanja balona tj da fed zajmi milju dolara devetoj banci a tada ove poravnaju svoje obveze međusobno, bilanca deveta banka dužna 1 milju dolara Fedu, a fed emitirao 2 miljuna dolara, opet isto pitanje gdje je nestao prvi miljun dolara???
Hm sasvim svejedno kako će novac- sredstvo razmjene izgledat točkice na tekućem računu, papirnate novčanice, zlatnici, udice , štapići.
Ako je 3 posto imovine realno a ostalih 97% kreirano multiplikacijom dug na dug brate mili stvarno su genijalci i zaslužuju nobelovu nagradu kako iz ničega napraviti nešto ili bolje rečeno kako iz malo napraviti puno, hm a tko zna možda uspiju objasnit kako je Isus sa 2 ribe nahranio mnoštvo.
Hm dakle ovako FED zajmi 1 000 000 dolara banci, ova istu sumu drugoj banci, ova trećoj, i tako deset banaka u krug kreiralo se 10 000 000 "imovine" i 10 000 000 obaveza, deseta banka krahira jer se igrala hipotekarnim kreditima a ove ispred nje upadaju u probleme jer ne mogu vraćati svoje obveze, i eto krize ako sam ja to dobro shvatio??
Ok ako je tako nastao balon zar ne bi trebalo inverznim putem doći do ispuhivanja balona tj da fed zajmi milju dolara devetoj banci a tada ove poravnaju svoje obveze međusobno, bilanca deveta banka dužna 1 milju dolara Fedu, a fed emitirao 2 miljuna dolara, opet isto pitanje gdje je nestao prvi miljun dolara???