Twixer, jesi digo ruke od ovih svojih, meni ih je već žao.
Ovaj link na XLS tablicu profita zajednice se izgubio: https://sites.google.com/site/financijskisustav/Profit_zajednice.xls?attredirects=0
Da točno je da se bavim samo održivošću financija jedne države jer raditi znamo, imao resurse i tvornice . Normalno da nema smisla raditi financijsku računicu, ako živimo u totalnoj pustinji bez vode i energeneta. Mi definitivno znamo da možemo prehraniti stanovništvo. Znači još nam samo ostaje financijska održivost i održivi razvoj. Ne možemo prekočiti financiju održivost jer ćemo završiti kao robovi u vlastitoj državi. Financijska održivost je 2. temelj opstanka. Prvi su ljudi, zemlja i resursi.
I na osnovu toga možemo reći da nam prvi cilj sada treba biti financijska održivost. Pa ljudi moji, to je i sam Škegro prije par dana na TV utvrdio kada se pričalo o programima stranaka. A ja sam utrošio nešto svog vremena i intelektualnog potencijala te našao razlog financijske neodrživosti. I to nisam izmislio, nego samo nadopunio namjernu rupu u makroekonomiji.
Za one koji žele znati zašto privatizacija u državi ne daje rješenje i zašto i kad rasprodamo sve što imamo nećemo imati rješenje sam napisao članak o posljedicama privatizacije (http://sites.google.com/site/financijskisustav/posljedice-privatizacije). Naime, u zadnjoj emisiji NU2 je gostovao Milanović i izjavio da će ići na prodaju HEP-a da bi ta firma povećala profitabilnost. Nakon što pročitate moj članak o posljedicama privatizacije, znati ćete da je Milanović rekao teški nonsens iz neznanja. Sjetite se da novčan profit u državi dolazi od nekog trajnog izvora novca, a to je jedino deficit proračuna (ili suficit sa inozemstvom – koji nemamo, ili stalne strane investicije – koje bi trebale biti neisplative). Pa po tome ispada da bi profitabilnost HEP-a na kraju pokrivao državni proračun. Mašala. Umjesto da privatizacija rastereti proračun, ona će ga opteretiti. Naravno, može se dogoditi da novi vlasnik ne poveća cijene i da raspusti radnike i sreže im plaću. Ali priznajte, to smo mogli i sami. A da ne govorim da bi se ulaganje investitora trebalo otplatiti i donositi dobit. Pitaje je samo od kuda dok imamo negativnu trgovinsku bilancu? Novim kreditom? To je financijski neodrživo.
Na primjer koja je uloga banaka?
Da ali je njihova uloga isisavanje novca od stanovništva i privrede preko enormnih kamata i raznoraznih naknada ili je njihova uloga osiguranje kreditnih linija za privredu i razvoj privrede, te siguran polog za one koji štede itd?
U toj konstataciji bi se složio i nadopunio: Banke imamo da bi simulirale stvaranje novca i to koristile za stvarnje neotplativog duga kojim dalje stvaraju ucijene i dobivaju ustupke koje nikad ne bi mogle dobiti. To se zove naddržavno vladanje dugom.
Banke zajedno sa centralnom bankom emitiraju X novaca i traže X+Y natrag. Ako od kamata Y oduzmemo troškove T (sa porezima i ostalim novčanim davanjma) dobiti ćemo zadžanu novčanu dobit u iznosu Y-T koja je neotplativa jer je izdano X novaca, a Y-T nije nikad izdano.
Jedina održivost ovog sustav banaka bi bila da je Y-T=0, ali da i ostali subjekti nemaju nikakav zadržani novčani profit. A to je priznajte utopija. I mi plaćamo danak te utopijske ideje da ćemo radom stvoriti novčani profit za koji ne postoji novac.
A priznati ćete da i svi koji imaju profitabilan biznis razmišljaju da ulože X novaca i da im se vrati X+Y. A kad od Y oduzmu troškove T da im ostane profit. I dok jedni to uspjevaju, oni drugi sigurno ne mogu. Njima ostaje manjak. Ako su jedni stalno profitabilni, imati ćemo neke druge stalno u gubitku. Pa tako možemo objasniti zašto se gubitaša ne možemo riješiti. Taman kad jedne firme propadnu, moraju se stvoriti druge koja će stvarati gubitak.
Doslovce, profit (akumulirani keš – primjer Apple) jednih dolazi od duga drugih, bilo u istoj ili drugoj državi. A na taj dug (tj. profit sa druge strane) idu kamate prema bankama. I time bogati stvaraju dobit i povećavaju bogatstvo, a banke plijene imovinu siromašnih. Ako to potraje, i oni koji stvaraju profit će početi klecati jer nemaju kupce pa će tako i dio manje profitabilnih propasti. itd. To je čisti poker u ekonomiji.
To je neravnoteža koja vuče u rasprodaju svega i ekonomsko ropstvo novcu kao kreditu. I to se treba ukinuti. A, znamo kako: bankama se treba oduzeti moć da preko FRB simuliraju ekspanziju novca, a država mora stvoriti monetarni stup vlasti (ne političari) koji će ubacivati novac u sustav određujući točno količinu deficita proračuna.
Ekonomija je kao brod nakrcan teretom, prirodno je da se nailazi na valove,odnosno na loše vrijeme koje usporava kretanje i produžuje vrijeme dolaska na cilj ali ništa od prirodnih procesa neće tako pogubno utjecati na taj put kao neravnomjerno raspoređen teret odnosno neravnoteža.
Kad se uklone uzroci neravnoteže, odnosno kad se teret bolje rasporedi sve će se posložiti samo od sebe.
gdje je ravnoteža i kako ona izgleda?
[/quote]
Ravnoteža je u zemljama bez krize, nije da ih nema iako je cijeli svijet pogođen. U tim zemljama su zakonski okviri takvi da ne dozvoljavaju zastranjivanja odnosno nisu ciljano namješteni da izazovu enormno prelijevanje bogatstva u uski krug određene interesne skupine.
[/quote]
možeš li nabrojiti neke zemlje koje su u ravnoteži i nemaju nikakvu krizu.
Nostraduru prvo ti moram čestitat jer očito shvaćaš da sav novac nastaje kao dug, i ne samo to nego si pokazao i zavidnu sposobnost uočavanja da je taj izdani novac nedovoljan da vrati taj isti dug. Tu si već ispred 95% foruma i ispred Ljube Jurčića.
Nadalje, ovo tvoje teoretiziranje oko "jednakosti triju deficita" mi izgleda potpuno besmisleno, možda je u meni problem. Pa molim te za kratko pojašnjenje kako teorija funkcionira agregatno na razini cijelog svijeta?
Nostraduru prvo ti moram čestitat jer očito shvaćaš da sav novac nastaje kao dug, i ne samo to nego si pokazao i zavidnu sposobnost uočavanja da je taj izdani novac nedovoljan da vrati taj isti dug. Tu si već ispred 95% foruma i ispred Ljube Jurčića.
Ljubo je dobar ekonomista i u svakom slučaju bih ga imao u svom timu. Samo Ljubi treba malo proširiti znanje i bio bi perfektan. Jedne godine je Ljubo na temu rebalansa čak i govorio da bi se novac mogao emitirati od strane države, ali je bio neuvjerljiv i spominjao inflaciju. On ne shvaća koji su pokretači inflacije i njeni akceleratori. To je mala tema samo za sebe.
Nije to nikakvo teoretiziranje bez razloga. Evo kako to ide.
1. Svi prihodi su nekome rashodi, pa da ne izvodim ono što sma napisao sa svojim simbolima (http://sites.google.com/site/financijskisustav/veza-profita-zajednice-sa-deficitom-proracuna)
2. Poanta izvoda je
deficit drž- proračuna = deficit vanjskotrgovinske bilance + deficit financiranja
deficit finaciranja je u stvari štednja i normalno je da se u procesu stvaranja novih vrijednosti ostvari štednja.
A sad možemo virtualno pozbrajati sve jednadžbe za sve države na svijetu
sum (deficiti) = sum(deficita vanjskotrgvinskih bilanci) + sum (deficita finaciranja)
sum(deficita vanjskotrgvinskih bilanci)=0 jer nema međuplanetarnih transakcija
Time dobivamo da za cijelu zemaljsku kuglu vrijedi:
sum (deficiti) = sum (deficita finaciranja) tj. = = sum (štednja)
Pa logički možemo zaključiti da su deficiti proračuna izvori novčanog profita. I mnogi su ekonomisti govorili da deficit Amerike pokreće gospodarstvo svijeta. Evo zašto.
A sad imamo ideje da se deficiti proračuna moraju rezati, tj. da se smanjuje profit od rada i stvaranja novih vrijednosti. A samo se države mogu zaduživati skoro bez kraja, jer niti jednom privatniku banka neće davati kredit bez kraja. Pa stoga neki kažu i da sistem nije u krizi dok se banke odlučuju davati kredite.
Samo to sa kredtima ima jednu posljedicu: Zarada od kredita postaje sve veća, a realna privreda ne raste. To se zvoe obezvređivanje valute. Time objašnjavam kolaps eura. Ogromni apetiti za zaradom na kreditima nemaju protutežu u proizvodnji. Ravnoteža je sve više pogoršana. A niti teoretski ne mogu imati protutežu.
Radio sam numeričku analizu jednostavnog problema. Novacu pada kupovna vrijednost zbog inflacije. Stoga sam uzeo realnu inflaciju i dodavao novac kao kredit koji se ne vraća nego povećava glavnicu sa ciljem sa održim relno istu kupovnu moć. (http://sites.google.com/site/financijskisustav/inflacija-bez-primarne-emisije). Rezulat koji sam dobio je potvrdio ono što sami vidimo: inflacija uopće ne smeta bankama. Možda je to mnogima promaklo, ali inflacija nije problem za banke. Pokazalo se da dug raste tempom koji teži zbroju kamate banke i inflacije.
E sad će se javiti ekonomski stručnjaci i reči da je zanemarena brzina opticaja novca. To je istina, uzeo sam u obzir da nema povećanja brzine opticaja novca, ali je istina da nema načina kako bi se svake godine brzina opticaja novca povećavala za neki postotak i tako u nedogled. Sve ima svoje granice. A sjetite se, početkom krize je bilo preporuka: Treba trošiti da se novac obrće brže?!
I da se vratim na problem kolapsa eura. (http://sites.google.com/site/financijskisustav/kolaps-eura) Tako mogu sa sigurnoću predvidjeti da euro kao valuta ne može biti spašen bez velike reforme u regulaciji novca. To sad nije tema, ali je vezana uz financijsku održivost. Pa stoga i inicijative o federalizaciji EU ne vode ka rješenju. Mnogo je tu poteza radi kupovanja vremena.
Odrazno je: Mnogo je tu poteza radi kupovanja vremena.
A zašto se uopće kupuje vrijeme? I zašto sastanci G8, G20, EK, WB, itd. ne stvaraju rješenje? Jer nije cilj imati rješenje nego ono već spomenuto. Vladati dugom, preuzimati resurese na ime duga, itd. Sve je to vidljivo u Grčkoj i postati će svakodnevica u ostalim državama.
A sa druge strane, vjerujem da znate da ne mogu sad bankari reći: "Do sad je bila prevara, morati ćemo to ispraviti". Pravna reprekusija bi bila katastrofa za njih. Ide se na sve ili ništa. Prije da će biti ništa i WW3.
Mi možemo postići da se istina zna i da je lako dokaziva običnom analizom za koji vam treba matematika iz osnovne škole. To je samo početak drugačijeg promišljanja ekonomije. Ovaj puta kao zanosti.
Ja bi samo htio reć da me ekonomisti koji objašanjavaju ekonomske pojave globalnom i lokalnom politikom, neodoljivo podjsećaju na hajdukovce kad nakon utakmice počnu o sudcu, a odigrali su 1-1 doma s cibalijom.
Odrazno je: Mnogo je tu poteza radi kupovanja vremena.
A zašto se uopće kupuje vrijeme? I zašto sastanci G8, G20, EK, WB, itd. ne stvaraju rješenje? Jer nije cilj imati rješenje nego ono već spomenuto. Vladati dugom, preuzimati resurese na ime duga, itd. Sve je to vidljivo u Grčkoj i postati će svakodnevica u ostalim državama.
A sa druge strane, vjerujem da znate da ne mogu sad bankari reći: "Do sad je bila prevara, morati ćemo to ispraviti". Pravna reprekusija bi bila katastrofa za njih. Ide se na sve ili ništa. Prije da će biti ništa i WW3.
Mi možemo postići da se istina zna i da je lako dokaziva običnom analizom za koji vam treba matematika iz osnovne škole. To je samo početak drugačijeg promišljanja ekonomije. Ovaj puta kao zanosti.
Zanimljiva razmišljanja kolega, podrška na trudu ali ipak ne bih se oslonio previše na matemetiku kao podlogu i/ili opravdanje ekonomije kao (kvazi) znanosti. Da ne upadnete u neoklasičarske zablude.
Bilu da živimo u svijetu virtualnog novca, ili u svijetu novca pokrivenog nečim čvrstim uvijek nastaje problem duga koji je nastao prije svega (koliko kod moderna ekonomija nas htjela uvjeriti u suprotno). Kako se dug koji eksponencijalno raste nikad ne može otplatiti jedino stvarno rješenje je podvlačanje računa i brisanje duga. Pokušaji da se sustav sačuva inflacijom kad tad se slomi.
Prvo se stopa rasta produktivnosti zbog napredka tehnologije promjeni drugu derivaciju, onda nestane jeftine radne snage koja će raditi za kikiriki (ne može pokriti troškove života osim zaduživanjem), onda centralni bankari pogrešno izračunaj onaj svoj zadnji easing koji konačno uspijeva pobjediti deflaciju. Onda imamo hiperinflaciju.
Nažalost prelazak na hard money obično i nije neka sreća i rješenje bez oprosta duga jer dovodi do sloma ljudi/zajednica/država koje su nominalno dužne a nemaju ni zlata niti drugih važnih resursa.
Dakle ostaje jedino bankrot bez posljedica i otpis duga kao jedino stvarno riješenje ove krize. Događalo se već bezbroj puta u povijesti i mnoge religije/civilizacije su to vidjele kao jedino rješenje u doba kriza.
Anni favor jubilaei
Poenarum laxat debitum,
Post peccatorum vomitum
Et cessandi propositum.
Currant passim omnes rei.
Pro mercede regnum Dei
Levi patet expositum.
Nažalost, izgleda ne živimo još u takvo vrijeme i sve dok se Ameri budu mogli zaduživati u dolarima i tako uzimati harač od cijelog svijeta bojim se da oprosta neće ni biti. Zato toliko strka da se kao Grčkoj nazovi pomogne, jer ako bankrotira i napravi presadan onda će i drugi dužnici napraviti isto. Da li će protestansko-kapitalistička etika da se dug pod svako cijeno mora vratiti (pogotovo kad FED i BOE može printati lovu za vraćanje duga) pokleknuti ne znam. U konačnici mislim da bi im bolje sada oprostiti svojoj i bjelosvjetskoj sirotinji dugove, nego se uzdati u svoju vojnu snagu i dominaciju.
Što se nas tiče, nada da ćemo dodatnim zaduživanjem sada kao nekom magijom uspjeti pokrenuti proizvodnju, industriju i da ćemo se rastom izvući i početi otplaćivati prijašnje dugove je po meni promašena. Isto tako je promašena ideja da će doći strani kapital koji će nas razviti, strani kapital u nas dolazi da nam uzme ono što imamo a ne da nas razvije.
Ono što nam ostaje je čekati i nadati se da će Grčka bankrotirati i tima omogućiti i nama otpis dugova. Alternativa je dugotrajni jad, depresija i rasprodaja onog najvrijednijeg što imamo (obala, oranice, šume, vode) što nam mnogi već sada nude kao spas i izlaz.
@RealBear, sami tvrdite da dug raste eksponencijalno. Ali rješenje nije otpis. Jer je otpis stvorio opet nekome manjak. A vjerujte mi, obična raja će to platiti, a ne oni koji su to stvorili. "Sve će to narod pozlatiti". Ne smjemo zažmiriti pred sudar i misliti da se neće dogoditi. Bankrot Hrvatske nam je zagarantiran, a pogotovo ako uđemu EU. Pa tu se više ne zan ni tko pije ni tko plaća. Rašomon sveopći.
Matematika je samo alat u analizi problema održivosti financija na duge staze.
Izbacite KTE i svaki sustav funkcionira.
Da nije bilo KTE na stambene kredite u USA ne bi bilo balona i ni krize.
Izbacite KTE i svaki sustav funkcionira.
Da nije bilo KTE na stambene kredite u USA ne bi bilo balona i ni krize.
a tko će ti dati kredit bez kamata? [rolleyes]