Ne, lynx nemaju ni dugova ni uvoznih inputa, jer hrvatska je poznata po jeftinom, lakodostupnom kapitalu i obilju prirodnih resursa. [rolleyes] i pretsani pisat riječi pod "navodnicima", tako samo žene pišu.
dok-ing, elka kabeli i trećeg se ne mogu sjetit, neka prehrana.
hahaha, domenico opet jaše.
01/2009 – nema pada cijena.
http://www.jutarnji.hr/u-2009–bez-velikih-smanjenja-cijena-nekretnina/282218/
09/2011 – cijene će past 30% – 50%.
http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Nekretnine/Zele-li-banke-prodati-15.000-stanova-cijenu-moraju-spustiti-30-do-50
[lol] [lol]
momci, nadam se da gledat svijet profita na prvom, kako tri velika izvoznika objašnajvaju da im ne smeta jaka kuna i da im je stabilan tečaj daleko najvažniji. sava, mir.
Ako drzave koje imaju enormni suficit robne razmjene (Njemacka, Nizozemska) i drzave koje imaju ogroman deficit (Hrvatska, Grcka, Portugal,…) imaju istu monetarnu politiku onda se ove sa deficitom moraju zaduzivati da bi pokrile deficit. Sto duze to traje to se deficitarne drzave zaduzuju sve vise i sve skuplje dok u jednom trenutku kreditori ne prestanu davati kredite.
To drugacije zavrsiti ne moze. Ljudi se ne mogu zaposliti. Drzava se mora zaduzivati ili da im placa socijalnu pomoc ili da ih zaposli u drzavnu sluzbu ili da subvencionira apsolutno nekonkurentna poduzeca (Brodogradilista i slicno). Servisiranje duga postaje sve skuplje, drzava se mora zaduziti jos vise i spirala propadanja se samo ubrzava.
Hrvatska monetarna politika je bila i ostala suicidalna.
E, baš ste me sjetili – ovo s jakom valutom – na jedan intervju koji sam pročitao neki dan, jedva sam ga našao:
http://www.safehaven.com/article/22696/doug-casey-how-to-prepare-for-when-money-dies
Doug Casey is a highly respected author, publisher and professional investor who graduated from Georgetown University in 1968.
Ovaj dio je bitan:
A strong currency is essential for a strong economy. Sure, a strong currency can hurt exporters for a while. But, a strong currency encourages manufacturers to invest in technology, and become more efficient. It rewards savings and results in the growth of capital that’s critical for prosperity. A strong currency allows businessmen to buy foreign companies and technologies at bargain prices. It results in a high standard of living for the country, and yields social stability as a bonus. The idea that decreasing the value of currency to stimulate exports is a short-lived, stupid and counterproductive solution to the problem. People seem to forget that while the German currency was rising about sixfold from its level of 1971, and the Japanese yen about fourfold, those countries became the world’s greatest export economies. It didn’t happen despite a strong currency, but in large measure because of it.
E, baš ste me sjetili – ovo s jakom valutom – na jedan intervju koji sam pročitao neki dan, jedva sam ga našao:
http://www.safehaven.com/article/22696/doug-casey-how-to-prepare-for-when-money-dies
Doug Casey is a highly respected author, publisher and professional investor who graduated from Georgetown University in 1968.
Ovaj dio je bitan:
A strong currency is essential for a strong economy. Sure, a strong currency can hurt exporters for a while. But, a strong currency encourages manufacturers to invest in technology, and become more efficient. It rewards savings and results in the growth of capital that’s critical for prosperity. A strong currency allows businessmen to buy foreign companies and technologies at bargain prices. It results in a high standard of living for the country, and yields social stability as a bonus. The idea that decreasing the value of currency to stimulate exports is a short-lived, stupid and counterproductive solution to the problem. People seem to forget that while the German currency was rising about sixfold from its level of 1971, and the Japanese yen about fourfold, those countries became the world’s greatest export economies. It didn’t happen despite a strong currency, but in large measure because of it.
[/quote]
Zimbabwe nije imao izbor osim devalvacije u vraćanju external debta zbog nemilih političkih okolnosti. Kako će Zimbabwe vratiti vanjski dug ako ne izvozi i ima korumpiranu vlast koja neda daljnje zaduživanje osim devalvacijom tj printanjem? Danas Zimbabwe raste i sigurno mu raste i valuta skupa sa rastom. Naravno danas zemlje umjesto oružja i recimo uzimanja Newfoundlanda koji nije mogao vratiti dug Kanadi, koriste devalvaciju. Naravno time uništavaju i domaću potrošnju koja je obično visoka u tim zemljama( kao i Grčka recimo). Jaka valuta je nužni slijed jakog izvoza. Ali reći da je izvozu pogodovala jaka domača valuta bio bi krivi slijed događaja. Jak izvoz donosi jaku valutu, zbog potražnje za istom u međunarodnim plačanjima. Jeidno kada se po meni slaba valuta opravdava tj devalvacija opravdava je ako se želi postići target izvoza, podići GDP, dovući FDi u zemlju i strateški know how – hence što radi Kina- i jedino ide u fiksnom paritetu. Inaće se korist printing press i inflacija:)
Zimbabwe nije imao izbor osim devalvacije u vraćanju external debta zbog nemilih političkih okolnosti.
sram bilo ove koji su im to nametnuli.
sram bilo ove koji su im to nametnuli.
jel ti ova šta u rodu?
Prioriteti ulaganja se izgleda mijenjaju
http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Funbiz/Cokolada-bi-mogla-kostati-kao-zlato [smiley]
Imam pitanje za moderatore i članove foruma, ne znam gdje bih ga postavio pa sam se odlučio za temu na kojoj inače pišem (doduše izrazito rijetko), a usput je čitana.
Naime, ime vašeg portala i novina je Poslovni dnevnik. S druge strane na forumu tog istog portala piše se uglavnom samo o dionicama i o tome je li neka dionica pala ili rasla, da li je podcjenjena ili precjenjna. Ama baš ništa se ne govori o stvarnom businessu, ne znam postoji li negdje kod nas takav forum uopće, dakle tema na kojoj bi se raspravljalo o ustrojavanju i održavanju poduzeća, i teoretski i praktični dio. Ovdje se uglavnom bavimo predviđanjima budućnosti i opisivanjem trenutnog stanja, baš poput klasičnih i neoklasičnih ekonomista. Ekonosmka teorija ili točnije teorija socijalnog dizajna u okviru sistemske teorije otišla je mnogo dalje i ona daje konceptualne naputke i operativne alate za svladavanje teškog stanja u kojem se nalazimo. Bit je kontroliranju internih potencijala i utjecaju na okruženje radi ostvarivanja određenih ciljeva, a ne predviđanju. Da ne duljim previše, moj je prijedlog da se otvori nova metatema na poslovnom forumu o pravom businessu na kojem bi se mogle pojavljivati brojne teme iz bogate literature (marketing, management, poslovna analiza, poslovna informatika, računovodstvo, financije, kontroling i td.). Recimo mene trenutno interesira koncept ciljnih troškova, kako se točno implementira i ima li tko iskustva…
Predlažem da se otvori glasanje tko je za moj prijedlog, a tko nije, da sve bude demokratski.
jel ti ova šta u rodu?
[/quote]
ma, mi knoxovi ne bi mrava mogli zgazit.
Čobanković: Projekt prodaje vode treba pohvaliti
Neven Šimac, član komisije Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije: "To je vrlo loša i vrlo opasna ideja"
Voda bi se crpila iz rijeka koje se ulijevaju u Jadran, gdje bi ih tankerima izvozili u arapske zemlje. Navodno zanemarivih 1% raspoložive vode i nimalo zanemarivih 1,5 milijardi kuna zarade.
Neven Šimac, član komisije Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije, odbacuje prijedlog. „To je vrlo loša i vrlo opasna ideja. Klimatske promjene su tu, klima se mijenja u Hrvatskoj, potrebe za vodom u Hrvatskoj je sve veća. Hrvatski nacionalni interes time bi bio ozbiljno doveden u pitanje“, smatra Šimac.
http://www.bankamagazine.hr/default.aspx?TabId=102&View=Details&ItemID=72632
[rolleyes]
Čobanković: Projekt prodaje vode treba pohvaliti
Neven Šimac, član komisije Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije: "To je vrlo loša i vrlo opasna ideja"
Voda bi se crpila iz rijeka koje se ulijevaju u Jadran, gdje bi ih tankerima izvozili u arapske zemlje. Navodno zanemarivih 1% raspoložive vode i nimalo zanemarivih 1,5 milijardi kuna zarade.
Neven Šimac, član komisije Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije, odbacuje prijedlog. „To je vrlo loša i vrlo opasna ideja. Klimatske promjene su tu, klima se mijenja u Hrvatskoj, potrebe za vodom u Hrvatskoj je sve veća. Hrvatski nacionalni interes time bi bio ozbiljno doveden u pitanje“, smatra Šimac.
http://www.bankamagazine.hr/default.aspx?TabId=102&View=Details&ItemID=72632
[rolleyes]
Oni kažu, prodat će HEP. Nema prodaje! Ni HEP-a, ni Hrvatskih šuma, ni Hrvatskih voda. Od 2000. do 2003. prodali su INA-u, HT, banke, hotele. Nema prodaje’, naglasila je Kosor.
[wink]