Obama ‘tipuje’ na novu banku

Od nedavne objave američkog predsjednika Baracka Obame da će pred kongresnike uskoro izaći s paketom mjera za pokretanje gospodarstva i obuzdavanje golemoga državnog duga američki mediji ne prestaju analizirati moguće poteze prvog čovjeka SAD-a. Šest dana uoči njegova govora, u kojem će otkriti čime to planira revitalizirati američku ekonomiju, sve je više onih koji tvrde da će jedan od najvažnijih poteza biti zahtjev za pokretanje nove banke.

Ceste i mostovi kao ‘lijek’

Iako Bijela kuća nije službeno objavila nijedan detalj Obamina plana, analitičare na mišljenje da će u njemu biti riječi o novoj bankarskoj instituciji potakla je činjenica da predsjednik već neko vrijeme tvrdi da oporavka neće biti bez "injekcije" za tržište rada i snažnijeg zapošljavanja. U tom je smislu još u srpnju poručio kako "postoji potencijal za pokretanje banke koja bi podupiranjem infrastrukturnih projekata, osobito građevinskih poput obnove cesta i mostova, potaknula zapošljavanje". Stoga je moguće pokretanje infrastrukturne banke koju bi sponzorirala država i koja bi mamila privatne investitore da se uključe u javne projekte došlo u fokus medija. Tako i Associated Press analizira koja bi zapravo bila uloga spomenute institucije. Najveći promotor ideje o infrastrukturnoj banci u vlasništvu države je, pišu, senator John Kerry, koji tvrdi da u Americi već postoje infrastrukturni projekti čija realizacija može krenuti "već sutra" te da bi novac iz takve banke mogao poteći 2012. godine.

Gladni velikih projekata

I američka trgovinska komora podupire osnivanje takve institucije, tvrdeći da je SAD jedna od rijetkih velikih država kojoj nedostaju veliki infrastrukturni projekti i izvor njihova povoljna financiranja. Dodaju da mirovinski i investicijski fondovi imaju milijarde dolara koje bi bili spremni uložiti u niskorizične infrastrukturne projekte. Sve bi, naravno, potaknulo dobre signale za tržišta kapitala, a time i nove investicije.

Idejni model

A kako bi stvari funkcionirale? Prema pisanju Associated Pressa, pokretanje banke zahtijevalo bi početni kapital od barem deset milijardi dolara. Novac bi trebala osigurati država kako bi se pokrenule prve kreditne linije i pokrili administrativni troškovi. Banka bi, dakle, bila u državnom vlasništvu, vodio bi je odbor direktora, a nakon početne injekcije iz proračuna u određenom bi vremenu počela financirati sama sebe. Za kredite bi joj se mogle obratiti lokalne vlasti, korporacije i sudionici projekata javno-privatnog partnerstva. Zagovornici ideje procjenjuju da bi banka mogla osigurati oko 160 milijardi dolara kredita u deset godina i tako poduprijeti oko 650 milijardi dolara vrijedne projekte. Naravno, ideja je naišla i na protivljenja. Mnogi su skeptični i tvrde da čak i u nekoliko nadolazećih godina takva banka ne bi pokrenula nove investicije ni zapošljavanje.

Izvor: http://www.poslovni.hr/vijesti/obama-tipuje-na-novu-banku-185735.aspx

da postoji profitabilni prostor djelovanja, neka banka bi ga već pokupila. Očito je, nema proftabilnog područja koje već nije pokriveno s nekom bankom. A neprofitabilno …. neće ništa riješiti. Može samo produbiti i odgoditi agoniju.

Država (američka) tu nema što tražiti, jer i sama mora smanjiti zaduženost.

Ma, zapravo rješenja problema uopće tu niti nisu. Problem je što postojeća svjetska industrija može proizvesti svega višestruko više od trenutnih potreba. Dakle, treba povećati potrebe. Kako? Stvoriti nova tržišta na području Afrike i Azije.

Do tada … kontrakcija.

To i je problem. Azija nije trziste za nase (zapadne) proizvode. Mi smo trziste za azijske proizvode. Pogledajte tu silu proizvoda iz Azije. Zato je ova kriza kapitalizma kriza zapadnih drzava. Ne vidim konvencionalno rjesenje. Drugi kljucan podatak je da vise nismo ti koji odlucuju kamo i kako ide kapitalizam. To su nove sile, uglavnom BRIC zemlje te druga brzorastuca i velika gospodarstva. Oni sad kontroliraju i odlucuju kako ce se dalje odvijati kriza. Oni su u stanju kreditirati nas te kupovati drzavne obveznice i oni upravo pokusavaju stvoriti novu svjetsku valutu. Koprcanje Zapada o politickim slobodama i pravima s kojima smo bombardirani postaju irelevantna. Dakako, na radost fanatika neoliberalizma, kapitalizam kao takav opstaje i ide dalje. S drugim njegovim uzivateljima.
A Zapadna drustva mislim da ce morati prihvatiti novi odnos moci.

Zato smatram da smo svjedoci sutona Zapada.

p.s. dobro kažeš James – s Kineskog

Njemacka ostvaraju dvije trecine svojeg izvoza u zemlje EU. Zato je sad zabiljezila kvartalni pad, jer se pad prije dogodio u EU zemljama, odnosno one su manje trosile i kupovale od Njemacke.

Ocito ti nije poznato. EU najvise medju sobom trguje. EU je (za sada, a cini mi se u dogledno vrijeme) trgovinska unija, postoje samo tragovi politicke tvorevine. Dakle, to se odnosi i na ostale navedene europske zemlje. Za Australiju ne znam, ne znam koji je omjer u BDP-u rudaca koje plasira u Kinu, odnosno koji je udio u trgovini sa SAD-om.

Jos nesto sto se inace ne zna izvan akademskih krugova. Nije tocno da najvise trguju razvijene i ne razvijene zemlje. Naime, najvise trguju razvijene medju sobom i nerazvijene medju sobom. Logika nam je govorila da ce vise trgovati razvijene s nerazvijenima jer se nadopunjuju sa proizvodima koje svakoj nedostaju. Ali nije tako. Zasto? Zato jer nije ista struktura potraznje odnosno struktura trazenih proizvoda. Visokotehnoloske proizvode kupuju bogate i razvijene zemlje jer imaju takvu potraznju. Svi podatci o tome govore. Dakako mainstream mediji to ne obradjuju pa se o tome ne govori.

Njemacka ostvaraju dvije trecine svojeg izvoza u zemlje EU. Zato je sad zabiljezila kvartalni pad, jer se pad prije dogodio u EU zemljama, odnosno one su manje trosile i kupovale od Njemacke.

Ocito ti nije poznato. EU najvise medju sobom trguje. EU je (za sada, a cini mi se u dogledno vrijeme) trgovinska unija, postoje samo tragovi politicke tvorevine. Dakle, to se odnosi i na ostale navedene europske zemlje. Za Australiju ne znam, ne znam koji je omjer u BDP-u rudaca koje plasira u Kinu, odnosno koji je udio u trgovini sa SAD-om.

Jos nesto sto se inace ne zna izvan akademskih krugova. Nije tocno da najvise trguju razvijene i ne razvijene zemlje. Naime, najvise trguju razvijene medju sobom i nerazvijene medju sobom. Logika nam je govorila da ce vise trgovati razvijene s nerazvijenima jer se nadopunjuju sa proizvodima koje svakoj nedostaju. Ali nije tako. Zasto? Zato jer nije ista struktura potraznje odnosno struktura trazenih proizvoda. Visokotehnoloske proizvode kupuju bogate i razvijene zemlje jer imaju takvu potraznju. Svi podatci o tome govore. Dakako mainstream mediji to ne obradjuju pa se o tome ne govori.
[/quote]
Znači njemačko tržište je raslo iznadprosječno zahvaljući ispodprosječnom rastu europskog tržišta? Ima smisla.

bravo švicarci, tako se to rješava.
bratko, imaš problem i ne može da ga rešiš s pare. ke ga rešiš s mnogo pare!

S mnogo bezvrijedne pare [rolleyes]

evo malo (puno) štiva [yawn]
http://mpettis.com/2011/08/some-predictions-for-the-rest-of-the-decade/